http://www.limun.hr Domaće tržište novca RSS hr-HR 9.9.2010 16:30:08 25
Ovaj je tjedan u fokusu bila aukcija trezorskih zapisa (i kunskih i uz valutnu klauzulu) Ministarstva financija na kojoj je zabilježen solidan interes investitora. Na aukciji kunskih trezoraca upisano je 421 milijun kuna, čime je nadmašen planirani iznos izdanja od 400 milijuna kuna. S obzirom na visoki interes, kamatne stope na šestomjesečne i godišnje zapise su se spustile za pola postotnog boda na 3,25%, odnosno 4,20%, dok je prinos na zapise s dospijećem od 91 dan ponovno ostao nepromijenjen. Na aukciji trezoraca uz valutnu klauzulu upisano je 44,6 milijuna eura, dok je planirano izdanje bilo 30 milijuna eura, pri čemu se zbog izuzetno velikog interesa (ukupan iznos pristiglih ponuda 121,8 milijuna eura) kamatna stopa spustila na 3,35%. S obzirom da je u ovom tjednu dospjelo 43,6 milijuna eura i 430 milijuna kuna obveza po trezorskim zapisima, aukcija je gotovo u potpunosti pokrila potrebe države.

U tjednu pred nama završava jedno, a počinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Stoga sredinom tjedna očekujemo kratkoročni blagi porast kamatnih stopa na najkraće rokove uz izostanak većih volumena trgovanja. Ministarstvo financija najavilo je održavanje aukcije trezorskih zapisa za sljedeći tjedan na kojoj se zbog visokih potreba za refinanciranjem planira izdanje čak 500 milijuna kuna kunskih te 80 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu.
Najveći dio tjedna trgovanje na deviznom tržištu bilo je stabilno, a tečaj EUR/HRK se kretao u rasponu od 7,265 do 7,277 kuna za euro. Stabilnosti tečaja pridonosile su uravnotežena ponuda i potražnja za devizama te razmjerno niski volumeni trgovanja. Na kraju tjedna pod pritiskom povećane potražnje korporativnog sektora EUR/HRK je porastao prema 7,29 kuna za euro.

U tjednu pred nama očekujemo nastavak stabilnosti na domaćem deviznom tržištu uz mogućnost tek umjerenog rasta tržišnog tečaja, a slična kretanja očekuju se i do kraja tromjesečja. Do kraja godine tečaj bi se mogao kretati u rasponu od 7,25 do 7,35 kuna za euro. Visoka likvidnost, smanjena potreba za eurima zbog razmjerno niske uvozne aktivnosti i redovito izdanje trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu potvrđuju naša očekivanja o razmjerno jakoj kuni. Tako bi ova godina mogla biti obilježena visokom tečajnom stabilnošću.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ovaj je tjedan u fokusu bila aukcija trezorskih zapisa (i kunskih i uz valutnu klauzulu) Ministarstva financija na kojoj je zabilježen solidan interes investitora. Na aukciji kunskih trezoraca upisano je 421 milijun kuna, čime je nadmašen planirani iznos izdanja od 400 milijuna kuna. S obzirom na visoki interes, kamatne stope na šestomjesečne i godišnje zapise su se spustile za pola postotnog boda na 3,25%, odnosno 4,20%, dok je prinos na zapise s dospijećem od 91 dan ponovno ostao nepromijenjen. Na aukciji trezoraca uz valutnu klauzulu upisano je 44,6 milijuna eura, dok je planirano izdanje bilo 30 milijuna eura, pri čemu se zbog izuzetno velikog interesa (ukupan iznos pristiglih ponuda 121,8 milijuna eura) kamatna stopa spustila na 3,35%. S obzirom da je u ovom tjednu dospjelo 43,6 milijuna eura i 430 milijuna kuna obveza po trezorskim zapisima, aukcija je gotovo u potpunosti pokrila potrebe države.

U tjednu pred nama završava jedno, a počinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Stoga sredinom tjedna očekujemo kratkoročni blagi porast kamatnih stopa na najkraće rokove uz izostanak većih volumena trgovanja. Ministarstvo financija najavilo je održavanje aukcije trezorskih zapisa za sljedeći tjedan na kojoj se zbog visokih potreba za refinanciranjem planira izdanje čak 500 milijuna kuna kunskih te 80 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu.
Najveći dio tjedna trgovanje na deviznom tržištu bilo je stabilno, a tečaj EUR/HRK se kretao u rasponu od 7,265 do 7,277 kuna za euro. Stabilnosti tečaja pridonosile su uravnotežena ponuda i potražnja za devizama te razmjerno niski volumeni trgovanja. Na kraju tjedna pod pritiskom povećane potražnje korporativnog sektora EUR/HRK je porastao prema 7,29 kuna za euro.

U tjednu pred nama očekujemo nastavak stabilnosti na domaćem deviznom tržištu uz mogućnost tek umjerenog rasta tržišnog tečaja, a slična kretanja očekuju se i do kraja tromjesečja. Do kraja godine tečaj bi se mogao kretati u rasponu od 7,25 do 7,35 kuna za euro. Visoka likvidnost, smanjena potreba za eurima zbog razmjerno niske uvozne aktivnosti i redovito izdanje trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu potvrđuju naša očekivanja o razmjerno jakoj kuni. Tako bi ova godina mogla biti obilježena visokom tečajnom stabilnošću.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=623809 3.9.2010 9:55:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=623809#3.9.2010 9:55:00
Pokazatelji likvidnosti HNB-a potvrđuju i nastavak deponiranja viškova kunske likvidnosti kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita, ali i činjenicu da se sredstva od srpanjskog izdanja obveznice na međunarodnom tržištu još uvijek u cijelosti nisu vratila u sustav. Stoga, uz povratak gotovog novca izvan banaka (po završetku sezone) i ovaj čimbenik utjecat će na daljnji rast likvidnosti, osobito u slučaju nastavka izostanka potražnje za kreditima. Nakon dvotjedne stanke u fokusu tržišta bila je aukcija trezorskih zapisa na kojoj su u ponudi bili isključivo jednogodišnji trezorski zapisi.

U uvjetima visoke likvidnosti i izostanka atraktivnijih ulaganja nastavlja se solidan interes tržišnih sudionika. Upisani iznos nadmašio je i ovotjedno dospijeće i planirani iznos upisa. Od ponuđenih 369 milijuna kuna upisano je 169 milijuna kuna uz prinos od 4,25%, dok je od 80 milijuna eura prihvaćeno 23 milijuna uz pad prinosa na 3,41% pa se i spread u odnosu na dvanaestomjesečni EURIBOR spustio ispod 200 bb.

U tjednu pred nama Ministarstvo je najavilo novu aukciju trezorskih zapisa. Likvidnost će ostati dobra, a ne očekujemo promjenu razina kamatnih stopa. Stoga bi se najkraća dospijeća trebala zadržavati oko dostignuti već uobičajenih granično niskih vrijednosti, a kod duljih dospijeća očekujemo zadržavanje pri dostignutim razinama.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je protekao bez većih uzbuđenja. Nakon, kratkotrajnih pritisaka na jačanje kune u ponedjeljak i pad tečaja na 7,265 kuna za euro, u nastavku tjedna kunom se u odnosu na euro uglavnom trgovalo u razmjerno uskom rasponu, između 7,27 i 7,28 kuna za euro. Glavni generator potražnje za eurima je i dalje korporativni sektor. Sljedeći tjedan ne očekujemo bitne promjene tržišnih kretanja. Trgovanje bi se moglo odvijati u rasponu od 7,27 do 7,30 kuna za euro pri čemu očekujemo nastavak polaganog rasta srednjeg tečaja HNB-a, a slična kretanja trebala bi se nastaviti i prema kraju tromjesečja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Pokazatelji likvidnosti HNB-a potvrđuju i nastavak deponiranja viškova kunske likvidnosti kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita, ali i činjenicu da se sredstva od srpanjskog izdanja obveznice na međunarodnom tržištu još uvijek u cijelosti nisu vratila u sustav. Stoga, uz povratak gotovog novca izvan banaka (po završetku sezone) i ovaj čimbenik utjecat će na daljnji rast likvidnosti, osobito u slučaju nastavka izostanka potražnje za kreditima. Nakon dvotjedne stanke u fokusu tržišta bila je aukcija trezorskih zapisa na kojoj su u ponudi bili isključivo jednogodišnji trezorski zapisi.

U uvjetima visoke likvidnosti i izostanka atraktivnijih ulaganja nastavlja se solidan interes tržišnih sudionika. Upisani iznos nadmašio je i ovotjedno dospijeće i planirani iznos upisa. Od ponuđenih 369 milijuna kuna upisano je 169 milijuna kuna uz prinos od 4,25%, dok je od 80 milijuna eura prihvaćeno 23 milijuna uz pad prinosa na 3,41% pa se i spread u odnosu na dvanaestomjesečni EURIBOR spustio ispod 200 bb.

U tjednu pred nama Ministarstvo je najavilo novu aukciju trezorskih zapisa. Likvidnost će ostati dobra, a ne očekujemo promjenu razina kamatnih stopa. Stoga bi se najkraća dospijeća trebala zadržavati oko dostignuti već uobičajenih granično niskih vrijednosti, a kod duljih dospijeća očekujemo zadržavanje pri dostignutim razinama.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je protekao bez većih uzbuđenja. Nakon, kratkotrajnih pritisaka na jačanje kune u ponedjeljak i pad tečaja na 7,265 kuna za euro, u nastavku tjedna kunom se u odnosu na euro uglavnom trgovalo u razmjerno uskom rasponu, između 7,27 i 7,28 kuna za euro. Glavni generator potražnje za eurima je i dalje korporativni sektor. Sljedeći tjedan ne očekujemo bitne promjene tržišnih kretanja. Trgovanje bi se moglo odvijati u rasponu od 7,27 do 7,30 kuna za euro pri čemu očekujemo nastavak polaganog rasta srednjeg tečaja HNB-a, a slična kretanja trebala bi se nastaviti i prema kraju tromjesečja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=621569 27.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=621569#27.8.2010
Po proteku središnjeg dijela turističke sezone dio gotovog novca vraća se polagano u sustav, a s isplatama obveza središnje države padaju depoziti države kod središnje banke što dodatno poboljšava kunsku likvidnost sustava. Ministarstvo financija i drugi tjedan za redom je preskočilo aukciju trezorskih zapisa.
U tjednu pred nama očekujemo sezonski nastavak polaganog snižavanja gotovog novca izvan banaka odnosno povratak kunske likvidnosti po toj osnovi. Kotacije ZIBOR-a najkraćih dospijeća imat će tendenciju pada prema razini od 1%, dok će dulja dospijeća vrlo vjerojatno ostati stabilna. Za ovaj tjedan najavljena je aukcija jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa u iznosu 100 milijuna kuna, dok je planirani iznos trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu jednogodišnjeg dospijeća 20 milijuna eura. Očekujemo solidan interes tržišnih sudionika uz zadržavanje trenutne razine prinosa.

Na domaćem deviznom tržištu u skladu s našim očekivanjima do izražaja su došli deprecijacijski pritisci na kunu pa je na tjednoj razini zabilježen razmjerno visoki pomak tečaja EUR/HRK. Uslijed pojačane korporativne i bankovne potražnje za devizama, tržišni tečaj s razina od 7,23 kuna za euro na početku tjedna približio se razini od 7,30 kuna za euro. Na tjednoj razini očekujemo nastavak trgovanja između 7,28 i 7,30 kuna za euro, pa će posljedično i srednji tečaj na tečajnici HNB-a zabilježiti porast s trenutnih razina. Na mjesečnoj razini očekujemo slična kretanja i rast srednjeg tečaja prema 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Po proteku središnjeg dijela turističke sezone dio gotovog novca vraća se polagano u sustav, a s isplatama obveza središnje države padaju depoziti države kod središnje banke što dodatno poboljšava kunsku likvidnost sustava. Ministarstvo financija i drugi tjedan za redom je preskočilo aukciju trezorskih zapisa.
U tjednu pred nama očekujemo sezonski nastavak polaganog snižavanja gotovog novca izvan banaka odnosno povratak kunske likvidnosti po toj osnovi. Kotacije ZIBOR-a najkraćih dospijeća imat će tendenciju pada prema razini od 1%, dok će dulja dospijeća vrlo vjerojatno ostati stabilna. Za ovaj tjedan najavljena je aukcija jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa u iznosu 100 milijuna kuna, dok je planirani iznos trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu jednogodišnjeg dospijeća 20 milijuna eura. Očekujemo solidan interes tržišnih sudionika uz zadržavanje trenutne razine prinosa.

Na domaćem deviznom tržištu u skladu s našim očekivanjima do izražaja su došli deprecijacijski pritisci na kunu pa je na tjednoj razini zabilježen razmjerno visoki pomak tečaja EUR/HRK. Uslijed pojačane korporativne i bankovne potražnje za devizama, tržišni tečaj s razina od 7,23 kuna za euro na početku tjedna približio se razini od 7,30 kuna za euro. Na tjednoj razini očekujemo nastavak trgovanja između 7,28 i 7,30 kuna za euro, pa će posljedično i srednji tečaj na tečajnici HNB-a zabilježiti porast s trenutnih razina. Na mjesečnoj razini očekujemo slična kretanja i rast srednjeg tečaja prema 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=619409 20.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=619409#20.8.2010
Međunarodna organizacija za energiju (IEA) u srpnju nije mijenjala očekivani iznos potražnje za naftom u ovoj godini pa on i dalje iznosi 86,5 mb/d, što predstavlja rast od 2,1% u odnosu na 2009. godinu. Kao i obično, IEA je u srpnju izašla s prvim prognozama za sljedeću godinu. U skladu s procjenom MMF-a o rastu globalnog gospodarstva u 2011. za 4,3% u odnosu na 2010, svjetska potražnja za naftom sljedeće bi godine mogla porasti za 1,6% (+1,3mb/d) u odnosu na 2010. te dosegnuti 87,8 mb/d. Rast potražnje trebao bi u potpunosti biti posljedica rasta potražnje zemalja izvan OECD-a, i to posebice zemalja iz Azije i Južne Amerike.

Ipak dinamika rasta bi trebala biti sporija nego ove godine ponajviše zbog očekivanog usporavanja rasta u Kini kako vlada bude postupno ukidala fiskalne i monetarne poticajne mjere pa bi udio Kine u ukupnom rastu potražnje za naftom u 2011. mogao pasti na 30% sa gotovo 50% koliko iznosi ove godine. Iako bi zemlje OECD-a trebale zabilježiti pozitivnu godišnju stopu rasta BDP-a, očekuje se da će se potražnja za naftom u sljedećoj godini smanjiti za 0,5% u odnosu na ovu godinu. Zbog usporavanja gospodarskog oporavka, SAD više neće biti glavni pokretač rasta potražnje za naftom među OECD zemljama. Tome treba dodati i sve intenzivniju zamjenu nafte drugim energentima u razvijenim zemljama.

Ukupna ponuda nafte u lipnju pala je na 86,1 mb/d zahvaljujući slabijoj proizvodnji nafte i zemalja OPEC-a i onih izvan te skupine. U 2011. godini očekuje se rast potražnje za naftom u Južnoj Americi i Africi, dok se pad proizvodnje očekuje u Sjevernom moru i Meksičkom zaljevu gdje se vađenje nafte još nije stabiliziralo nakon tragedije na bušotini Deepwater Horizon. Istjecanje nafte u Meksički zaljev i velika ekološka katastrofa mogle bi i u budućnosti utjecati na svjetsku ponudu nafte s obzirom da se očekuje postroženje propisa o vađenju nafte iz mora.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Međunarodna organizacija za energiju (IEA) u srpnju nije mijenjala očekivani iznos potražnje za naftom u ovoj godini pa on i dalje iznosi 86,5 mb/d, što predstavlja rast od 2,1% u odnosu na 2009. godinu. Kao i obično, IEA je u srpnju izašla s prvim prognozama za sljedeću godinu. U skladu s procjenom MMF-a o rastu globalnog gospodarstva u 2011. za 4,3% u odnosu na 2010, svjetska potražnja za naftom sljedeće bi godine mogla porasti za 1,6% (+1,3mb/d) u odnosu na 2010. te dosegnuti 87,8 mb/d. Rast potražnje trebao bi u potpunosti biti posljedica rasta potražnje zemalja izvan OECD-a, i to posebice zemalja iz Azije i Južne Amerike.

Ipak dinamika rasta bi trebala biti sporija nego ove godine ponajviše zbog očekivanog usporavanja rasta u Kini kako vlada bude postupno ukidala fiskalne i monetarne poticajne mjere pa bi udio Kine u ukupnom rastu potražnje za naftom u 2011. mogao pasti na 30% sa gotovo 50% koliko iznosi ove godine. Iako bi zemlje OECD-a trebale zabilježiti pozitivnu godišnju stopu rasta BDP-a, očekuje se da će se potražnja za naftom u sljedećoj godini smanjiti za 0,5% u odnosu na ovu godinu. Zbog usporavanja gospodarskog oporavka, SAD više neće biti glavni pokretač rasta potražnje za naftom među OECD zemljama. Tome treba dodati i sve intenzivniju zamjenu nafte drugim energentima u razvijenim zemljama.

Ukupna ponuda nafte u lipnju pala je na 86,1 mb/d zahvaljujući slabijoj proizvodnji nafte i zemalja OPEC-a i onih izvan te skupine. U 2011. godini očekuje se rast potražnje za naftom u Južnoj Americi i Africi, dok se pad proizvodnje očekuje u Sjevernom moru i Meksičkom zaljevu gdje se vađenje nafte još nije stabiliziralo nakon tragedije na bušotini Deepwater Horizon. Istjecanje nafte u Meksički zaljev i velika ekološka katastrofa mogle bi i u budućnosti utjecati na svjetsku ponudu nafte s obzirom da se očekuje postroženje propisa o vađenju nafte iz mora.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=617304 13.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=617304#13.8.2010
Nakon dvotjedne stanke, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Očekivano uz solidan interes investitora premašeno je i ovotjedno dospijeće i planirani iznos izdanja. Ukupno je upisano 270 milijuna kuna i 35 milijuna eura, pri čemu je zabilježen pad prinosa kod jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa (za 10 bb na 4,25%) i onih uz valutnu klauzulu (za 5bb na 3,55%). Dug središnje države na osnovi izdanja trezorskih zapisa popeo se na 23,3 milijarde kuna.

U tjednu pred nama očekujemo nastavak polaganog odljeva likvidnosti u obliku gotovog novca izvan banaka, obzirom na središnji dio turističke sezone, ali bi i država dio sredstava od izdanih obveznica mogla ponovno vraćati u sustav. Stoga, očekujemo zadržavanje solidnih razina likvidnosti i trenutnih razina kamatnih stopa. Najavljena je i nova aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija (200 milijuna kuna kunskih trezoraca i 40 milijuna kuna uz valutnu klauzulu). Očekujemo solidan interes investitora, uz zadržavanje sadašnje razine prinosa, ali ne isključujemo mogućnost pada istih obzirom na izostanak atraktivnijih oblika ulaganja te, trenutno, dovoljna raspoloživa sredstva države za podmirenje svojih obveza.

Na domaćem deviznom tržištu trgovanje se u posljednjem tjednu srpnja uglavnom odvijalo u rasponu između 7,24 i 7,25 kuna za euro. Izražena korporativna potražnja za devizama pritom je bila osnovni čimbenik pritisaka na rast tečaja. Međutim, dovoljna ponuda deviza od strane bankovnog sektora te priljev deviza od turizma još uvijek ograničavaju značajniji rast tečaja. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene u kretanju EUR/HRK, pa bi se uz razmjeno skromne volumene trgovanja tržišni tečaj kune u odnosu na euro mogao kretati od 7,24 do 7,26 kuna za euro. Na mjesečnoj razini s polaganim odmakom turističke sezone očekujemo polagane, ali ipak izražajnije deprecijacijske pritiske na kunu te rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nakon dvotjedne stanke, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Očekivano uz solidan interes investitora premašeno je i ovotjedno dospijeće i planirani iznos izdanja. Ukupno je upisano 270 milijuna kuna i 35 milijuna eura, pri čemu je zabilježen pad prinosa kod jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa (za 10 bb na 4,25%) i onih uz valutnu klauzulu (za 5bb na 3,55%). Dug središnje države na osnovi izdanja trezorskih zapisa popeo se na 23,3 milijarde kuna.

U tjednu pred nama očekujemo nastavak polaganog odljeva likvidnosti u obliku gotovog novca izvan banaka, obzirom na središnji dio turističke sezone, ali bi i država dio sredstava od izdanih obveznica mogla ponovno vraćati u sustav. Stoga, očekujemo zadržavanje solidnih razina likvidnosti i trenutnih razina kamatnih stopa. Najavljena je i nova aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija (200 milijuna kuna kunskih trezoraca i 40 milijuna kuna uz valutnu klauzulu). Očekujemo solidan interes investitora, uz zadržavanje sadašnje razine prinosa, ali ne isključujemo mogućnost pada istih obzirom na izostanak atraktivnijih oblika ulaganja te, trenutno, dovoljna raspoloživa sredstva države za podmirenje svojih obveza.

Na domaćem deviznom tržištu trgovanje se u posljednjem tjednu srpnja uglavnom odvijalo u rasponu između 7,24 i 7,25 kuna za euro. Izražena korporativna potražnja za devizama pritom je bila osnovni čimbenik pritisaka na rast tečaja. Međutim, dovoljna ponuda deviza od strane bankovnog sektora te priljev deviza od turizma još uvijek ograničavaju značajniji rast tečaja. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene u kretanju EUR/HRK, pa bi se uz razmjeno skromne volumene trgovanja tržišni tečaj kune u odnosu na euro mogao kretati od 7,24 do 7,26 kuna za euro. Na mjesečnoj razini s polaganim odmakom turističke sezone očekujemo polagane, ali ipak izražajnije deprecijacijske pritiske na kunu te rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=613415 30.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=613415#30.7.2010
Prema NKD klasifikaciji padu ukupne zaposlenosti najviše je pridonio pad u prerađivačkoj industriji (u kojoj je zaposleno gotovo 90% zaposlenih u industriji). U promatranom je sektoru zaposlenost smanjena za 6,7% godišnje. Nadalje, relativno visok pad zabilježen je i u sektoru rudarstvo i vađenje (7,8%). U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i parom pad je bio znatno niži (0,8%). Prema GIG-u, najveći godišnji pad broja zaposlenih zabilježen je u kategoriji intermedijarnih dobara, za 9,2 posto. Pad je zabilježen i u ostalim kategorijama GIG-a, no ipak po nešto nižim stopama.

Proizvodnost rada u industriji, kao pokazatelj odnosa indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa broja zaposlenih, nastavila je s rastom po razmjerno visokim stopama. Tijekom prvih pet ovogodišnjih mjeseci proizvodnost rada u industriji porasla je za 7% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Razmjerno visok rast proizvodnosti rada očekivano je rezultat relativno snažnijeg pada zaposlenosti u industriji od pada industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci.

Promatrajući prema područjima NKD-a, najveći utjecaj na rast proizvodnosti rada imao je rast proizvodnosti u prerađivačkom sektoru od 7,2% u kojoj je zabilježeno i najveće smanjivanje zaposlenosti. U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rast je iznosio 4,7%, dok je jedino kod rudarstva i vađenja zabilježen pad proizvodnosti, za 5 posto. Prema GIG-u, proizvodnost rada najviše se povećala u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, za visokih 23 posto. I sve ostale kategorije (osim proizvodnje energije) bilježile su rast proizvodnosti rada no ipak po znatno nižim stopama.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prema NKD klasifikaciji padu ukupne zaposlenosti najviše je pridonio pad u prerađivačkoj industriji (u kojoj je zaposleno gotovo 90% zaposlenih u industriji). U promatranom je sektoru zaposlenost smanjena za 6,7% godišnje. Nadalje, relativno visok pad zabilježen je i u sektoru rudarstvo i vađenje (7,8%). U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i parom pad je bio znatno niži (0,8%). Prema GIG-u, najveći godišnji pad broja zaposlenih zabilježen je u kategoriji intermedijarnih dobara, za 9,2 posto. Pad je zabilježen i u ostalim kategorijama GIG-a, no ipak po nešto nižim stopama.

Proizvodnost rada u industriji, kao pokazatelj odnosa indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa broja zaposlenih, nastavila je s rastom po razmjerno visokim stopama. Tijekom prvih pet ovogodišnjih mjeseci proizvodnost rada u industriji porasla je za 7% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Razmjerno visok rast proizvodnosti rada očekivano je rezultat relativno snažnijeg pada zaposlenosti u industriji od pada industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci.

Promatrajući prema područjima NKD-a, najveći utjecaj na rast proizvodnosti rada imao je rast proizvodnosti u prerađivačkom sektoru od 7,2% u kojoj je zabilježeno i najveće smanjivanje zaposlenosti. U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rast je iznosio 4,7%, dok je jedino kod rudarstva i vađenja zabilježen pad proizvodnosti, za 5 posto. Prema GIG-u, proizvodnost rada najviše se povećala u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, za visokih 23 posto. I sve ostale kategorije (osim proizvodnje energije) bilježile su rast proizvodnosti rada no ipak po znatno nižim stopama.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=611172 23.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=611172#23.7.2010
Međutim, deficit na računu roba (-1,3 milijarde eura) u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine smanjen je za 25,6 posto. Na smanjenje deficita na računu roba upućivali su podaci o kretanju robnog izvoza i robnog uvoza koji su pokazivali pad robnog uvoza uz istovremeni rast robnog izvoza odražavajući tako kretanja u realnom gospodarstvu i znatno manju osobnu potrošnju no prethodnih godina.

S druge strane, zbog početka oporavka na razvijenim tržištima, povećala se inozemna potražnja, što je utjecalo na rast robnog izvoza. Istovremeno, suficit na računu usluga, odnosno razlika između prihoda i rashoda od usluga, iznosio je 123,8 milijuna eura, što predstavlja smanjenje suficita od 8,2% na godišnjoj razini. Najveći dio prihoda na ovom računu čine prihodi od putovanja (turizma) koji su iznosili 324,7 milijuna eura. Tako je potrošnja inozemnih gostiju zabilježila rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od gotovo 8%, što ne iznenađuje s obzirom da je u prvom tromjesečju prošle godine zbog vrhunca financijske krize potrošački pesimizam kod inozemnih gostiju bio na visokoj razini. Manjak na računu dohotka iznosio je 492,6 milijuna eura odnosno bio je 8,4% veći nego prethodne godine, dok je suficit na računu tekućih transfera porastao 22,2 posto.

Na računu kapitalnih i financijskih transakcija na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja je ostvaren neto priljev od 640,7 milijuna eura, što je čak 72,3% manji priljev nego u prvom tromjesečju prošle godine. Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su 434,2 milijuna eura, što je neznatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (0,7% manje).

S obzirom da tijekom ove godine ne bi trebalo doći do jačeg oporavka domaće potražnje, u nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja. Uz to u 2010. očekujemo rast prihoda od turizma, pa bi se uz blage jednoznamenkaste stope rasta prihod od turizma vratio na razine iz 2007. Priljev po osnovi izravnih stranih ulaganja, koja predstavljaju najpovoljniji način financiranja deficita platne bilance, snažniji oporavak će doživjeti s ulaskom Hrvatske u EU kada bi suzdržanost stranih investitora mogla popustiti.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Međutim, deficit na računu roba (-1,3 milijarde eura) u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine smanjen je za 25,6 posto. Na smanjenje deficita na računu roba upućivali su podaci o kretanju robnog izvoza i robnog uvoza koji su pokazivali pad robnog uvoza uz istovremeni rast robnog izvoza odražavajući tako kretanja u realnom gospodarstvu i znatno manju osobnu potrošnju no prethodnih godina.

S druge strane, zbog početka oporavka na razvijenim tržištima, povećala se inozemna potražnja, što je utjecalo na rast robnog izvoza. Istovremeno, suficit na računu usluga, odnosno razlika između prihoda i rashoda od usluga, iznosio je 123,8 milijuna eura, što predstavlja smanjenje suficita od 8,2% na godišnjoj razini. Najveći dio prihoda na ovom računu čine prihodi od putovanja (turizma) koji su iznosili 324,7 milijuna eura. Tako je potrošnja inozemnih gostiju zabilježila rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od gotovo 8%, što ne iznenađuje s obzirom da je u prvom tromjesečju prošle godine zbog vrhunca financijske krize potrošački pesimizam kod inozemnih gostiju bio na visokoj razini. Manjak na računu dohotka iznosio je 492,6 milijuna eura odnosno bio je 8,4% veći nego prethodne godine, dok je suficit na računu tekućih transfera porastao 22,2 posto.

Na računu kapitalnih i financijskih transakcija na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja je ostvaren neto priljev od 640,7 milijuna eura, što je čak 72,3% manji priljev nego u prvom tromjesečju prošle godine. Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su 434,2 milijuna eura, što je neznatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (0,7% manje).

S obzirom da tijekom ove godine ne bi trebalo doći do jačeg oporavka domaće potražnje, u nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja. Uz to u 2010. očekujemo rast prihoda od turizma, pa bi se uz blage jednoznamenkaste stope rasta prihod od turizma vratio na razine iz 2007. Priljev po osnovi izravnih stranih ulaganja, koja predstavljaju najpovoljniji način financiranja deficita platne bilance, snažniji oporavak će doživjeti s ulaskom Hrvatske u EU kada bi suzdržanost stranih investitora mogla popustiti.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=604098 2.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=604098#2.7.2010
U tjednu pred nama ne očekujemo značajnije promjene na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja i niske kamatne stope unatoč odljevu likvidnosti u optjecaj uslijed turističke sezone. Kamatne stope najkraćih dospijeća zadržavat će se na niskim razinama, dok bi na duljem kraju krivulje prinosa mogli ipak zabilježiti blagu tendenciju prema višim razinama. Ministarstvo financija još uvijek nije najavilo aukciju trezorskih zapisa, koja se prema našim očekivanjima i neće održati. U tjednu pred nama dospijeva 104 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa.

Na domaćem deviznom tržištu tijekom cijelog tjedna prevladavali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Tržišni tečaj spustio se i ispod 7,21 kuna za euro pa je i posljedično srednji tečaj HNB-a EUR/HRK pao na najnižu razinu od kraja prosinca 2008. godine. Osim znatno manje potražnje za devizama u uvjetima smanjene vanjskotrgovinske razmjene, pritisak na tečaj dijelom dolazi i od pozicioniranja investitora pred upis trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, ali i uslijed tržišnih špekulacija o mogućem izdanju obveznica na domaćem tržištu.

U tjednu pred nama tečaj EUR/HRK će se kretati na sličnim razinama na kojima je bio ovaj tjedan u rasponu 7,20 i 7,22 kune za eura, ali i uz mogućnost kratkotrajnih padova i ispod navedene razine. Na mjesečnoj razini, početak središnje turističke sezone trebao bi stvarati daljnje aprecijacijske pritiske na kunu, ali sezonski će utjecaji zasigurno biti manje izraženi nego prethodnih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U tjednu pred nama ne očekujemo značajnije promjene na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja i niske kamatne stope unatoč odljevu likvidnosti u optjecaj uslijed turističke sezone. Kamatne stope najkraćih dospijeća zadržavat će se na niskim razinama, dok bi na duljem kraju krivulje prinosa mogli ipak zabilježiti blagu tendenciju prema višim razinama. Ministarstvo financija još uvijek nije najavilo aukciju trezorskih zapisa, koja se prema našim očekivanjima i neće održati. U tjednu pred nama dospijeva 104 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa.

Na domaćem deviznom tržištu tijekom cijelog tjedna prevladavali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Tržišni tečaj spustio se i ispod 7,21 kuna za euro pa je i posljedično srednji tečaj HNB-a EUR/HRK pao na najnižu razinu od kraja prosinca 2008. godine. Osim znatno manje potražnje za devizama u uvjetima smanjene vanjskotrgovinske razmjene, pritisak na tečaj dijelom dolazi i od pozicioniranja investitora pred upis trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, ali i uslijed tržišnih špekulacija o mogućem izdanju obveznica na domaćem tržištu.

U tjednu pred nama tečaj EUR/HRK će se kretati na sličnim razinama na kojima je bio ovaj tjedan u rasponu 7,20 i 7,22 kune za eura, ali i uz mogućnost kratkotrajnih padova i ispod navedene razine. Na mjesečnoj razini, početak središnje turističke sezone trebao bi stvarati daljnje aprecijacijske pritiske na kunu, ali sezonski će utjecaji zasigurno biti manje izraženi nego prethodnih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=600023 18.6.2010 10:40:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=600023#18.6.2010 10:40:00
Nešto veća, ali i uobičajena potražnja za pozajmicama na početku održavanja obvezne pričuve stoga nije imala značajniji utjecaj na povećanje kamatnih stopa. I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na najkraća kunska izdanja kao i kod euro izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili blagi pad. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga od oko 855 milijuna kuna. Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Više upisani iznos od ovotjednog dospijeća imao je za posljedicu odljev likvidnosti po toj osnovi od 132 milijuna kuna.

Ukupan kratkoročni dug države na osnovu izdanja kunskih trezorskih zapisa premašio je razinu 14 milijardi kuna te 1,4 milijarde eura (ukupno oko 21,7 milijardi kuna). U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja i niske kamatne stope unatoč odljevu likvidnosti u optjecaj uslijed turističke sezone. U fokusu ostaje najavljena nova aukcija trezorskih zapisa. Unatoč visokoj potrebi države za refinanciranjem, očekujemo nastavak solidne potražnja za kratkoročnim državnim izdanjima te posljedično i tendenciju blagog pada prinosa na novoizdane trezorske zapise.

Aprecijacijski pritisci na kunu intenzivirali su se već početkom tjedna, upućujući na pojačan interes tržišnih sudionika za upisom trezoraca s valutnom klauzulom. Tržišni tečaj se s razina 7,26 kuna za euro spustio i ispod 7,24 kune za euro. Međutim pritisci u smjeru jačanja kune, pojačana ponuda deviza prevladavali su i do kraja tjedna. Posljedično pad bilježi i srednji tečaj HRK/EUR i to na 7,24 kune za euro, što je njegova najniža razina od početka studenog 2009. godine. Nastavak pada uvoza roba, izostanak inozemnog korporativnog zaduživanja i preusmjeravanje na domaće tržište te naposljetku uobičajeni priljev deviza na osnovu turizma i dalje podržavaju aprecijacijske pritiske na kunu. Na tjednoj razini očekujemo stoga blagu korekciju srednjeg tečaja EUR/HRK, dok bi se trgovanje trebalo odvijati u rasponu 7,23 do 7,26 kuna za euro.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nešto veća, ali i uobičajena potražnja za pozajmicama na početku održavanja obvezne pričuve stoga nije imala značajniji utjecaj na povećanje kamatnih stopa. I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na najkraća kunska izdanja kao i kod euro izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili blagi pad. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga od oko 855 milijuna kuna. Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Više upisani iznos od ovotjednog dospijeća imao je za posljedicu odljev likvidnosti po toj osnovi od 132 milijuna kuna.

Ukupan kratkoročni dug države na osnovu izdanja kunskih trezorskih zapisa premašio je razinu 14 milijardi kuna te 1,4 milijarde eura (ukupno oko 21,7 milijardi kuna). U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja i niske kamatne stope unatoč odljevu likvidnosti u optjecaj uslijed turističke sezone. U fokusu ostaje najavljena nova aukcija trezorskih zapisa. Unatoč visokoj potrebi države za refinanciranjem, očekujemo nastavak solidne potražnja za kratkoročnim državnim izdanjima te posljedično i tendenciju blagog pada prinosa na novoizdane trezorske zapise.

Aprecijacijski pritisci na kunu intenzivirali su se već početkom tjedna, upućujući na pojačan interes tržišnih sudionika za upisom trezoraca s valutnom klauzulom. Tržišni tečaj se s razina 7,26 kuna za euro spustio i ispod 7,24 kune za euro. Međutim pritisci u smjeru jačanja kune, pojačana ponuda deviza prevladavali su i do kraja tjedna. Posljedično pad bilježi i srednji tečaj HRK/EUR i to na 7,24 kune za euro, što je njegova najniža razina od početka studenog 2009. godine. Nastavak pada uvoza roba, izostanak inozemnog korporativnog zaduživanja i preusmjeravanje na domaće tržište te naposljetku uobičajeni priljev deviza na osnovu turizma i dalje podržavaju aprecijacijske pritiske na kunu. Na tjednoj razini očekujemo stoga blagu korekciju srednjeg tečaja EUR/HRK, dok bi se trgovanje trebalo odvijati u rasponu 7,23 do 7,26 kuna za euro.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=597800 11.6.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=597800#11.6.2010
I ovaj, treći tjedan za redom Ministarstvo je preskočilo aukciju trezorskih zapisa, ali je očekivano u tjednu pred nama kada dospijeva 996 milijuna kuna obveza po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama najavljena nova aukcija. U ponudi je 500 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 50 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Obzirom na visoku likvidnost tržišta, očekujemo solidan interes investitora, a prinosi bi mogli ostati stabilni uz moguću tendenciju prema više obzirom na visoke potrebe države za refinanciranje uz istovremenu činjenicu da država barem zasada ne namjerava izlaziti na inozemna tržišta. Navedeno je i očekivano i razumljivo s obzirom na povećanu averziju prema riziku te općenito sentiment na tržištima državnog duga.

Na deviznom tržištu trgovanje se odvijalo na nešto višim razinama no prethodnih tjedana oko 7,27 kuna za euro, ali bez značajnijih oscilacija čemu je pridonio je i relativno niski volumen transakcija. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, uz mogućnost lagane korekcije tečaja. Trgovanje bi se trebalo odvijati u rasponu 7,25 i 7,27 kuna za euro. U narednih mjesec dana priljevi i povećana ponuda deviza mogli bi stvarati pritiske na pad tečaja, koji bi ipak kraj drugog tromjesečja mogao dočekati na razini od oko 7,265 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
I ovaj, treći tjedan za redom Ministarstvo je preskočilo aukciju trezorskih zapisa, ali je očekivano u tjednu pred nama kada dospijeva 996 milijuna kuna obveza po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama najavljena nova aukcija. U ponudi je 500 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 50 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Obzirom na visoku likvidnost tržišta, očekujemo solidan interes investitora, a prinosi bi mogli ostati stabilni uz moguću tendenciju prema više obzirom na visoke potrebe države za refinanciranje uz istovremenu činjenicu da država barem zasada ne namjerava izlaziti na inozemna tržišta. Navedeno je i očekivano i razumljivo s obzirom na povećanu averziju prema riziku te općenito sentiment na tržištima državnog duga.

Na deviznom tržištu trgovanje se odvijalo na nešto višim razinama no prethodnih tjedana oko 7,27 kuna za euro, ali bez značajnijih oscilacija čemu je pridonio je i relativno niski volumen transakcija. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, uz mogućnost lagane korekcije tečaja. Trgovanje bi se trebalo odvijati u rasponu 7,25 i 7,27 kuna za euro. U narednih mjesec dana priljevi i povećana ponuda deviza mogli bi stvarati pritiske na pad tečaja, koji bi ipak kraj drugog tromjesečja mogao dočekati na razini od oko 7,265 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=593594 28.5.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=593594#28.5.2010
Dobru likvidnost potvrđuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima je nastavljena uobičajena praksa deponiranja viškova novčanih sredstava kod središnje banke. Mogući manji rast kamatnih stopa može se očekivati krajem mjeseca. U tjednu pred nama ne očekujemo bitne promjene, dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima nema, a izostat će i treći tjedan za redom aukcije trezorskih zapisa. Likvidnost će i dalje bit dobra pa će i kamatne stope na novčanom tržištu ostati stabilne na sadašnjim relativno niskim razinama.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je ipak donio malo uzbuđenja te uz prisutne pritiske u smjeru slabljenja domaće valute u odnosu na euro. Uslijed povećane potražnje za devizama tržišni tečaj EUR/HRK se s razina nešto viših od 7,25 kuna za euro na početku tjedna pomaknuo prema razinama 7,265 kuna za euro. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a na tjednoj razini nije doživio značajne promjene.

Na deviznom tržištu ne očekujemo bitne promjene na tjednoj razini. Priljev deviza na osnovi očekivanog inozemnog zaduživanja trebao bi stvarati pritiske u smjeru jačanja kune u odnosu na euro. Ipak visoka potreba za refinanciranjem inozemnih obveza podržava potražnju za devizama što sprječava značajniji pad tečaja. Stoga na mjesečnoj razini očekujemo tek blagu aprecijaciju kune u odnosu na euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Dobru likvidnost potvrđuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima je nastavljena uobičajena praksa deponiranja viškova novčanih sredstava kod središnje banke. Mogući manji rast kamatnih stopa može se očekivati krajem mjeseca. U tjednu pred nama ne očekujemo bitne promjene, dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima nema, a izostat će i treći tjedan za redom aukcije trezorskih zapisa. Likvidnost će i dalje bit dobra pa će i kamatne stope na novčanom tržištu ostati stabilne na sadašnjim relativno niskim razinama.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je ipak donio malo uzbuđenja te uz prisutne pritiske u smjeru slabljenja domaće valute u odnosu na euro. Uslijed povećane potražnje za devizama tržišni tečaj EUR/HRK se s razina nešto viših od 7,25 kuna za euro na početku tjedna pomaknuo prema razinama 7,265 kuna za euro. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a na tjednoj razini nije doživio značajne promjene.

Na deviznom tržištu ne očekujemo bitne promjene na tjednoj razini. Priljev deviza na osnovi očekivanog inozemnog zaduživanja trebao bi stvarati pritiske u smjeru jačanja kune u odnosu na euro. Ipak visoka potreba za refinanciranjem inozemnih obveza podržava potražnju za devizama što sprječava značajniji pad tečaja. Stoga na mjesečnoj razini očekujemo tek blagu aprecijaciju kune u odnosu na euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=591371 21.5.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=591371#21.5.2010
S druge strane, na godišnjoj razini je zabilježen rast navedenog agregata. Novčana masa je tako bila viša za približno 1,1 milijardu kuna ili 2,3 posto. Tome je pridonijela niža prošlogodišnja baza, ali i razmjerno visoke stope rasta depozitnog novca. Naime, depozitni novac je krajem ožujka iznosio 32,9 milijardi kuna čime je za 6,9% bio viši u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istovremeno, gotov novac izvan banaka iznosio je 14,8 milijardi kuna, što je za 6,6% niže nego lani.

Najšire definirani monetarni agregat, M4, koji pokazuje ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem ožujka je iznosio nešto više od 222 milijarde kuna. U odnosu na kraj veljače to je niže za 0,6 posto. Rast deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca (od 8,9%, odnosno 0,2%) ublažili su negativan utjecaj smanjene novčane mase te kunskih depozita (od 2,0%, odnosno 2,2%).

Promatrajući ih na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva već treći mjesec za redom bilježe rast. S obzirom na prelijevanje kunskih depozita u devizne (koji predstavljaju više od 60% ukupnih likvidnih sredstava), u potpunosti je onemogućen negativan utjecaj smanjenih kunskih depozita na pad promatranog agregata. Tako je monetarni agregat M4 u odnosu na prošlogodišnji ožujak pokazao rast za oko 3,4 milijarde kuna ili 1,6 posto.

Iako na godišnjoj razini bilježimo rast monetarnih agregata, kao posljedicu i nešto više prošlogodišnje baze, njihova stagnacija i dalje je prisutna. Visoka razina nezaposlenosti i ograničeni štedni potencijal stanovništva nastavit će svoj negativan utjecaj na kretanja depozita, a time i agregata. S obzirom da početak oporavka gospodarstva očekujemo tek u drugom polugodištu, prije toga nije izvjestan ni značajniji oporavak monetarnih agregata.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
S druge strane, na godišnjoj razini je zabilježen rast navedenog agregata. Novčana masa je tako bila viša za približno 1,1 milijardu kuna ili 2,3 posto. Tome je pridonijela niža prošlogodišnja baza, ali i razmjerno visoke stope rasta depozitnog novca. Naime, depozitni novac je krajem ožujka iznosio 32,9 milijardi kuna čime je za 6,9% bio viši u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istovremeno, gotov novac izvan banaka iznosio je 14,8 milijardi kuna, što je za 6,6% niže nego lani.

Najšire definirani monetarni agregat, M4, koji pokazuje ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem ožujka je iznosio nešto više od 222 milijarde kuna. U odnosu na kraj veljače to je niže za 0,6 posto. Rast deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca (od 8,9%, odnosno 0,2%) ublažili su negativan utjecaj smanjene novčane mase te kunskih depozita (od 2,0%, odnosno 2,2%).

Promatrajući ih na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva već treći mjesec za redom bilježe rast. S obzirom na prelijevanje kunskih depozita u devizne (koji predstavljaju više od 60% ukupnih likvidnih sredstava), u potpunosti je onemogućen negativan utjecaj smanjenih kunskih depozita na pad promatranog agregata. Tako je monetarni agregat M4 u odnosu na prošlogodišnji ožujak pokazao rast za oko 3,4 milijarde kuna ili 1,6 posto.

Iako na godišnjoj razini bilježimo rast monetarnih agregata, kao posljedicu i nešto više prošlogodišnje baze, njihova stagnacija i dalje je prisutna. Visoka razina nezaposlenosti i ograničeni štedni potencijal stanovništva nastavit će svoj negativan utjecaj na kretanja depozita, a time i agregata. S obzirom da početak oporavka gospodarstva očekujemo tek u drugom polugodištu, prije toga nije izvjestan ni značajniji oporavak monetarnih agregata.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=587783 14.5.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=587783#14.5.2010
Interes za kunskim državnim izdanjima također je ostao visok, ali je upisani iznos od ukupno 514 milijuna kuna bio niži od planiranog izdanja (600 milijuna kuna). Prinosi su povišeni s 2,25% na 2,5% samo kod najkraćeg tromjesečnog izdanja. Osim relativno visokih potreba za zaduživanjem države, visoki interes za trezorskim zapisima održava visoku likvidnost sustava odnosno izostanak drugih mogućnosti plasiranja novčanih viškova. Navedeno potkrepljuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima banke nastavljaju deponirati prekonoćne depozite kod Hrvatske narodne banke. Obzirom na viši upis od dospijeća na osnovi transakcija s trezorcima sustav je osiromašen za oko 330 milijuna kuna. Međutim, u trenutnim uvjetima to očekivano nije utjecalo na kamatne stope na novčanom tržištu. U tjednu pred nama završava jedno i počinje drugo razdoblje obvezne pričuve. Međutim u pogledu likvidnosti te kamatnih stopa ne treba očekivati promjene.

Špekulativno pozicioniranje tržišnih sudionika krajem prošlog i početkom ovog tjedna na domaćem deviznim tržištu stvorili su blage, ali i kratkotrajne, deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro pogurnuvši tečaj prema razinama od 7,27 kuna za euro. Niski volumeni trgovanja, međutim, sprječavali su veće oscilacije tečaja EUR/HRK koji se odmah po završetku aukcije trezorskih zapisa spustio na razine oko 7,255 kuna za euro. Ipak, do kraja tjedna zbog blagog rasta potražnje za eurima tečaj je porastao na razine oko 7,26 kuna za euro.
Na tjednoj razini ne treba očekivati značajnije promjene na deviznom tržištu, pa bi na tečajnici HNB-a mogli gledati približno sličnu razinu tečaja kune u odnosu na euro. S druge strane, ukoliko se realiziraju najavljena zaduživanja kvazidržavnih poduzeća u inozemstvu priljev deviza po toj osnovi mogao bi u narednih mjesec dana stvarati pritiske u smjeru pada tečaj odnosno jačanja kune.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Interes za kunskim državnim izdanjima također je ostao visok, ali je upisani iznos od ukupno 514 milijuna kuna bio niži od planiranog izdanja (600 milijuna kuna). Prinosi su povišeni s 2,25% na 2,5% samo kod najkraćeg tromjesečnog izdanja. Osim relativno visokih potreba za zaduživanjem države, visoki interes za trezorskim zapisima održava visoku likvidnost sustava odnosno izostanak drugih mogućnosti plasiranja novčanih viškova. Navedeno potkrepljuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima banke nastavljaju deponirati prekonoćne depozite kod Hrvatske narodne banke. Obzirom na viši upis od dospijeća na osnovi transakcija s trezorcima sustav je osiromašen za oko 330 milijuna kuna. Međutim, u trenutnim uvjetima to očekivano nije utjecalo na kamatne stope na novčanom tržištu. U tjednu pred nama završava jedno i počinje drugo razdoblje obvezne pričuve. Međutim u pogledu likvidnosti te kamatnih stopa ne treba očekivati promjene.

Špekulativno pozicioniranje tržišnih sudionika krajem prošlog i početkom ovog tjedna na domaćem deviznim tržištu stvorili su blage, ali i kratkotrajne, deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro pogurnuvši tečaj prema razinama od 7,27 kuna za euro. Niski volumeni trgovanja, međutim, sprječavali su veće oscilacije tečaja EUR/HRK koji se odmah po završetku aukcije trezorskih zapisa spustio na razine oko 7,255 kuna za euro. Ipak, do kraja tjedna zbog blagog rasta potražnje za eurima tečaj je porastao na razine oko 7,26 kuna za euro.
Na tjednoj razini ne treba očekivati značajnije promjene na deviznom tržištu, pa bi na tečajnici HNB-a mogli gledati približno sličnu razinu tečaja kune u odnosu na euro. S druge strane, ukoliko se realiziraju najavljena zaduživanja kvazidržavnih poduzeća u inozemstvu priljev deviza po toj osnovi mogao bi u narednih mjesec dana stvarati pritiske u smjeru pada tečaj odnosno jačanja kune.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=585263 7.5.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=585263#7.5.2010
Indikatori likvidnosti HNB-a potvrdili su nastavak prakse prelijevanja novčanih viškova banaka u prekonoćne depozite HNB-a, a izostala je i drugi tjedan za redom aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima ovog tjedna nije bilo, ali potrebe države za refinanciranjem i dalje ostaju visoke. Trenutačno kratkoročni dug središnje države na osnovu izdanih trezorskih zapisa iznosi 13,8 milijardi kuna te 1,35 milijardi eura. Nakon dva tjedna pauze Ministarstvo financija najavilo je izdanje trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja je 25 milijuna eura i 600 milijuna kuna. U uvjetima visoke likvidnosti koja će se zadržati i tijekom prvog tjedna svibnja očekujemo i solidan interes investitora, dok značajnije promjene u pogledu prinosa na trezorske zapise ne očekujemo.

Uz solidan interes investitora za trezorske zapise, ne očekujemo promjene glede viška likvidnosti ni do kraja drugog tromjesečja, a kamatne stope s kraćim rokovima dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama. Mogućnosti plasmana banaka sužava i tendencija zaduživanja javnog sektora u inozemstvu, čime se vrši dodatni pritisak na snižavanje kamatnih stopa na domaćem tržištu. Tek potkraj trećeg tromjesečja očekujemo povećanje potražnje za kreditima i posljedično smanjenje prekomjerne likvidnosti banaka te početak rasta kamatnih stopa na novčanom tržištu.

Na deviznom tržištu povećani priljev deviza u sustavu stvara i dalje aprecijacijske pritiske na kunu. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a posljedično se spustio ispod 7,25 kuna za euro odnosno prema najnižim razinama u zadnjih gotovo šest mjeseci. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, a očekivanja o nastavku djelomičnog zaduživanja javnih poduzeća u inozemstvu te posljedični priljev deviza na tržištu onemogućava slabljenje domaće valute prema fundamentalno opravdanim višim razinama. Stoga bi tečaj EUR/HRK i na mjesečnoj razini mogao ostati na sadašnjim razinama.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Indikatori likvidnosti HNB-a potvrdili su nastavak prakse prelijevanja novčanih viškova banaka u prekonoćne depozite HNB-a, a izostala je i drugi tjedan za redom aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima ovog tjedna nije bilo, ali potrebe države za refinanciranjem i dalje ostaju visoke. Trenutačno kratkoročni dug središnje države na osnovu izdanih trezorskih zapisa iznosi 13,8 milijardi kuna te 1,35 milijardi eura. Nakon dva tjedna pauze Ministarstvo financija najavilo je izdanje trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja je 25 milijuna eura i 600 milijuna kuna. U uvjetima visoke likvidnosti koja će se zadržati i tijekom prvog tjedna svibnja očekujemo i solidan interes investitora, dok značajnije promjene u pogledu prinosa na trezorske zapise ne očekujemo.

Uz solidan interes investitora za trezorske zapise, ne očekujemo promjene glede viška likvidnosti ni do kraja drugog tromjesečja, a kamatne stope s kraćim rokovima dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama. Mogućnosti plasmana banaka sužava i tendencija zaduživanja javnog sektora u inozemstvu, čime se vrši dodatni pritisak na snižavanje kamatnih stopa na domaćem tržištu. Tek potkraj trećeg tromjesečja očekujemo povećanje potražnje za kreditima i posljedično smanjenje prekomjerne likvidnosti banaka te početak rasta kamatnih stopa na novčanom tržištu.

Na deviznom tržištu povećani priljev deviza u sustavu stvara i dalje aprecijacijske pritiske na kunu. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a posljedično se spustio ispod 7,25 kuna za euro odnosno prema najnižim razinama u zadnjih gotovo šest mjeseci. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, a očekivanja o nastavku djelomičnog zaduživanja javnih poduzeća u inozemstvu te posljedični priljev deviza na tržištu onemogućava slabljenje domaće valute prema fundamentalno opravdanim višim razinama. Stoga bi tečaj EUR/HRK i na mjesečnoj razini mogao ostati na sadašnjim razinama.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=582739 30.4.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=582739#30.4.2010
Prinosi po svim dospijećima ZIBOR-a bilježe blagu tendenciju rasta, ali se oni s dospijećem do jednog tjedna zadržavaju još od kraja prošle godine ispod 1 posto. Visoka likvidnost tržišta ogleda se i kroz nastavak plasiranja viškova novčanih sredstava u prekonoćne depozite središnje banke, ali i kroz solidan interes investitora za trezorskim zapisima Ministarstva financija svih dospijeća. Izuzev šestomjesečnih, prinosi po ostalim dospijećima zabilježili su blagi pad. Umjesto planiranih 200 milijuna kuna ukupno je upisano 251 milijuna kuna kunskih (pristiglih ponuda 607 milijuna) te 13 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu (pristiglih ponuda 58,75 milijuna).

Donekle očekivano, guverner HNB-a istaknuo je da u trenutnom gospodarskom okruženju i prisutnim tržišnim uvjetima nema potrebe za daljnjim spuštanjem obvezne pričuve banaka. Obzirom na visoku likvidnost, koja bi mogla potrajati da kraja tromjesečja ne vidimo značajnijeg utjecaja na tržište, a osobito ako se nastavi smanjena potražnja za kreditima.

Nakon kratkotrajnih deprecijacijskih pritisaka na kunu i posljedičnog rasta tečaja EUR/HRK na razine iznad 7,27 kuna u odnosu na euro, zabilježenih početkom tjedna, ponuda deviza od strane bankovnog sektora te institucionalnih investitora vratila je trgovanje na deviznom tržištu na već pomalo običajne razine oko 7,26 kuna za euro. Oko navedene razine tečaj EUR/HRK zadržavao se cijeli tjedan.

Na tjednoj razini ne očekujemo promjene srednjeg tečaja na tečajnici HNB-a budući da će i mogući porast potražnje za devizama zasigurno biti zadovoljen trenutno dovoljnom količinom deviza na tržištu. Na mjesečnoj razini, moguće je očekivati tek blagi i postepeni rast tečaja potaknut prije svega povećanom potražnjom za devizama s ciljem podmirenja inozemnih obveza.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prinosi po svim dospijećima ZIBOR-a bilježe blagu tendenciju rasta, ali se oni s dospijećem do jednog tjedna zadržavaju još od kraja prošle godine ispod 1 posto. Visoka likvidnost tržišta ogleda se i kroz nastavak plasiranja viškova novčanih sredstava u prekonoćne depozite središnje banke, ali i kroz solidan interes investitora za trezorskim zapisima Ministarstva financija svih dospijeća. Izuzev šestomjesečnih, prinosi po ostalim dospijećima zabilježili su blagi pad. Umjesto planiranih 200 milijuna kuna ukupno je upisano 251 milijuna kuna kunskih (pristiglih ponuda 607 milijuna) te 13 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu (pristiglih ponuda 58,75 milijuna).

Donekle očekivano, guverner HNB-a istaknuo je da u trenutnom gospodarskom okruženju i prisutnim tržišnim uvjetima nema potrebe za daljnjim spuštanjem obvezne pričuve banaka. Obzirom na visoku likvidnost, koja bi mogla potrajati da kraja tromjesečja ne vidimo značajnijeg utjecaja na tržište, a osobito ako se nastavi smanjena potražnja za kreditima.

Nakon kratkotrajnih deprecijacijskih pritisaka na kunu i posljedičnog rasta tečaja EUR/HRK na razine iznad 7,27 kuna u odnosu na euro, zabilježenih početkom tjedna, ponuda deviza od strane bankovnog sektora te institucionalnih investitora vratila je trgovanje na deviznom tržištu na već pomalo običajne razine oko 7,26 kuna za euro. Oko navedene razine tečaj EUR/HRK zadržavao se cijeli tjedan.

Na tjednoj razini ne očekujemo promjene srednjeg tečaja na tečajnici HNB-a budući da će i mogući porast potražnje za devizama zasigurno biti zadovoljen trenutno dovoljnom količinom deviza na tržištu. Na mjesečnoj razini, moguće je očekivati tek blagi i postepeni rast tečaja potaknut prije svega povećanom potražnjom za devizama s ciljem podmirenja inozemnih obveza.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=577783 16.4.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=577783#16.4.2010
Naime, uz dospijeće od 208 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih trezoraca, uz solidnu potražnju aukcija je premašila planirani iznos izdanja (umjesto 400 milijuna kuna upisano je 477 milijuna kuna te umjesto 20 milijuna eura upisano je 20,22 milijuna eura). Prinos na šestomjesečne kunske trezorske zapise zabilježio je blagi rast (s 3,0% na 3,20%) zahvaljujući visokim potrebama države za refinanciranjem. Prinosi na ostala dospijeća kunskih trezorskih zapisa zadržali su se na prošlotjednim razinama, dok su prinosi na trezorske zapise s valutnom klauzulom zabilježili blagi pad (s 3,8% na 3,75%), ali su još uvijek atraktivni obzirom na razmjerno visoki spread u odnosu na dvanaestomjesečni euribor.

Visoka likvidnost, smanjeni volumeni trgovanja i razdoblje niskih kamatnih stopa bez uobičajenih oscilacija pred kraj i na počeku razdoblja održavanja obvezne pričuve nastavljaju tako biti glavna obilježja hrvatskog novčanog tržišta. Sredinom sljedećeg tjedna završava jedno, a započinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve banaka, ali smatramo da i ovaj tjedan neće donijeti promjene. Štoviše, najavljena aukcija trezorskih zapisa uz relativno malo dospijeće (24,55 milijuna eura) mogla bi rezultirati zadržavanjem sadašnje razine prinosa na kratkoročne dužničke vrijednosnice države.

Krajem prošlog i početkom ovog tjedna kuna je u odnosu na euro ipak osjetila blage deprecijacijske pritiske ponajviše pod utjecajem povećane potražnje za devizama. Posljedično se tržišni tečaj nakratko popeo iznad 7,27 kuna za euro. Međutim dovoljna količina deviza te skromni volumeni trgovanja ne dozvoljavaju snažnije slabljenje kune. Štoviše, tečaj se do kraja tjedna ponovno spustio ispod 7,27 kuna za euro. Na tjednoj razini ne očekujemo promjenu srednjeg tečaja EUR/HRK dok bi u narednih mjesec dana ipak mogli zabilježiti blagi i postepeni rast istoga, odnosno slabljenje kune u odnosu na euro prema razinama 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Naime, uz dospijeće od 208 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih trezoraca, uz solidnu potražnju aukcija je premašila planirani iznos izdanja (umjesto 400 milijuna kuna upisano je 477 milijuna kuna te umjesto 20 milijuna eura upisano je 20,22 milijuna eura). Prinos na šestomjesečne kunske trezorske zapise zabilježio je blagi rast (s 3,0% na 3,20%) zahvaljujući visokim potrebama države za refinanciranjem. Prinosi na ostala dospijeća kunskih trezorskih zapisa zadržali su se na prošlotjednim razinama, dok su prinosi na trezorske zapise s valutnom klauzulom zabilježili blagi pad (s 3,8% na 3,75%), ali su još uvijek atraktivni obzirom na razmjerno visoki spread u odnosu na dvanaestomjesečni euribor.

Visoka likvidnost, smanjeni volumeni trgovanja i razdoblje niskih kamatnih stopa bez uobičajenih oscilacija pred kraj i na počeku razdoblja održavanja obvezne pričuve nastavljaju tako biti glavna obilježja hrvatskog novčanog tržišta. Sredinom sljedećeg tjedna završava jedno, a započinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve banaka, ali smatramo da i ovaj tjedan neće donijeti promjene. Štoviše, najavljena aukcija trezorskih zapisa uz relativno malo dospijeće (24,55 milijuna eura) mogla bi rezultirati zadržavanjem sadašnje razine prinosa na kratkoročne dužničke vrijednosnice države.

Krajem prošlog i početkom ovog tjedna kuna je u odnosu na euro ipak osjetila blage deprecijacijske pritiske ponajviše pod utjecajem povećane potražnje za devizama. Posljedično se tržišni tečaj nakratko popeo iznad 7,27 kuna za euro. Međutim dovoljna količina deviza te skromni volumeni trgovanja ne dozvoljavaju snažnije slabljenje kune. Štoviše, tečaj se do kraja tjedna ponovno spustio ispod 7,27 kuna za euro. Na tjednoj razini ne očekujemo promjenu srednjeg tečaja EUR/HRK dok bi u narednih mjesec dana ipak mogli zabilježiti blagi i postepeni rast istoga, odnosno slabljenje kune u odnosu na euro prema razinama 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=575332 9.4.2010 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=575332#9.4.2010 10:20:00
Indikatori likvidnosti potvrđuju nastavak prelijevanja viška u prekonoćne depozite HNB-a, što je već uobičajena svakodnevna praksa u posljednjih nekoliko mjeseci, a i ne iznenađuje obzirom na preko 5 milijardi kuna viška likvidnosti. Država je kako je i najavljeno nastavila s kratkoročnim zaduživanjem. Interes za upisom kunskih izdanja jednogodišnjih dospijeća bio je nešto niži no na prethodnim aukcijama pa je i prinos na iste porastao na 4% (razina s početka veljače). Rast prinosa bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu (na 3,8%). Navedeno upućuje na zaključak da su potrebe države za refinanciranjem svojih obveze i dalje visoke unatoč posljednjem izlasku na domaće tržište kapitala.

I za ovaj tjedan Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju. Planirani iznos izdanja je 400 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 20 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Istovremeno dopijeva 300 milijuna kuna kunskih trezorca. Uz solidan interes investitora za trezorskim zapisima, ne očekujemo promjene u pogledu viška likvidnosti, a kamatne stope kraćih dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama.

Ni domaće devizno tržište nije zabilježilo značajnije promjene, pa se uz skromne volumene trgovanja tečaj kune u odnosu na euro kretao oko 7,26 kuna za euro. U posljednjem tjednu ožujka EUR/HRK mogao bi ostati na sadašnjim razinama uz izostanak uobičajenih sezonskih oscilacija u razdobljima predblagdana i blagdana. Naime, smanjena potrošnja utječe na manji odljev novca u optjecaj, ali i višak likvidnosti u sustavu uz istovremeno dovoljnu količinu deviza omogućava stabilno trgovanje. Na mjesečnoj razini očekujemo ipak blagi i postepeni rast tečaja prema razinama 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Indikatori likvidnosti potvrđuju nastavak prelijevanja viška u prekonoćne depozite HNB-a, što je već uobičajena svakodnevna praksa u posljednjih nekoliko mjeseci, a i ne iznenađuje obzirom na preko 5 milijardi kuna viška likvidnosti. Država je kako je i najavljeno nastavila s kratkoročnim zaduživanjem. Interes za upisom kunskih izdanja jednogodišnjih dospijeća bio je nešto niži no na prethodnim aukcijama pa je i prinos na iste porastao na 4% (razina s početka veljače). Rast prinosa bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu (na 3,8%). Navedeno upućuje na zaključak da su potrebe države za refinanciranjem svojih obveze i dalje visoke unatoč posljednjem izlasku na domaće tržište kapitala.

I za ovaj tjedan Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju. Planirani iznos izdanja je 400 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 20 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Istovremeno dopijeva 300 milijuna kuna kunskih trezorca. Uz solidan interes investitora za trezorskim zapisima, ne očekujemo promjene u pogledu viška likvidnosti, a kamatne stope kraćih dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama.

Ni domaće devizno tržište nije zabilježilo značajnije promjene, pa se uz skromne volumene trgovanja tečaj kune u odnosu na euro kretao oko 7,26 kuna za euro. U posljednjem tjednu ožujka EUR/HRK mogao bi ostati na sadašnjim razinama uz izostanak uobičajenih sezonskih oscilacija u razdobljima predblagdana i blagdana. Naime, smanjena potrošnja utječe na manji odljev novca u optjecaj, ali i višak likvidnosti u sustavu uz istovremeno dovoljnu količinu deviza omogućava stabilno trgovanje. Na mjesečnoj razini očekujemo ipak blagi i postepeni rast tečaja prema razinama 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=571027 26.3.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=571027#26.3.2010 Prema vrsti građevina, u siječnju je 89,3% odobrenja izdano za gradnju zgrada, dok je 10,7% izdano za ostale građevine. Prema vrsti građenja u promatranom je mjesecu 78,2% odobrenja izdano za novogradnju dok je 21,8% izdano za rekonstrukcije postojećih objekata. Uz pad ukupnog broja odobrenja za građenje (u koje ulaze odobrenja za novogradnje, dogradnje i nadogradnje te prenamjene i rekonstrukcije), u odnosu na siječanj 2009. godine zabilježen je i pad izdanih odobrenja za građenje novih stambenih zgrada i to 14% te pad izdanih odobrenja za građenje novih nestambenih zgrada 26 posto. Tako su u siječnju izdane svega 503 dozvole za građenje stambenih zgrada te 92 dozvole za gradnju nestambenih zgrada.
Usporena i otežana prodaja novih stambenih jedinica dovela je do pada broja izdanih odobrenja za građenje novih zgrada ali i do pada ukupne površine novih stambenih objekata koje izdana odobrenja obuhvaćaju. Tako je u siječnju ove godine površina novih objekata za koje su izdana odobrenja bila 15,6% manja u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Navedeno ipak predstavlja usporavanje trenda u usporedbi s prethodnim mjesecima. Tržište pokazuje tendenciju kretanja ka površinom manjim stanovima (veća je potražnja za manjim stanovima zbog lakšeg financiranja njihove kupnje). To potvrđuje podatak prema kojem je korisna površina stanova za koje su izdana odobrenja za građenje, u 2009. u odnosu na 2008. godinu, zabilježila pad od 20,7 posto. Obzirom da su usporavanja na tržištu nekretnina najviše pogodila tržište stambenih prostora bilo je za očekivati da će ono doživjeti najveće promjene i korekcije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Prema vrsti građevina, u siječnju je 89,3% odobrenja izdano za gradnju zgrada, dok je 10,7% izdano za ostale građevine. Prema vrsti građenja u promatranom je mjesecu 78,2% odobrenja izdano za novogradnju dok je 21,8% izdano za rekonstrukcije postojećih objekata. Uz pad ukupnog broja odobrenja za građenje (u koje ulaze odobrenja za novogradnje, dogradnje i nadogradnje te prenamjene i rekonstrukcije), u odnosu na siječanj 2009. godine zabilježen je i pad izdanih odobrenja za građenje novih stambenih zgrada i to 14% te pad izdanih odobrenja za građenje novih nestambenih zgrada 26 posto. Tako su u siječnju izdane svega 503 dozvole za građenje stambenih zgrada te 92 dozvole za gradnju nestambenih zgrada.
Usporena i otežana prodaja novih stambenih jedinica dovela je do pada broja izdanih odobrenja za građenje novih zgrada ali i do pada ukupne površine novih stambenih objekata koje izdana odobrenja obuhvaćaju. Tako je u siječnju ove godine površina novih objekata za koje su izdana odobrenja bila 15,6% manja u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Navedeno ipak predstavlja usporavanje trenda u usporedbi s prethodnim mjesecima. Tržište pokazuje tendenciju kretanja ka površinom manjim stanovima (veća je potražnja za manjim stanovima zbog lakšeg financiranja njihove kupnje). To potvrđuje podatak prema kojem je korisna površina stanova za koje su izdana odobrenja za građenje, u 2009. u odnosu na 2008. godinu, zabilježila pad od 20,7 posto. Obzirom da su usporavanja na tržištu nekretnina najviše pogodila tržište stambenih prostora bilo je za očekivati da će ono doživjeti najveće promjene i korekcije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=568701 19.3.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=568701#19.3.2010
Prema vrsti građevina, u siječnju je 89,3% odobrenja izdano za gradnju zgrada, dok je 10,7% izdano za ostale građevine. Prema vrsti građenja u promatranom je mjesecu 78,2% odobrenja izdano za novogradnju dok je 21,8% izdano za rekonstrukcije postojećih objekata. Uz pad ukupnog broja odobrenja za građenje (u koje ulaze odobrenja za novogradnje, dogradnje i nadogradnje te prenamjene i rekonstrukcije), u odnosu na siječanj 2009. godine zabilježen je i pad izdanih odobrenja za građenje novih stambenih zgrada i to 14% te pad izdanih odobrenja za građenje novih nestambenih zgrada 26 posto. Tako su u siječnju izdane svega 503 dozvole za građenje stambenih zgrada te 92 dozvole za gradnju nestambenih zgrada.

Usporena i otežana prodaja novih stambenih jedinica dovela je do pada broja izdanih odobrenja za građenje novih zgrada ali i do pada ukupne površine novih stambenih objekata koje izdana odobrenja obuhvaćaju. Tako je u siječnju ove godine površina novih objekata za koje su izdana odobrenja bila 15,6% manja u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Navedeno ipak predstavlja usporavanje trenda u usporedbi s prethodnim mjesecima. Tržište pokazuje tendenciju kretanja ka površinom manjim stanovima (veća je potražnja za manjim stanovima zbog lakšeg financiranja njihove kupnje). To potvrđuje podatak prema kojem je korisna površina stanova za koje su izdana odobrenja za građenje, u 2009. u odnosu na 2008. godinu, zabilježila pad od 20,7 posto. Obzirom da su usporavanja na tržištu nekretnina najviše pogodila tržište stambenih prostora bilo je za očekivati da će ono doživjeti najveće promjene i korekcije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prema vrsti građevina, u siječnju je 89,3% odobrenja izdano za gradnju zgrada, dok je 10,7% izdano za ostale građevine. Prema vrsti građenja u promatranom je mjesecu 78,2% odobrenja izdano za novogradnju dok je 21,8% izdano za rekonstrukcije postojećih objekata. Uz pad ukupnog broja odobrenja za građenje (u koje ulaze odobrenja za novogradnje, dogradnje i nadogradnje te prenamjene i rekonstrukcije), u odnosu na siječanj 2009. godine zabilježen je i pad izdanih odobrenja za građenje novih stambenih zgrada i to 14% te pad izdanih odobrenja za građenje novih nestambenih zgrada 26 posto. Tako su u siječnju izdane svega 503 dozvole za građenje stambenih zgrada te 92 dozvole za gradnju nestambenih zgrada.

Usporena i otežana prodaja novih stambenih jedinica dovela je do pada broja izdanih odobrenja za građenje novih zgrada ali i do pada ukupne površine novih stambenih objekata koje izdana odobrenja obuhvaćaju. Tako je u siječnju ove godine površina novih objekata za koje su izdana odobrenja bila 15,6% manja u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Navedeno ipak predstavlja usporavanje trenda u usporedbi s prethodnim mjesecima. Tržište pokazuje tendenciju kretanja ka površinom manjim stanovima (veća je potražnja za manjim stanovima zbog lakšeg financiranja njihove kupnje). To potvrđuje podatak prema kojem je korisna površina stanova za koje su izdana odobrenja za građenje, u 2009. u odnosu na 2008. godinu, zabilježila pad od 20,7 posto. Obzirom da su usporavanja na tržištu nekretnina najviše pogodila tržište stambenih prostora bilo je za očekivati da će ono doživjeti najveće promjene i korekcije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=568673 19.3.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=568673#19.3.2010
U takvim tržišnim uvjetima, indikatori likvidnosti središnje banke pokazuju da je već uobičajeno dnevno plasiranje viškova novčanih sredstava u prekonoćne depozite kod HNB-a, koje nose minimalan prinos. Posljedično u fokusu interesa investitora ostala je aukcija trezorskih zapisa ministarstva financija pri čemu su po prvi put u ovoj godini upisana izdanja s dospijećem kraćim od godine dana. Nastavljen je i solidan interes investitora, a kamatne stope odnosno prinosi na kraća, tromjesečna i šestomjesečna dospijeća, bilježe nastavak pada na razine 2,25 posto odnosno 3,35 posto.

Kunski trezorski zapisi s dospijećem od godine dana nisu zabilježili promjene prinosa. Pritom relativno niski inflatorni pritisci pogoduju povratu na ulaganja u realnim iznosima. Planirani iznos i kunskih trezorskih zapisa (160 milijuna kuna) i trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu (20 milijuna kuna) je nadmašen. Ukupno je upisano 465 milijuna kuna kunskih te 30,8 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, ali je i dospjelo 320 milijuna kuna obveza, pa je na osnovu ovotjednih aukcija trezorskih zapisa iz sustava povućeno nešto manje od 370 milijuna kuna.

Međutim, prinosi po svim dospijećima ZIBOR-a zabilježili su tek blage promjene odražavajući ne samo trenutno stanje na tržištu već i očekivanja nastavka dobre likvidnosti sustava. U tjednu pred nama polako se približavamo završetku tekućeg razdoblja održavanja obvezene pričuve, ali navedena činjenica ponovno ne bi trebala utjecati na promjene na novčanom tržištu. Štoviše, moguć je i izostanak aukcije trezorskih zapisa tako da će glavno obilježje i u ovome tjednu biti već uobičajena visoka likvidnost i niske kamatne stope.

Na domaćem deviznom tržištu sve do kraja tjedna prevladavali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu, pa se tržišni tečaj na samom početku tjedna spustio i ispod 7,26 kuna za euro. Pritom je dominantan utjecaj došao od najavljenog izdanja obveznica na domaćem tržištu državnog duga odnosno povećane ponude deviza. Posljedično i srednji tečaj kune u odnosu na euro na tečajnici HNB-a spustio se na najnižu razinu od početka studenog 2009. Ipak s približavanjem kraja tjedna tečaj se vratio oko razina 7,27 kuna za euro.

U sljedećm tjednu očekujemo trgovanje na nešto višim razinama između 7,27 i 7,30 kuna za euro, pa bi posljedično na tjednoj razini i srednji tečaj EUR/HRK trebao rasti. Slična kretanja, odnosno blago slabljenje kune u odnosu na euro očekujemo i na mjesečnoj razini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U takvim tržišnim uvjetima, indikatori likvidnosti središnje banke pokazuju da je već uobičajeno dnevno plasiranje viškova novčanih sredstava u prekonoćne depozite kod HNB-a, koje nose minimalan prinos. Posljedično u fokusu interesa investitora ostala je aukcija trezorskih zapisa ministarstva financija pri čemu su po prvi put u ovoj godini upisana izdanja s dospijećem kraćim od godine dana. Nastavljen je i solidan interes investitora, a kamatne stope odnosno prinosi na kraća, tromjesečna i šestomjesečna dospijeća, bilježe nastavak pada na razine 2,25 posto odnosno 3,35 posto.

Kunski trezorski zapisi s dospijećem od godine dana nisu zabilježili promjene prinosa. Pritom relativno niski inflatorni pritisci pogoduju povratu na ulaganja u realnim iznosima. Planirani iznos i kunskih trezorskih zapisa (160 milijuna kuna) i trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu (20 milijuna kuna) je nadmašen. Ukupno je upisano 465 milijuna kuna kunskih te 30,8 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, ali je i dospjelo 320 milijuna kuna obveza, pa je na osnovu ovotjednih aukcija trezorskih zapisa iz sustava povućeno nešto manje od 370 milijuna kuna.

Međutim, prinosi po svim dospijećima ZIBOR-a zabilježili su tek blage promjene odražavajući ne samo trenutno stanje na tržištu već i očekivanja nastavka dobre likvidnosti sustava. U tjednu pred nama polako se približavamo završetku tekućeg razdoblja održavanja obvezene pričuve, ali navedena činjenica ponovno ne bi trebala utjecati na promjene na novčanom tržištu. Štoviše, moguć je i izostanak aukcije trezorskih zapisa tako da će glavno obilježje i u ovome tjednu biti već uobičajena visoka likvidnost i niske kamatne stope.

Na domaćem deviznom tržištu sve do kraja tjedna prevladavali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu, pa se tržišni tečaj na samom početku tjedna spustio i ispod 7,26 kuna za euro. Pritom je dominantan utjecaj došao od najavljenog izdanja obveznica na domaćem tržištu državnog duga odnosno povećane ponude deviza. Posljedično i srednji tečaj kune u odnosu na euro na tečajnici HNB-a spustio se na najnižu razinu od početka studenog 2009. Ipak s približavanjem kraja tjedna tečaj se vratio oko razina 7,27 kuna za euro.

U sljedećm tjednu očekujemo trgovanje na nešto višim razinama između 7,27 i 7,30 kuna za euro, pa bi posljedično na tjednoj razini i srednji tečaj EUR/HRK trebao rasti. Slična kretanja, odnosno blago slabljenje kune u odnosu na euro očekujemo i na mjesečnoj razini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=564179 5.3.2010 10:40:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=564179#5.3.2010 10:40:00
U takvim tržišnim uvjetima, indikatori likvidnosti središnje banke pokazuju da je već uobičajeno plasiranje viškova novčanih sredstava u prekonoćne depozite kod HNB-a. Aukcija trezorskih zapisa u ovome tjednu očekivano je izostala, a posljednja repo aukcija održana je sredinom listopada.

Tržišna percepcija da bi se dosadašnja situacija mogla nastaviti i dalje ogleda se u nastavku pada prinosa na duljem kraju krivulje ZIBOR-a odnosno činjenice da se na međubankovnom tržištu uslijed dobre likvidnosti duljim dospijećima pozajmica (više od mjesec dana) vrlo rijetko trguje.
U tjednu pred nama Ministarstvo financija najavilo je nova izdanja trezorskih zapisa, pri čemu se po prvi put očekuju izdanja s dospijećem kraćim od godine dana. Očekujemo nastavak solidnog interesa investitora na aukcijama, pri čemu će relativno visoke potrebe države za refinanciranjem obveza održavati postojeću razinu prinosa, ali ne isključujemo ni mogućnost laganog rasta istih.

Nakon što je prva polovica tjedna donijela razmjerno mirno trgovanje na domaćem deviznom tržištu u rasponu 7,28 i 7,285 kuna za euro, u srijedu su započeli aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Tržišni tečaj spustio se i ispod 7,27 kuna za euro pod utjecajem nešto izraženije potražnje za kunama. Čini se da na kretanje tečaja utječe skoro dospijeće državne obveznice te trezorskih zapisa koji dospijevaju početkom ožujka.

U tjednu pred nama moguće je očekivati nastavka aprecijacijskih pritisaka obzirom na približavanja datuma dospijeća kunske državne obveznice. Na mjesečnoj razini ipak očekujemo povratak tečaja na razine oko i iznad 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U takvim tržišnim uvjetima, indikatori likvidnosti središnje banke pokazuju da je već uobičajeno plasiranje viškova novčanih sredstava u prekonoćne depozite kod HNB-a. Aukcija trezorskih zapisa u ovome tjednu očekivano je izostala, a posljednja repo aukcija održana je sredinom listopada.

Tržišna percepcija da bi se dosadašnja situacija mogla nastaviti i dalje ogleda se u nastavku pada prinosa na duljem kraju krivulje ZIBOR-a odnosno činjenice da se na međubankovnom tržištu uslijed dobre likvidnosti duljim dospijećima pozajmica (više od mjesec dana) vrlo rijetko trguje.
U tjednu pred nama Ministarstvo financija najavilo je nova izdanja trezorskih zapisa, pri čemu se po prvi put očekuju izdanja s dospijećem kraćim od godine dana. Očekujemo nastavak solidnog interesa investitora na aukcijama, pri čemu će relativno visoke potrebe države za refinanciranjem obveza održavati postojeću razinu prinosa, ali ne isključujemo ni mogućnost laganog rasta istih.

Nakon što je prva polovica tjedna donijela razmjerno mirno trgovanje na domaćem deviznom tržištu u rasponu 7,28 i 7,285 kuna za euro, u srijedu su započeli aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Tržišni tečaj spustio se i ispod 7,27 kuna za euro pod utjecajem nešto izraženije potražnje za kunama. Čini se da na kretanje tečaja utječe skoro dospijeće državne obveznice te trezorskih zapisa koji dospijevaju početkom ožujka.

U tjednu pred nama moguće je očekivati nastavka aprecijacijskih pritisaka obzirom na približavanja datuma dospijeća kunske državne obveznice. Na mjesečnoj razini ipak očekujemo povratak tečaja na razine oko i iznad 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=561873 26.2.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=561873#26.2.2010
Osim toga prošlotjedna odluka o smanjenju obvezne pričuve banaka na 13% u primjeni od ove srijede s početkom razdoblja obvezne pričuve. I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na kunska i eura izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili pad. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga od 144 milijuna kuna.

Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Više upisani iznos od ovotjednog dospijeća o imao je za posljedicu odljev likvidnosti po toj osnovi od 315 milijuna kuna. Upisano je 248 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih zapisa uz prinosa 3,49%, te 28,8 milijuna kuna jednogodišnjih trezorskih zapisa s valutnom klauzulom. Ukupa kratkoročni dug države na osnovu izdanja trezorskih zapisa premašio je razinu 23,2 milijarde kuna. U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja te niske kamatne stope.

Gotovo cijeli tjedan domaće devizno tržište obilježeno je smanjenim volumenom trgovanja te uravnoteženom ponudom i potražnjom sa strane korporativnog i bankarskog sektora Posljedično nije bilo većih pomaka na tečaju koji se kretao u razmjerno uskom rasponu oko razina 7,32 kuna za euro. Ipak, krajem tjedna tečaj je kliznuo prema razini 7,31 kuna za euro pod utjecajem ponajviše povećane bankarske ponude eura. Obzirom da dobru kunsku likvidnost sustava, ali i relativno dobru opskrbljenost sustava devizama u tjednu pred nama ne očekujemo promjene u kretanjima tečaja EUR/HRK.

Uz smanjenje volumene trgovanja tečaj bi se mogao nastaviti kretati oko razina 7,32 kune za euro. Dospijeća na temelju izdanja državnih obveznica, krajem veljače i početkom ožujka, ne bi trebala imati značajniji utjecaj na kretanja tečaja kune u odnosu na euro. Naime, smatramo da država već sada raspolaže s dovoljnom količinom deviza za podmirenje inozemnih obveza. Na mjesečnoj razini podmirivanje inozemnih obveza korporativnog sektora, izuzetno visoka likvidnost i niske kamatne stope otvaraju mogućnost slabljenja domaće valute.

Smanjena uvozna aktivnost pritom će znatno manje podržavati rast tečaja no prethodnih godina. Osim toga ostaje otvorena mogućnost da se podmirivanje zaduživanja ostvari ponovnim zaduživanjima u inozemstvu što naposljetku nema utjecaja na tečajna kretanja. Obzirom na navedeno očekujemo da bi EUR/HRK mogao biti izložen blagim deprecijacijskim pritiscima pa bi do kraja kvartala isti mogao klizati prema razinama od 7,35 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Osim toga prošlotjedna odluka o smanjenju obvezne pričuve banaka na 13% u primjeni od ove srijede s početkom razdoblja obvezne pričuve. I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na kunska i eura izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili pad. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga od 144 milijuna kuna.

Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Više upisani iznos od ovotjednog dospijeća o imao je za posljedicu odljev likvidnosti po toj osnovi od 315 milijuna kuna. Upisano je 248 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih zapisa uz prinosa 3,49%, te 28,8 milijuna kuna jednogodišnjih trezorskih zapisa s valutnom klauzulom. Ukupa kratkoročni dug države na osnovu izdanja trezorskih zapisa premašio je razinu 23,2 milijarde kuna. U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja te niske kamatne stope.

Gotovo cijeli tjedan domaće devizno tržište obilježeno je smanjenim volumenom trgovanja te uravnoteženom ponudom i potražnjom sa strane korporativnog i bankarskog sektora Posljedično nije bilo većih pomaka na tečaju koji se kretao u razmjerno uskom rasponu oko razina 7,32 kuna za euro. Ipak, krajem tjedna tečaj je kliznuo prema razini 7,31 kuna za euro pod utjecajem ponajviše povećane bankarske ponude eura. Obzirom da dobru kunsku likvidnost sustava, ali i relativno dobru opskrbljenost sustava devizama u tjednu pred nama ne očekujemo promjene u kretanjima tečaja EUR/HRK.

Uz smanjenje volumene trgovanja tečaj bi se mogao nastaviti kretati oko razina 7,32 kune za euro. Dospijeća na temelju izdanja državnih obveznica, krajem veljače i početkom ožujka, ne bi trebala imati značajniji utjecaj na kretanja tečaja kune u odnosu na euro. Naime, smatramo da država već sada raspolaže s dovoljnom količinom deviza za podmirenje inozemnih obveza. Na mjesečnoj razini podmirivanje inozemnih obveza korporativnog sektora, izuzetno visoka likvidnost i niske kamatne stope otvaraju mogućnost slabljenja domaće valute.

Smanjena uvozna aktivnost pritom će znatno manje podržavati rast tečaja no prethodnih godina. Osim toga ostaje otvorena mogućnost da se podmirivanje zaduživanja ostvari ponovnim zaduživanjima u inozemstvu što naposljetku nema utjecaja na tečajna kretanja. Obzirom na navedeno očekujemo da bi EUR/HRK mogao biti izložen blagim deprecijacijskim pritiscima pa bi do kraja kvartala isti mogao klizati prema razinama od 7,35 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=557124 12.2.2010 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=557124#12.2.2010 10:20:00
S druge strane gotov novac izvan banak odnosno gotovina u optjecaju nalazi se na najnižim razinama u posljednja dva mjeseca što je i očekivano obzirom na završetak predblagdanske i blagdanske potrošnje ali i znatno smanjene osobne potrošnje.

Kao što smo i očekivali HNB je ponovno preskočila obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), aukcija trezorskih zapisa je izostala a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednim dospijećem 137 milijuna kratkoročnog duga središnje države. I ovaj tjedan Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Prinosi po svim dospijećima ZIBOR-a nalaze se na niskim razinama, pri čemu je sve izraženija tendencija i duljih dospijeća k povijesno najnižim razinama.

Nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa podržavaju i tržišna očekivanja o postepenom smanjenju stope obvezne pričuve banaka te oslobađanja likvidnosti sustava. U tjednu pred nama ne očekujemo bitne promjene na tržištu obzirom da će likvidnost sustava ostati na visokim razinama. Obzirom na navedeno, očekujemo da ni ovaj tjedan središnja banka neće imati potrebu održavanja repo aukcije, a Ministarstvo financija i ovaj bi tjedan moglo ne održati aukciju trezorskih zapisa. Za srijedu je i najavljena sjednica savjeta HNB-a na kojoj bi mogli dobiti i više informacija o mogućem smanjuju stope obvezne pričuve.

Nakon relativno mirnog početka tjedna i trgovanja oko razina 7,295 kuna za euro, sredinom tjedna je nešto izraženija korporativna potražnja za eurom utjecala na rast tečaja i prema razinama od 7,32 kune za euro. Volumeni trgovanja i na deviznom tržištu relativno su skromni. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene u kretanju tečaja, pa bi se i srednji tečaj EUR/HRK trebao zadržati na sadašnjim razinama. U narednih mjesec dana ne isključujemo mogućnost laganog rast tečaja iako je izgledno da će i veljača biti obilježena mirnim i stabilnim kretanjima tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
S druge strane gotov novac izvan banak odnosno gotovina u optjecaju nalazi se na najnižim razinama u posljednja dva mjeseca što je i očekivano obzirom na završetak predblagdanske i blagdanske potrošnje ali i znatno smanjene osobne potrošnje.

Kao što smo i očekivali HNB je ponovno preskočila obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), aukcija trezorskih zapisa je izostala a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednim dospijećem 137 milijuna kratkoročnog duga središnje države. I ovaj tjedan Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Prinosi po svim dospijećima ZIBOR-a nalaze se na niskim razinama, pri čemu je sve izraženija tendencija i duljih dospijeća k povijesno najnižim razinama.

Nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa podržavaju i tržišna očekivanja o postepenom smanjenju stope obvezne pričuve banaka te oslobađanja likvidnosti sustava. U tjednu pred nama ne očekujemo bitne promjene na tržištu obzirom da će likvidnost sustava ostati na visokim razinama. Obzirom na navedeno, očekujemo da ni ovaj tjedan središnja banka neće imati potrebu održavanja repo aukcije, a Ministarstvo financija i ovaj bi tjedan moglo ne održati aukciju trezorskih zapisa. Za srijedu je i najavljena sjednica savjeta HNB-a na kojoj bi mogli dobiti i više informacija o mogućem smanjuju stope obvezne pričuve.

Nakon relativno mirnog početka tjedna i trgovanja oko razina 7,295 kuna za euro, sredinom tjedna je nešto izraženija korporativna potražnja za eurom utjecala na rast tečaja i prema razinama od 7,32 kune za euro. Volumeni trgovanja i na deviznom tržištu relativno su skromni. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene u kretanju tečaja, pa bi se i srednji tečaj EUR/HRK trebao zadržati na sadašnjim razinama. U narednih mjesec dana ne isključujemo mogućnost laganog rast tečaja iako je izgledno da će i veljača biti obilježena mirnim i stabilnim kretanjima tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=552489 29.1.2010 10:50:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=552489#29.1.2010 10:50:00
Kunska likvidnost sustava je na visokoj razini, što se odražavalo i u plasmanima novčanih viškova u prekonoćne depozite središnje banke. HNB očekivano i dalje preskače redovitu obratnu aukciju (zadnja je održana sredino listopada), a Ministarstvo financija treći tjedan za redom nije održalo aukciju trezorskih zapisa vrlo vjerojatno pod utjecajem izostanka većih dospijeća. U ovome tjednu likvidnost je dodatno poboljšana činjenicom da je dospjelo 27 milijuna kuna tromjesečnih trezoraca. Posljedično se i kratkoročni dug smanjio, ali je i dalje blizu 22 milijardi kuna.

U tjednu pred nama ne očekujemo promjene. Likvidnost će ostati na visokoj razini, a niske kamatne stope nastavit će se i ovaj tjedan te neće biti potrebe za kreacijom likvidnosti putem obratnih repo aukcija. Visoke potrebe za (re)financiranjem i dospijeće 137 milijuna kuna trezoraca mogli bi ipak utjecati na odluku o održavanju prve ovogodišnje aukcije trezorskih zapisa.

Na deviznom tržištu miran tjedan protekao je u uskom rasponu trgovanja, bez uzbuđenja i iznenađenja. Tržišni tečaj EUR/HRK kretao se u rasponu 7,29 i 7,30 koja se unatoč nešto izraženijom potražnji korporativnog sektora pokazala kao čvrsta točka otpora. U skladu s očekivanjima srednji tečaj na tečajnici srednje banke na tjednoj razini zabilježio je tek blagi rast zadržavajući se i dalje ispod 7,30 kuna za euro. U tjednu pred nama ne očekujemo bitne promjene ni na deviznom tržištu pa bi se posljedično i tečaj EUR/HRK mogao zadržati na trenutnim razinama. Na mjesečnoj razini rast tečaja EUR7HRK koji bi trebao biti podržan dospijećem inozemnih obveza mogao bi biti ograničen dodatnim priljevom deviza na tržište te znatno manjom potrebom financiranja uvozne aktivnosti no prijašnjih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Kunska likvidnost sustava je na visokoj razini, što se odražavalo i u plasmanima novčanih viškova u prekonoćne depozite središnje banke. HNB očekivano i dalje preskače redovitu obratnu aukciju (zadnja je održana sredino listopada), a Ministarstvo financija treći tjedan za redom nije održalo aukciju trezorskih zapisa vrlo vjerojatno pod utjecajem izostanka većih dospijeća. U ovome tjednu likvidnost je dodatno poboljšana činjenicom da je dospjelo 27 milijuna kuna tromjesečnih trezoraca. Posljedično se i kratkoročni dug smanjio, ali je i dalje blizu 22 milijardi kuna.

U tjednu pred nama ne očekujemo promjene. Likvidnost će ostati na visokoj razini, a niske kamatne stope nastavit će se i ovaj tjedan te neće biti potrebe za kreacijom likvidnosti putem obratnih repo aukcija. Visoke potrebe za (re)financiranjem i dospijeće 137 milijuna kuna trezoraca mogli bi ipak utjecati na odluku o održavanju prve ovogodišnje aukcije trezorskih zapisa.

Na deviznom tržištu miran tjedan protekao je u uskom rasponu trgovanja, bez uzbuđenja i iznenađenja. Tržišni tečaj EUR/HRK kretao se u rasponu 7,29 i 7,30 koja se unatoč nešto izraženijom potražnji korporativnog sektora pokazala kao čvrsta točka otpora. U skladu s očekivanjima srednji tečaj na tečajnici srednje banke na tjednoj razini zabilježio je tek blagi rast zadržavajući se i dalje ispod 7,30 kuna za euro. U tjednu pred nama ne očekujemo bitne promjene ni na deviznom tržištu pa bi se posljedično i tečaj EUR/HRK mogao zadržati na trenutnim razinama. Na mjesečnoj razini rast tečaja EUR7HRK koji bi trebao biti podržan dospijećem inozemnih obveza mogao bi biti ograničen dodatnim priljevom deviza na tržište te znatno manjom potrebom financiranja uvozne aktivnosti no prijašnjih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=550209 22.1.2010 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=550209#22.1.2010 10:20:00
Likvidnost je dodatno porasla zahvaljujući povratu dijela gotovog novaca iz optjecaja nakon predblagdanskog i blagdanskog razdoblja, a i percepcija tržišnih sudionika o spremnosti središnje banke da otpusti dodatnu likvidnost u sustav podržava kunske prinose na niskim razinama. Osim toga približava se i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka za koji je i uobičajeno da kamatne stope teže k nižim razinama. Indikatori likvidnosti HNB-a tako i na početku Nove Godine bilježe plasman viškova novčanih sredstava u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke. Kao što smo i očekivali HNB je ponovno preskočila obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), aukcija trezorskih zapisa je izostala a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednim dospijećem 173 milijuna kratkoročnog duga središnje države. U tjednu pred nama unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve ne očekujemo bitne promjene na tržištu obzirom da će likvidnost sustava ostati na visokim razinama. Obzirom na navedeno, očekujemo da ni ovaj tjedan središnja banka neće imati potrebu održavanja repo aukcije, a s obzirom da u tjednu pred nama nema dospijeća kratkoročnog duga postoji mogućnost da i Ministarstvo financija drugi tjedan za redom ne održi aukciju trezorskih zapisa.

Povećana ponuda deviza na samom početku tjedna stvorila je blage aprecijacijske pritiske na domaću valutu, koji su neutralizirani korporativnom potražnjom za istima. Trgovanje se u ovom skraćeno tjednu odvijalo uglavnom oko 7,29 kuna za euro. U tjednu pred nama očekujemo zadržavanje tečaja EUR/HRK na sadašnjim razinama uz mogućnost trgovanja na razinama blago višim iznad 7,3 kuna za euro. Pritom ne očekujemo značajne oscilacije obzirom na relativno ujednačenu ponudu i potražnju za devizama. Na mjesečnoj razini deprecijacijski pritisci na kunu, uslijed relativno visokog dospijeća inozemnih obveza korporativnog sektora koji stvaraju potražnju za devizama, mogli bi biti ograničeni smanjenim potrebama uvoznika odnosno činjenicom da je uvoz u prethodnom razdoblju bilježio dvoznamenkaste stope pada.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Likvidnost je dodatno porasla zahvaljujući povratu dijela gotovog novaca iz optjecaja nakon predblagdanskog i blagdanskog razdoblja, a i percepcija tržišnih sudionika o spremnosti središnje banke da otpusti dodatnu likvidnost u sustav podržava kunske prinose na niskim razinama. Osim toga približava se i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka za koji je i uobičajeno da kamatne stope teže k nižim razinama. Indikatori likvidnosti HNB-a tako i na početku Nove Godine bilježe plasman viškova novčanih sredstava u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke. Kao što smo i očekivali HNB je ponovno preskočila obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), aukcija trezorskih zapisa je izostala a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednim dospijećem 173 milijuna kratkoročnog duga središnje države. U tjednu pred nama unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve ne očekujemo bitne promjene na tržištu obzirom da će likvidnost sustava ostati na visokim razinama. Obzirom na navedeno, očekujemo da ni ovaj tjedan središnja banka neće imati potrebu održavanja repo aukcije, a s obzirom da u tjednu pred nama nema dospijeća kratkoročnog duga postoji mogućnost da i Ministarstvo financija drugi tjedan za redom ne održi aukciju trezorskih zapisa.

Povećana ponuda deviza na samom početku tjedna stvorila je blage aprecijacijske pritiske na domaću valutu, koji su neutralizirani korporativnom potražnjom za istima. Trgovanje se u ovom skraćeno tjednu odvijalo uglavnom oko 7,29 kuna za euro. U tjednu pred nama očekujemo zadržavanje tečaja EUR/HRK na sadašnjim razinama uz mogućnost trgovanja na razinama blago višim iznad 7,3 kuna za euro. Pritom ne očekujemo značajne oscilacije obzirom na relativno ujednačenu ponudu i potražnju za devizama. Na mjesečnoj razini deprecijacijski pritisci na kunu, uslijed relativno visokog dospijeća inozemnih obveza korporativnog sektora koji stvaraju potražnju za devizama, mogli bi biti ograničeni smanjenim potrebama uvoznika odnosno činjenicom da je uvoz u prethodnom razdoblju bilježio dvoznamenkaste stope pada.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=546034 8.1.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=546034#8.1.2010
Indikatori likvidnosti HNB-a tako i na početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve bilježe plasman viškova novčanih sredstava u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke. Kao što smo i očekivali HNB je ponovno preskočila obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), aukcija trezorskih zapisa protekla je uz solidan interes investitora pa je i ovotjedno izdanje nadmašilo prvotni plan izdanja, a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednom deviznom intervencijom HNB-a.

Dospijeće kratkoročnog duga središnje države (296 milijuna eura trezorskih zapisa s valutnom klauzulom) premašeno je za 122 milijuna kuna. Naime na aukciji je upisano 932 milijuna kuna tromjesečnih, 326 milijuna šestomjesečnih te 589 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa uz nepromijenjene prinose, dok su jednogodišnji trezorci uz valutnu klauzulu vrijednosti 114,5 milijuna eura plasirani uz nešto viši prinos (4.8%). U tjednu pred nama očekujemo nastavak iznimno dobre likvidnosti, niske kamatne stope te sezonski, ali i skromniji odljev gotovog novca u optjecaj.

Aprecijacijski pritisci na domaću valutu nastavili su se i početkom ovog tjedna, stvoreni uglavnom kao posljedica povećane ponude deviza od strane institucionalnih investitora i bankovnog sustava. Unatoč prisutnoj korporativnoj potražnji za devizama ista nije mogla spriječiti pad tečaja prema razinama ispod 7,28 kunu za euro. S ciljem stabilizacije tečaja odnosno sprječavanja nastavka aprecijacije kune u odnosu na euro intervenirala je središnja banka otkupivši od 271,3 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,279754 kuna za euro. Unatoč relativno velikom odazivu, a i prihvatu ponuda, tečaj nije doživio značajniji rast, ali se do kraja tjedna ipak trgovalo iznad 7, 285 kuna za euro.

U narednom razdoblju očekujemo trgovanje iznad 7,29 kuna za euro te posljedično rast srednjeg tečaja EUR/HRK. Iako na tržištu još uvijek postoji relativno visoka ponuda deviza korporativna potražnja za devizama trebala bi podržavati rast tečaja. Ipak, deprecijacijski pritisci na kunu mogli bi biti ograničeni novim priljevom deviza na osnovu inozemnog zaduživanja. Do kraja godine očekujemo porast tečaja prema očekivanoj razini od 7.35 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Indikatori likvidnosti HNB-a tako i na početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve bilježe plasman viškova novčanih sredstava u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke. Kao što smo i očekivali HNB je ponovno preskočila obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), aukcija trezorskih zapisa protekla je uz solidan interes investitora pa je i ovotjedno izdanje nadmašilo prvotni plan izdanja, a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednom deviznom intervencijom HNB-a.

Dospijeće kratkoročnog duga središnje države (296 milijuna eura trezorskih zapisa s valutnom klauzulom) premašeno je za 122 milijuna kuna. Naime na aukciji je upisano 932 milijuna kuna tromjesečnih, 326 milijuna šestomjesečnih te 589 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa uz nepromijenjene prinose, dok su jednogodišnji trezorci uz valutnu klauzulu vrijednosti 114,5 milijuna eura plasirani uz nešto viši prinos (4.8%). U tjednu pred nama očekujemo nastavak iznimno dobre likvidnosti, niske kamatne stope te sezonski, ali i skromniji odljev gotovog novca u optjecaj.

Aprecijacijski pritisci na domaću valutu nastavili su se i početkom ovog tjedna, stvoreni uglavnom kao posljedica povećane ponude deviza od strane institucionalnih investitora i bankovnog sustava. Unatoč prisutnoj korporativnoj potražnji za devizama ista nije mogla spriječiti pad tečaja prema razinama ispod 7,28 kunu za euro. S ciljem stabilizacije tečaja odnosno sprječavanja nastavka aprecijacije kune u odnosu na euro intervenirala je središnja banka otkupivši od 271,3 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,279754 kuna za euro. Unatoč relativno velikom odazivu, a i prihvatu ponuda, tečaj nije doživio značajniji rast, ali se do kraja tjedna ipak trgovalo iznad 7, 285 kuna za euro.

U narednom razdoblju očekujemo trgovanje iznad 7,29 kuna za euro te posljedično rast srednjeg tečaja EUR/HRK. Iako na tržištu još uvijek postoji relativno visoka ponuda deviza korporativna potražnja za devizama trebala bi podržavati rast tečaja. Ipak, deprecijacijski pritisci na kunu mogli bi biti ograničeni novim priljevom deviza na osnovu inozemnog zaduživanja. Do kraja godine očekujemo porast tečaja prema očekivanoj razini od 7.35 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=540808 18.12.2009 10:30:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=540808#18.12.2009 10:30:00
Na samom početku novog razdoblja obvezne pričuve prinosi svih dospijeća ZIBORA očekivano su zabilježili rast koji je još uvijek skroman. Već uobičajeno u takvim uvjetima HNB je preskočila obratnu repo aukciju unatoč prošlotjednom odljevu likvidnosti iz sustava (na osnovu izdašne aukcije trezorskih zapisa). I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na kunska izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili rast.

Prinos na jednogodišnji trezorski zapis s valutnom klauzulom ostao je na razini od 4,7%. Dobra razina likvidnosti te još uvijek atraktivni spread u odnosu na isto dospijeće euribora podražavaju potražnju za ovim kratkoročnim državnim vrijednosnim papirima. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga. Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Ipak, primjetan je pad omjera između ponude i potražnje (na 1,5, najniže od početka ovog tromjesečja) što je i očekivano obzirom na relativno visoko dospijeće javnog kratkoročnog duga do kraja godine odnosno visokih potreba države za refinanciranjem svojih obveza. U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja, niske kamatne stope te izostanak redovite repo aukcije središnje banke.

Na domaćem deviznom tržištu već sami početak tjedna donio je relativno snažne aprecijacijske pritiske na domaću valutu i pad tečaja s 7,28 kuna za euro prema razinama od 7,26 kune za euro. Posljedica je to povećane bankovne ponude eura (uzrokovane posljednjim zaduživanjem korporativnog sektora na inozemnom tržištu kapitala). Iako je bila prisutna, potražnja korporativnih klijenata za devizama nije uspjela zaustaviti pad tečaja EUR/HRK.
Aprecijacijski pritisci nastavili su se do sredine tjedna kada se tečaj stabilizirao na razinama oko 7,265 kuna za euro, da bi u drugoj polovici tjedna ipak bilježili rast tečaja kune u odnosu na euro. S obzirom na relativno niske razine tečaja (srednji tečaj EUR/HRK na najnižim je razinama u posljednjih mjesec dana) na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo rast tečaja, odnosno prevladavanje deprecijacijskih pritisaka na kunu koja bi do kraja godine mogla ipak dosegnuti razinu od 7,35 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na samom početku novog razdoblja obvezne pričuve prinosi svih dospijeća ZIBORA očekivano su zabilježili rast koji je još uvijek skroman. Već uobičajeno u takvim uvjetima HNB je preskočila obratnu repo aukciju unatoč prošlotjednom odljevu likvidnosti iz sustava (na osnovu izdašne aukcije trezorskih zapisa). I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na kunska izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili rast.

Prinos na jednogodišnji trezorski zapis s valutnom klauzulom ostao je na razini od 4,7%. Dobra razina likvidnosti te još uvijek atraktivni spread u odnosu na isto dospijeće euribora podražavaju potražnju za ovim kratkoročnim državnim vrijednosnim papirima. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga. Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Ipak, primjetan je pad omjera između ponude i potražnje (na 1,5, najniže od početka ovog tromjesečja) što je i očekivano obzirom na relativno visoko dospijeće javnog kratkoročnog duga do kraja godine odnosno visokih potreba države za refinanciranjem svojih obveza. U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja, niske kamatne stope te izostanak redovite repo aukcije središnje banke.

Na domaćem deviznom tržištu već sami početak tjedna donio je relativno snažne aprecijacijske pritiske na domaću valutu i pad tečaja s 7,28 kuna za euro prema razinama od 7,26 kune za euro. Posljedica je to povećane bankovne ponude eura (uzrokovane posljednjim zaduživanjem korporativnog sektora na inozemnom tržištu kapitala). Iako je bila prisutna, potražnja korporativnih klijenata za devizama nije uspjela zaustaviti pad tečaja EUR/HRK.
Aprecijacijski pritisci nastavili su se do sredine tjedna kada se tečaj stabilizirao na razinama oko 7,265 kuna za euro, da bi u drugoj polovici tjedna ipak bilježili rast tečaja kune u odnosu na euro. S obzirom na relativno niske razine tečaja (srednji tečaj EUR/HRK na najnižim je razinama u posljednjih mjesec dana) na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo rast tečaja, odnosno prevladavanje deprecijacijskih pritisaka na kunu koja bi do kraja godine mogla ipak dosegnuti razinu od 7,35 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=538462 11.12.2009 10:45:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=538462#11.12.2009 10:45:00
HNB je i ovaj tjedan preskočila (redovitu) repo aukciju budući da je i sedmi tjedan za redom razina likvidnosti u sustavu zadovoljavajuća. Posljednja aukcija održana je polovicom listopada, a ni ovotjedni odljev likvidnosti za oko 1,1 milijardu kuna uslijed izdašne aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija nije poremetio situaciju na tržištu. Na aukciji je ostvareni iznos emisije kunskih trezorskih zapisa i trezorskih zapisa s valutnom klauzulom uvelike nadmašio planirano izdanje, a interes ulagatelja bio je i viši.

Prinosi po svim dospijećima očekivano su zabilježili pad, a isto bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu budući da solidna razina likvidnosti te još uvijek atraktivni spread u odnosu na isto dospijeće euribora podražavaju potražnju za ovim kratkoročnim državnim vrijednosnim papirima. Osim što je pokrila ovotjedno dospijeće duga na osnovi izdanja kratkoročnih vrijednosnica od 10 milijuna kuna, na ovotjednoj aukcije ukupno je upisano 737 milijuna kuna kunskih trezoraca te 51,6 milijuna trezoraca s valutnom klauzulom (planirani iznos je bio 350 milijuna kuna odnosno 50 milijuna eura). Stoga je i kratkoročni dug središnje države premašio 21 milijardu kuna.

U tjednu pred nama završava jedno i počinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Iako je uobičajeno da na početku navedenog razdoblja bilježimo rast kamatnih stopa na novčanom tržištu, visoka likvidnost sustava zasigurno će podržavati tek skromni rast istih. Nadalje, ne očekujemo ni ovaj tjedan obratnu repo aukciju, a s obzirom na relativno visoko dospijeće državnog duga (2,5 milijarde kuna) postoji velika mogućnost održavanja aukcije trezorskih zapisa.

Niski volumeni trgovanja održavali su tečaj EUR/HRK u relativno uskom rasponu trgovanja, pa se tečaj uz aprecijacijske pritiske uzrokovane uglavnom od strane banke u prvoj polovici tjedna kretao između 7,30 i 7,31 kuna za euro (potaknut pripremom za novu aukciju trezorskih zapisa). U drugoj polovici tjedna tečaj se ipak polako počeo kretati prema razinama od 7,32 kune za euro. U tjednu pred nama uvjeti na tržištu ne bi se trebali bitnije mijenjati, iako bi iznimno dobra likvidnost sustava i razdoblje niskih kamatnih stopa trebali podržavati rast tečaja EUR/HRK. Na mjesečnoj razini očekujemo već uobičajene sezonske deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro te rast tečaja prema 7,40 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
HNB je i ovaj tjedan preskočila (redovitu) repo aukciju budući da je i sedmi tjedan za redom razina likvidnosti u sustavu zadovoljavajuća. Posljednja aukcija održana je polovicom listopada, a ni ovotjedni odljev likvidnosti za oko 1,1 milijardu kuna uslijed izdašne aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija nije poremetio situaciju na tržištu. Na aukciji je ostvareni iznos emisije kunskih trezorskih zapisa i trezorskih zapisa s valutnom klauzulom uvelike nadmašio planirano izdanje, a interes ulagatelja bio je i viši.

Prinosi po svim dospijećima očekivano su zabilježili pad, a isto bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu budući da solidna razina likvidnosti te još uvijek atraktivni spread u odnosu na isto dospijeće euribora podražavaju potražnju za ovim kratkoročnim državnim vrijednosnim papirima. Osim što je pokrila ovotjedno dospijeće duga na osnovi izdanja kratkoročnih vrijednosnica od 10 milijuna kuna, na ovotjednoj aukcije ukupno je upisano 737 milijuna kuna kunskih trezoraca te 51,6 milijuna trezoraca s valutnom klauzulom (planirani iznos je bio 350 milijuna kuna odnosno 50 milijuna eura). Stoga je i kratkoročni dug središnje države premašio 21 milijardu kuna.

U tjednu pred nama završava jedno i počinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Iako je uobičajeno da na početku navedenog razdoblja bilježimo rast kamatnih stopa na novčanom tržištu, visoka likvidnost sustava zasigurno će podržavati tek skromni rast istih. Nadalje, ne očekujemo ni ovaj tjedan obratnu repo aukciju, a s obzirom na relativno visoko dospijeće državnog duga (2,5 milijarde kuna) postoji velika mogućnost održavanja aukcije trezorskih zapisa.

Niski volumeni trgovanja održavali su tečaj EUR/HRK u relativno uskom rasponu trgovanja, pa se tečaj uz aprecijacijske pritiske uzrokovane uglavnom od strane banke u prvoj polovici tjedna kretao između 7,30 i 7,31 kuna za euro (potaknut pripremom za novu aukciju trezorskih zapisa). U drugoj polovici tjedna tečaj se ipak polako počeo kretati prema razinama od 7,32 kune za euro. U tjednu pred nama uvjeti na tržištu ne bi se trebali bitnije mijenjati, iako bi iznimno dobra likvidnost sustava i razdoblje niskih kamatnih stopa trebali podržavati rast tečaja EUR/HRK. Na mjesečnoj razini očekujemo već uobičajene sezonske deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro te rast tečaja prema 7,40 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=535940 4.12.2009 10:30:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=535940#4.12.2009 10:30:00
Sve kotacije ZIBOR zadržale su se na najnižim ovogodišnjim razinama, pri čemu se pojedine kotacije nalaze na svojim povijesno najnižim razinama (jednotjedni i jednomjesečni ZIBOR). Prekonoćni prinosi veći dio tjedna zadržavali su se ispod 1%.

U navedenim uvjetima središnja banka je očekivano i šesti tjedna za redom odlučila ne održati (redovitu) obratnu repo aukciju. Dospijeća trezorskih zapisa nije bilo, a Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorski zapisa drugi tjedan za redom. Stoga je i kratkoročni dug države ostao na razinama od 20,6 milijardi kuna. U tjednu pred nama ne očekujemo značajnije promjene.

Dakle, tjedan će biti obilježen razmjerno viskom likvidnošću sustava, niskim volumenima trgovanja, zadržavanjem niskih kamatnih stopa te još jednim izostankom redovite obratne repo aukcije HNB-a. Središnja banak je ukinula i obvezu banaka da kod rasta kredita iznad 12% godišnje upisuju blagajničke zapise HNB-a, pa će u narednom tjednu sustav biti obogaćen za dodatnih 137 milijuna kuna.

Tjedan je na domaćem deviznom tržištu protekao relativno mirno, uz male volumene trgovanja u uskom rasponu trgovanja od 7,31 do 7,33 kune za euro. Ponuda i potražnja za devizama bile su uravnotežene gotovo cijeli tjedan pa posljedično ni tečaj EUR/HRK nije zabilježio veće pomake. Sam kraj tjedna donio je nešto izraženije deprecijacijske pritiske na domaću valutu te rast tečaja EUR/HRK iznad 7,33 kune za euro. U tjednu pred nama tečaj EUR/HRK trebao bi nastaviti lagano kliziti prema višim razinama podržan prije svega niskim kamatnim stopama i visokom likvidnošću sustava uz istovremenu solidnu potražnju za devizama. Na mjesečnoj razini kuna bi također trebala oslabjeti unatoč povećanoj potražnji za istima u razdoblju predblagdanske i blagdanske potrošnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Sve kotacije ZIBOR zadržale su se na najnižim ovogodišnjim razinama, pri čemu se pojedine kotacije nalaze na svojim povijesno najnižim razinama (jednotjedni i jednomjesečni ZIBOR). Prekonoćni prinosi veći dio tjedna zadržavali su se ispod 1%.

U navedenim uvjetima središnja banka je očekivano i šesti tjedna za redom odlučila ne održati (redovitu) obratnu repo aukciju. Dospijeća trezorskih zapisa nije bilo, a Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorski zapisa drugi tjedan za redom. Stoga je i kratkoročni dug države ostao na razinama od 20,6 milijardi kuna. U tjednu pred nama ne očekujemo značajnije promjene.

Dakle, tjedan će biti obilježen razmjerno viskom likvidnošću sustava, niskim volumenima trgovanja, zadržavanjem niskih kamatnih stopa te još jednim izostankom redovite obratne repo aukcije HNB-a. Središnja banak je ukinula i obvezu banaka da kod rasta kredita iznad 12% godišnje upisuju blagajničke zapise HNB-a, pa će u narednom tjednu sustav biti obogaćen za dodatnih 137 milijuna kuna.

Tjedan je na domaćem deviznom tržištu protekao relativno mirno, uz male volumene trgovanja u uskom rasponu trgovanja od 7,31 do 7,33 kune za euro. Ponuda i potražnja za devizama bile su uravnotežene gotovo cijeli tjedan pa posljedično ni tečaj EUR/HRK nije zabilježio veće pomake. Sam kraj tjedna donio je nešto izraženije deprecijacijske pritiske na domaću valutu te rast tečaja EUR/HRK iznad 7,33 kune za euro. U tjednu pred nama tečaj EUR/HRK trebao bi nastaviti lagano kliziti prema višim razinama podržan prije svega niskim kamatnim stopama i visokom likvidnošću sustava uz istovremenu solidnu potražnju za devizama. Na mjesečnoj razini kuna bi također trebala oslabjeti unatoč povećanoj potražnji za istima u razdoblju predblagdanske i blagdanske potrošnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=533381 27.11.2009 10:40:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=533381#27.11.2009 10:40:00
Navedena kretanja visoke likvidnosti potvrđuju i indikatori likvidnosti središnje banke, iz kojih je vidljivo da pojedini sudionici koji imaju viškove likvidnosti nisu željeli plasirati novac po niskoj kamatnoj stopi onim rijetkim tržišnim sudionicima koji potražuju likvidnost pa su iste plasirale kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita. U navedenim uvjetima središnja banka je očekivano i peti tjedna za redom odlučila ne održati (redovitu) obratnu repo aukciju.

Likvidnost na tjednoj razini dodatno je poboljšana i činjenicom da Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorski zapisa, a dospjelo je novih 111 milijuna kuna obveza. U tjednu pred nama ne očekujemo značajnije promjene. Dakle, tjedan će biti obilježen razmjerno viskom likvidnoću sustava, niskim volumenima trgovanja, zadržavanjem niskih kamatnih stopa te izostankom redovite obratne repo aukcije HNB-a.

Polagani rast tržišnog tečaja EUR/HRK nastavio se i u ovome tjednu. Trgovanje se s razina od 7,3 kuna za euro na početku tjedna, na samom kraju tjedna odvijalo i iznad 7,33 kuna za eura. Posljedično srednji tečaj na tečajnici HNB-a po prvi put se nakon sredine rujna približio razini od 7,32 kuna za euro. Korporativna potražnja za eurima još jednom je bila glavni čimbenik deprecijacijskih pritisaka na domaću valutu, a uzrokovana je dijelom dospijećem inozemnih obveza u posljednjem tromjesečju 2009.

U tjednu ispred nas ne očekujemo bitne promjene, već nastavak polaganog i kontinuiranog rasta tečaja. Trgovanje bi se stoga trebalo odvijati u rasponu od 7,33 do 7,35 kuna za euro. Na mjesečnoj razini ostajemo pri prethodnoj prognozi, dakle deprecijacijski pritisci na kunu i rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Navedena kretanja visoke likvidnosti potvrđuju i indikatori likvidnosti središnje banke, iz kojih je vidljivo da pojedini sudionici koji imaju viškove likvidnosti nisu željeli plasirati novac po niskoj kamatnoj stopi onim rijetkim tržišnim sudionicima koji potražuju likvidnost pa su iste plasirale kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita. U navedenim uvjetima središnja banka je očekivano i peti tjedna za redom odlučila ne održati (redovitu) obratnu repo aukciju.

Likvidnost na tjednoj razini dodatno je poboljšana i činjenicom da Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorski zapisa, a dospjelo je novih 111 milijuna kuna obveza. U tjednu pred nama ne očekujemo značajnije promjene. Dakle, tjedan će biti obilježen razmjerno viskom likvidnoću sustava, niskim volumenima trgovanja, zadržavanjem niskih kamatnih stopa te izostankom redovite obratne repo aukcije HNB-a.

Polagani rast tržišnog tečaja EUR/HRK nastavio se i u ovome tjednu. Trgovanje se s razina od 7,3 kuna za euro na početku tjedna, na samom kraju tjedna odvijalo i iznad 7,33 kuna za eura. Posljedično srednji tečaj na tečajnici HNB-a po prvi put se nakon sredine rujna približio razini od 7,32 kuna za euro. Korporativna potražnja za eurima još jednom je bila glavni čimbenik deprecijacijskih pritisaka na domaću valutu, a uzrokovana je dijelom dospijećem inozemnih obveza u posljednjem tromjesečju 2009.

U tjednu ispred nas ne očekujemo bitne promjene, već nastavak polaganog i kontinuiranog rasta tečaja. Trgovanje bi se stoga trebalo odvijati u rasponu od 7,33 do 7,35 kuna za euro. Na mjesečnoj razini ostajemo pri prethodnoj prognozi, dakle deprecijacijski pritisci na kunu i rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=530702 20.11.2009 11:00:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=530702#20.11.2009 11:00:00
Očekivano likvidnost sustava ostala je na relativno visokoj razini i u nastavku tjedna što se odrazilo i na kretanje kamatnih stopa. Iste su nakon blagog rasta prvog dana novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, već slijedećeg dana zabilježile pad, nastavljajući tako silazni trend kamatnih stopa duž cijele krivulje. U takvim uvjetima HNB je i ovu srijedu (treći tjedan za redom) odlučila ne održati redovitu obratnu repo aukciju.

U uvjetima znatno povoljnije likvidnosti u odnosu na prethodni dio godine interes investitora za kratkoročnim dugom središnje države ostao je na visokoj razini uslijed još uvijek atraktivnih prinosa. Potražnja za trezorskim zapisima 6,2 puta nadmašila je ovotjednu ponudu. Stoga je i upisani iznos kunskih trezorski zapisa te trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu premašio planirano izdanje. Prinosi po svim dospijećima očekivano su zabilježili pad, a isto bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu.

Kratkoročni dug središnje države približio se razini od 21 milijardi kuna, budući da je država ovotjednim izdanjem kratkoročnih vrijednosnica premašila za 130 milijuna kuna dospijeće kratkoročnog duga (240 milijuna kuna). U tjednu pred nama očekujemo nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa na novčanom tržištu uslijed dobre likvidnosti sustava. Posljedično središnja banka četvrti tjedan za redom neće održati redovitu repo aukciju. Višak likvidnost banke bi mogle plasirati u obliku prekonoćnih depozita HNB-u.

Deprecijacijski pritisci na kunu nastavili su se na deviznom tržištu unatoč skromnim volumenima trgovanja. Tržišni tečaj EUR/HRK već sredinom tjedna je premašio razinu od 7,29 kuna za euro prvenstveno potaknut potražnjom korporativnog i bankovnog sektora za devizama. Uzroke korporativne potražnje za devizama dijelom valja potražiti i u relativno visokom iznosu dospijeća inozemnog duga ovog sektora u posljednjem tromjesečju ove godine. Obzirom na trenutno stanje likvidnosti domaćeg financijskog sustava, te očekivanom nastavku potražnje za devizama, i na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo nastavka deprecijacijskih pritisaka na kunu odnosno rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Očekivano likvidnost sustava ostala je na relativno visokoj razini i u nastavku tjedna što se odrazilo i na kretanje kamatnih stopa. Iste su nakon blagog rasta prvog dana novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, već slijedećeg dana zabilježile pad, nastavljajući tako silazni trend kamatnih stopa duž cijele krivulje. U takvim uvjetima HNB je i ovu srijedu (treći tjedan za redom) odlučila ne održati redovitu obratnu repo aukciju.

U uvjetima znatno povoljnije likvidnosti u odnosu na prethodni dio godine interes investitora za kratkoročnim dugom središnje države ostao je na visokoj razini uslijed još uvijek atraktivnih prinosa. Potražnja za trezorskim zapisima 6,2 puta nadmašila je ovotjednu ponudu. Stoga je i upisani iznos kunskih trezorski zapisa te trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu premašio planirano izdanje. Prinosi po svim dospijećima očekivano su zabilježili pad, a isto bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu.

Kratkoročni dug središnje države približio se razini od 21 milijardi kuna, budući da je država ovotjednim izdanjem kratkoročnih vrijednosnica premašila za 130 milijuna kuna dospijeće kratkoročnog duga (240 milijuna kuna). U tjednu pred nama očekujemo nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa na novčanom tržištu uslijed dobre likvidnosti sustava. Posljedično središnja banka četvrti tjedan za redom neće održati redovitu repo aukciju. Višak likvidnost banke bi mogle plasirati u obliku prekonoćnih depozita HNB-u.

Deprecijacijski pritisci na kunu nastavili su se na deviznom tržištu unatoč skromnim volumenima trgovanja. Tržišni tečaj EUR/HRK već sredinom tjedna je premašio razinu od 7,29 kuna za euro prvenstveno potaknut potražnjom korporativnog i bankovnog sektora za devizama. Uzroke korporativne potražnje za devizama dijelom valja potražiti i u relativno visokom iznosu dospijeća inozemnog duga ovog sektora u posljednjem tromjesečju ove godine. Obzirom na trenutno stanje likvidnosti domaćeg financijskog sustava, te očekivanom nastavku potražnje za devizama, i na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo nastavka deprecijacijskih pritisaka na kunu odnosno rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=528065 13.11.2009 10:40:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=528065#13.11.2009 10:40:00
Indikatori likvidnosti HNB-a također su potvrdili dobru likvidnost sustava budući da smo već krajem i početkom ovog tjedna bilježili zamjetni višednevni porast prekonoćnih depozita kod središnje banke. U takvim uvjetima HNB-a je i ovu srijedu odlučila ne održati redovitu obratnu repo aukciju. Interes investitora za kratkoročnim dugom središnje države ostao je na visokoj razini. Štoviše potražnja za trezorskim zapisima 8,5 puta nadmašila je ovotjednu ponudu. Stoga je i upisani iznos kunskih trezorski zapisa te trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu premašio planirano izdanje. Osim "uspješnog" podmirivanja dospjelog duga od 259 milijuna kuna, kratkoročni dug središnje države je porastao premašivši 20,8 milijardi kuna.

Prinosi po svim dospijećima očekivano su zabilježili pad, a isto bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu. U tjednu pred nama završava jedno i počinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Stoga od polovice tjedna očekujemo uobičajen rast kamatni stopa koji će osobito biti izražen kod kraćih dospijeća. Likvidnost tržišta i dalje će biti zadovoljavajuća, pa očekujemo da ćće i u sljedećem tjednu izostati redovita obratna repo aukcija HNB-a.

Kao što smo i očekivali deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro obilježili su ovaj tjedan. Tržišni tečaj EUR/HRK je s razina 7,23 kune za euro do kraja tjedna popeo prema razinama od 7,28 kuna za euro. Osim za ovaj dio godine uobičajene potražnje za devizama od strane institucionalnih investitora i korporativnog sektora, solidnu potražnju za devizama podržavao je i bankovni sektor. Solidna potražnja za devizama trebala bi se nastaviti i u tjednu pred nama. Ipak, mogućnost da država dio deviza zamijeni na deviznom tržištu otvara mogućnost i povećane potražnje za kunom što bi utjecalo na rast njene vrijednosti odnosno pad tečaja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Indikatori likvidnosti HNB-a također su potvrdili dobru likvidnost sustava budući da smo već krajem i početkom ovog tjedna bilježili zamjetni višednevni porast prekonoćnih depozita kod središnje banke. U takvim uvjetima HNB-a je i ovu srijedu odlučila ne održati redovitu obratnu repo aukciju. Interes investitora za kratkoročnim dugom središnje države ostao je na visokoj razini. Štoviše potražnja za trezorskim zapisima 8,5 puta nadmašila je ovotjednu ponudu. Stoga je i upisani iznos kunskih trezorski zapisa te trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu premašio planirano izdanje. Osim "uspješnog" podmirivanja dospjelog duga od 259 milijuna kuna, kratkoročni dug središnje države je porastao premašivši 20,8 milijardi kuna.

Prinosi po svim dospijećima očekivano su zabilježili pad, a isto bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu. U tjednu pred nama završava jedno i počinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Stoga od polovice tjedna očekujemo uobičajen rast kamatni stopa koji će osobito biti izražen kod kraćih dospijeća. Likvidnost tržišta i dalje će biti zadovoljavajuća, pa očekujemo da ćće i u sljedećem tjednu izostati redovita obratna repo aukcija HNB-a.

Kao što smo i očekivali deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro obilježili su ovaj tjedan. Tržišni tečaj EUR/HRK je s razina 7,23 kune za euro do kraja tjedna popeo prema razinama od 7,28 kuna za euro. Osim za ovaj dio godine uobičajene potražnje za devizama od strane institucionalnih investitora i korporativnog sektora, solidnu potražnju za devizama podržavao je i bankovni sektor. Solidna potražnja za devizama trebala bi se nastaviti i u tjednu pred nama. Ipak, mogućnost da država dio deviza zamijeni na deviznom tržištu otvara mogućnost i povećane potražnje za kunom što bi utjecalo na rast njene vrijednosti odnosno pad tečaja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=525305 6.11.2009 11:15:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=525305#6.11.2009 11:15:00
Potražnja na novčanom tržištu i dalje nadmašuje ponude, ali je i dio povećane ponude proteklih dana ostao je neplasiran, zbog neusklađenosti uvjeta ponude i potražnje odražavajući istodobno blagu strukturnu nelikvidnost unutar sustava. Stoga prijavljena potražnja nije u cijelosti podmirena. Ministarstvo financija je također preskočilo aukciju trezorskih zapisa, pa je likvidnost sustava uz dospijeće od 275 milijuna kuna trezorskih zapisa na tjednoj razini dodatno poboljšana. Kamatne stope i u tjednu pred nama trebale bi se zadržati na relativno niskim razinama, u skladu su poboljšanom likvidnošću u sustavu ne isključujemo preskakanje ni repo aukcije treći tjedan za redom.

Na domaćem deviznom tržištu relativno miran početak tjedna uz skromne volumene trgovanja na razinama oko 7,22 kuna za euro, zamijenili su deprecijacijski pritisci na domaću valutu u drugoj polovici tjedna. Korporativnoj potražnji za devizama pridružio se i bankovni sektor što je naposljetku rezultiralo rastom tečaja iznad 7,23 kune za euro. EUR/HRK bi i u narednom razdoblju u uvjetima solidne korporativne i bankovne potražnje za eurima trebao nastaviti s rastom, pa na jednoj razini očekujemo slabljenje kune u odnosu na euro.

Ista kretanja očekujemo i na mjesečnoj razini, gdje najveći utjecaj dolazi od zaduživanja države na inozemnom tržištu. Ipak, zaduživanje javnih državnih poduzeća te HBOR-a na inozemnom tržištu, na domaće devizno tržište moglo bi u uvjetima povećanih priljeva eura stvarati pritiske u suprotnom smjeru.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Potražnja na novčanom tržištu i dalje nadmašuje ponude, ali je i dio povećane ponude proteklih dana ostao je neplasiran, zbog neusklađenosti uvjeta ponude i potražnje odražavajući istodobno blagu strukturnu nelikvidnost unutar sustava. Stoga prijavljena potražnja nije u cijelosti podmirena. Ministarstvo financija je također preskočilo aukciju trezorskih zapisa, pa je likvidnost sustava uz dospijeće od 275 milijuna kuna trezorskih zapisa na tjednoj razini dodatno poboljšana. Kamatne stope i u tjednu pred nama trebale bi se zadržati na relativno niskim razinama, u skladu su poboljšanom likvidnošću u sustavu ne isključujemo preskakanje ni repo aukcije treći tjedan za redom.

Na domaćem deviznom tržištu relativno miran početak tjedna uz skromne volumene trgovanja na razinama oko 7,22 kuna za euro, zamijenili su deprecijacijski pritisci na domaću valutu u drugoj polovici tjedna. Korporativnoj potražnji za devizama pridružio se i bankovni sektor što je naposljetku rezultiralo rastom tečaja iznad 7,23 kune za euro. EUR/HRK bi i u narednom razdoblju u uvjetima solidne korporativne i bankovne potražnje za eurima trebao nastaviti s rastom, pa na jednoj razini očekujemo slabljenje kune u odnosu na euro.

Ista kretanja očekujemo i na mjesečnoj razini, gdje najveći utjecaj dolazi od zaduživanja države na inozemnom tržištu. Ipak, zaduživanje javnih državnih poduzeća te HBOR-a na inozemnom tržištu, na domaće devizno tržište moglo bi u uvjetima povećanih priljeva eura stvarati pritiske u suprotnom smjeru.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=522615 30.10.2009 http://www.limun.hr/main.aspx?id=522615#30.10.2009
Uobičajeno, kamatne stope na novčanom tržištu spustili se su se na najniže razine s krajem perioda održavanja obvezne pričuve da bi se već sljedećeg dana s početkom novog razdoblja prekonoćni prinosi popeli na razine nešto iznad 6%. Neizvjesnost na tržištu glede zaduživanja države na inozemnim tržištima kapitala i budućih poteza monetarnih vlasti odražavaju jedino prinosi na dulja dospijeća ZIBORA koji su još uvijek na razinama oko lombardne stope (9%). Većih promjena i pritisaka na prinose na novčanom tržištu nije stvorilo ni iznimno malo prihvaćenih ponuda na redovnoj obratnoj repo aukciji sugerirajući dovoljnu likvidnost u sustavu.

Štoviše, ista je bila bolja no na početcima prethodnih razdoblja održavanja obvezne pričuve, što je vidljivo prema razinama kamatnih stopa najkraćih dospijeća. HNB je prihvatio svega 10% ponuda poslovnih banaka uz fiksnu repo stopu od 6% plasiravši tako u sustav 471 milijuna kuna. Dodatno je na tjednoj razini likvidnost blago popravljena i izostankom aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija. Za sljedeći tjedan Ministarstvo financija najavilo je aukciju kunskih trezorskih zapisa i trezorskih zapisa s valutnom klauzulom. Ne isključujemo nastavak trenda laganog pada prinosa na trezorske zapise s valutnom klauzulom. U tjednu pred nama, obzirom na zadovoljavajuću razinu likvidnosti u sustavu, ne isključujemo mogućnost izostanka redovite obratne repo aukcije, a ako do nje i dođe udio prihvaćenih ponuda mogao bi ostati na relativno niskim razinama. Kamatne stope na novčanom tržištu trebale kretati na razinama oko 6,5%.

Nakon prošlotjedne intervencije HNB tržišni tečaj kune u odnosu na euro stabilizirao se nešto iznad razina od 7,25 kuna za euro. U uvjetima relativno niskih volumena trgovanja i ujednačene ponude i potražnje za devizama očekivano na tjednoj razini nismo zabilježili ni znatnije promjene na tečajnici HNB-a. Ipak, povećana ponuda deviza od strane institucionalnih investitora tijekom jučerašnjeg dana stvorila je aprecijacijske pritiske na kunu spuštajući tečaj i ispod 7,24 kune za euro. U narednom razdoblju na tjednoj razini očekujemo zadržavanje trenutnih razina EUR/HRK. Na mjesečnoj razini očekujemo da će doći do izražaja deprecijacijski pritisci na kunu odnosno očekujemo rast tečaja koji bi trebali biti potaknuti potražnjom za devizama odnosno plaćanjem dospjelih ino obveza. Fokus tržišnih sudionika i dalje je usmjeren prema najavljenom izlasku države na inozemna tržišta kapitala koji bi mogao utjecati na kretanje tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Uobičajeno, kamatne stope na novčanom tržištu spustili se su se na najniže razine s krajem perioda održavanja obvezne pričuve da bi se već sljedećeg dana s početkom novog razdoblja prekonoćni prinosi popeli na razine nešto iznad 6%. Neizvjesnost na tržištu glede zaduživanja države na inozemnim tržištima kapitala i budućih poteza monetarnih vlasti odražavaju jedino prinosi na dulja dospijeća ZIBORA koji su još uvijek na razinama oko lombardne stope (9%). Većih promjena i pritisaka na prinose na novčanom tržištu nije stvorilo ni iznimno malo prihvaćenih ponuda na redovnoj obratnoj repo aukciji sugerirajući dovoljnu likvidnost u sustavu.

Štoviše, ista je bila bolja no na početcima prethodnih razdoblja održavanja obvezne pričuve, što je vidljivo prema razinama kamatnih stopa najkraćih dospijeća. HNB je prihvatio svega 10% ponuda poslovnih banaka uz fiksnu repo stopu od 6% plasiravši tako u sustav 471 milijuna kuna. Dodatno je na tjednoj razini likvidnost blago popravljena i izostankom aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija. Za sljedeći tjedan Ministarstvo financija najavilo je aukciju kunskih trezorskih zapisa i trezorskih zapisa s valutnom klauzulom. Ne isključujemo nastavak trenda laganog pada prinosa na trezorske zapise s valutnom klauzulom. U tjednu pred nama, obzirom na zadovoljavajuću razinu likvidnosti u sustavu, ne isključujemo mogućnost izostanka redovite obratne repo aukcije, a ako do nje i dođe udio prihvaćenih ponuda mogao bi ostati na relativno niskim razinama. Kamatne stope na novčanom tržištu trebale kretati na razinama oko 6,5%.

Nakon prošlotjedne intervencije HNB tržišni tečaj kune u odnosu na euro stabilizirao se nešto iznad razina od 7,25 kuna za euro. U uvjetima relativno niskih volumena trgovanja i ujednačene ponude i potražnje za devizama očekivano na tjednoj razini nismo zabilježili ni znatnije promjene na tečajnici HNB-a. Ipak, povećana ponuda deviza od strane institucionalnih investitora tijekom jučerašnjeg dana stvorila je aprecijacijske pritiske na kunu spuštajući tečaj i ispod 7,24 kune za euro. U narednom razdoblju na tjednoj razini očekujemo zadržavanje trenutnih razina EUR/HRK. Na mjesečnoj razini očekujemo da će doći do izražaja deprecijacijski pritisci na kunu odnosno očekujemo rast tečaja koji bi trebali biti potaknuti potražnjom za devizama odnosno plaćanjem dospjelih ino obveza. Fokus tržišnih sudionika i dalje je usmjeren prema najavljenom izlasku države na inozemna tržišta kapitala koji bi mogao utjecati na kretanje tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=517063 16.10.2009 10:40:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=517063#16.10.2009 10:40:00
Država ne samo da je podmirila ovotjedno dospijeće već je i svoj kratkoročni dug povisila na iznad 20,5 milijardi kuna. Interes za trezorskim zapisima s valutom klauzulom i dalje je visok unatoč padu prinosa na 6,8% zahvaljujući još uvijek velikom kamatnom diferencijalu u odnosu na euribor. Nastavno na izostanak repo aukcije i veliki interes tržišnih sudionika za trezorcima, pad tečaja potakao je deviznu intervenciju HNB-a koja je s ciljem stabilizacije tečaja otkupila od banaka 154 milijuna eura po srednjem tečaju 7,259 popravljajući tako ikvidnost sustava za preko 1,1 milijardu kuna. Stoga smo unatoč izostanku repo aukcije, povećanom interesu za trezorskim zapisima te uobičajenom blagom odljevu likvidnosti pred blagdan zabilježili ovotjedni rast likvidnosti sustava za 687 milijuna kuna. Posljedično bilježimo i nastavak pada kamatnih stopa na novčanom tržištu, a s približavanjem kraja ovog razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka početak tjedna zasigurno će donijeti njihov pad na minimalne razine.

Početak ovotjednog trgovanja na deviznom tržištu započeo uz uravnoteženu ponudu i potražnju bez većih volumena trgovanja i uz izostanak korporativne potražnje za devizama. Ipak, već utorak iznimna ponuda deviza od strane bankovnog sektora i najava neodržavanja obrnute repo aukcije HNB-a spustila je tečaj s razina 7,260 kuna za euro na 7,220 kuna za euro. Uslijedila je najava i održavanje devizne intervencije HNB-a posljedica čega je bila stabilizacija tečaja na razini od oko 7,255 kuna za euro. U narednom razdoblju na tjednoj razini očekujemo zadržavanje tečaja na trenutnim razinama. Naime, unatoč dospijeću korporativnog duga u posljednjem tromjesečju ove godine na tržištu je prisutna dovoljna količina deviza, a čini se da je i veći dio sudionika iskoristio povoljan trenutak za kupnju deviza. Na mjesečnoj razini očekujemo da će doći do izražaja deprecijacijski pritisci na kunu odnosno očekujemo rast tečaja koji bi trebali biti potaknuti potražnjom za devizama odnosno plaćanjem dospjelih ino obveze. Međutim ne isključujemo ni mogućnost aprecijacijskih pritisaka u slučaju priljeva deviza od inozemnog zaduživanja i njihove konverzije na domaćem deviznom tržištu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Država ne samo da je podmirila ovotjedno dospijeće već je i svoj kratkoročni dug povisila na iznad 20,5 milijardi kuna. Interes za trezorskim zapisima s valutom klauzulom i dalje je visok unatoč padu prinosa na 6,8% zahvaljujući još uvijek velikom kamatnom diferencijalu u odnosu na euribor. Nastavno na izostanak repo aukcije i veliki interes tržišnih sudionika za trezorcima, pad tečaja potakao je deviznu intervenciju HNB-a koja je s ciljem stabilizacije tečaja otkupila od banaka 154 milijuna eura po srednjem tečaju 7,259 popravljajući tako ikvidnost sustava za preko 1,1 milijardu kuna. Stoga smo unatoč izostanku repo aukcije, povećanom interesu za trezorskim zapisima te uobičajenom blagom odljevu likvidnosti pred blagdan zabilježili ovotjedni rast likvidnosti sustava za 687 milijuna kuna. Posljedično bilježimo i nastavak pada kamatnih stopa na novčanom tržištu, a s približavanjem kraja ovog razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka početak tjedna zasigurno će donijeti njihov pad na minimalne razine.

Početak ovotjednog trgovanja na deviznom tržištu započeo uz uravnoteženu ponudu i potražnju bez većih volumena trgovanja i uz izostanak korporativne potražnje za devizama. Ipak, već utorak iznimna ponuda deviza od strane bankovnog sektora i najava neodržavanja obrnute repo aukcije HNB-a spustila je tečaj s razina 7,260 kuna za euro na 7,220 kuna za euro. Uslijedila je najava i održavanje devizne intervencije HNB-a posljedica čega je bila stabilizacija tečaja na razini od oko 7,255 kuna za euro. U narednom razdoblju na tjednoj razini očekujemo zadržavanje tečaja na trenutnim razinama. Naime, unatoč dospijeću korporativnog duga u posljednjem tromjesečju ove godine na tržištu je prisutna dovoljna količina deviza, a čini se da je i veći dio sudionika iskoristio povoljan trenutak za kupnju deviza. Na mjesečnoj razini očekujemo da će doći do izražaja deprecijacijski pritisci na kunu odnosno očekujemo rast tečaja koji bi trebali biti potaknuti potražnjom za devizama odnosno plaćanjem dospjelih ino obveze. Međutim ne isključujemo ni mogućnost aprecijacijskih pritisaka u slučaju priljeva deviza od inozemnog zaduživanja i njihove konverzije na domaćem deviznom tržištu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=514646 9.10.2009 http://www.limun.hr/main.aspx?id=514646#9.10.2009
Uz dospijeće 92 milijuna kuna trezorskih zapisa najkraćeg dospijeća, sustav je u ovome tjednu osiromašen za 1,4 milijardu kuna. Navedeno je tek nakratko podiglo prekonoćne prinose prema razini od 7%, da bi već drugi dio tjedna donio blagi pad istih što je i uobičajeno za navedeno razdoblje održavanja obvezne pričuve. Ipak, kamatne stope duljih dospijeća odražavaju percepciju tržišnih sudionika da HNB u skorašnje vrijeme neće smanjiti obveznu pričuvu s ciljem oslobađanja dodane likvidnosti, a pod uvjerenjem da bi država potrebe za (re)financiranjem mogla zadovoljiti na inozemnim tržištima kapitala. U nadolazećem tjednu možemo očekivati nastavak blagog pada kamatnih stopa (osobito kraćeg dospijeća). Ministarstvo financija najavilo je i nova izdanja jednogodišnjih trezoraca u kunama i eurima za slijedeći tjedan.

Na početku tjedna povećana ponuda eura od strane bankarskog sektora spustila je tečaj EUR/HRK do razine od 7,27 dolara za euro. Nastavak trgovanja donio je izraženiju korporativnu potražnju za devizama za pokrivanje obveza prema inozemnim vjerovnicima uz značajniju ponudu institucionalnih investitora i banaka što je determiniralo volatilnost tečaja EUR/HRK. Sredinom tjedna prevladala je ponuda eura od strane bankarskog sektora i kao posljedica aprecijacija domaće valute do razina od 7,26 kuna za euro gdje se tečaj zadržao do kraja jučerašnjeg dana. Na tjednoj razini očekujemo zadržavanje trenutne razine tečaja EUR/HRK.

Naime, očekujemo zadržavanje solidne razine ponude deviza na tržištu pa bi unatoč eventualnim potrebama za plaćanjem uvoza ne bi trebalo doći dao znatnijih promjena tečaja. Na mjesečnoj razini očekujemo rast trenutne razine tečaja EUR/HRK, koja bi mogla biti podržana s povećanom potražnjom za devizama u svrhu podmirivanja inozemnih obveza Ipak, ne treba isključiti mogućnost aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu u slučaju zamjetnijeg priljeva deviza od zaduživanja države i/ili državnih poduzeća na inozemnim tržištima.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Uz dospijeće 92 milijuna kuna trezorskih zapisa najkraćeg dospijeća, sustav je u ovome tjednu osiromašen za 1,4 milijardu kuna. Navedeno je tek nakratko podiglo prekonoćne prinose prema razini od 7%, da bi već drugi dio tjedna donio blagi pad istih što je i uobičajeno za navedeno razdoblje održavanja obvezne pričuve. Ipak, kamatne stope duljih dospijeća odražavaju percepciju tržišnih sudionika da HNB u skorašnje vrijeme neće smanjiti obveznu pričuvu s ciljem oslobađanja dodane likvidnosti, a pod uvjerenjem da bi država potrebe za (re)financiranjem mogla zadovoljiti na inozemnim tržištima kapitala. U nadolazećem tjednu možemo očekivati nastavak blagog pada kamatnih stopa (osobito kraćeg dospijeća). Ministarstvo financija najavilo je i nova izdanja jednogodišnjih trezoraca u kunama i eurima za slijedeći tjedan.

Na početku tjedna povećana ponuda eura od strane bankarskog sektora spustila je tečaj EUR/HRK do razine od 7,27 dolara za euro. Nastavak trgovanja donio je izraženiju korporativnu potražnju za devizama za pokrivanje obveza prema inozemnim vjerovnicima uz značajniju ponudu institucionalnih investitora i banaka što je determiniralo volatilnost tečaja EUR/HRK. Sredinom tjedna prevladala je ponuda eura od strane bankarskog sektora i kao posljedica aprecijacija domaće valute do razina od 7,26 kuna za euro gdje se tečaj zadržao do kraja jučerašnjeg dana. Na tjednoj razini očekujemo zadržavanje trenutne razine tečaja EUR/HRK.

Naime, očekujemo zadržavanje solidne razine ponude deviza na tržištu pa bi unatoč eventualnim potrebama za plaćanjem uvoza ne bi trebalo doći dao znatnijih promjena tečaja. Na mjesečnoj razini očekujemo rast trenutne razine tečaja EUR/HRK, koja bi mogla biti podržana s povećanom potražnjom za devizama u svrhu podmirivanja inozemnih obveza Ipak, ne treba isključiti mogućnost aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu u slučaju zamjetnijeg priljeva deviza od zaduživanja države i/ili državnih poduzeća na inozemnim tržištima.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=512259 2.10.2009 11:00:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=512259#2.10.2009 11:00:00
Pri tom je prinos na iste pao na 7,7%. Još jednom upisani iznos trezorskih zapisa s valutnom klauzulom premašio je planirani iznos izdanja od 20 milijuna eura, što je omogućilo i spuštanje prinosa na 6,95%. Potražnju za trezorskim zapisima u valutnoj klauzuli podržava kamatni diferencijal u odnosu na euribor. Zadovoljavajuća razina likvidnosti sustava ogledala se i u smanjenom interesu banka na redovitoj obratnoj repo aukciji na kojoj je HNB u skladu s očekivanjima prihvatila manji udio bankovnih ponuda (30%). Pri tom je središnja banka plasirala 1,5 milijardi kuna uz fiksnu repo stopu 6%.

Iako je sustav nakon redovite repo aukcije i aukcije trezoraca osiromašen za preko 740 milijuna kuna kamatne stope nisu reagirale porastom već naprotiv zadržale su se na postojećim relativno niskim razinama ukazujući na zadovoljavajuću likvidnost, ali i očekivanja da bi HNB u dogledno vrijeme mogao sniziti obveznu pričuvu. Unatoč mirnom početku tjedna na domaćem deviznom tržištu uz dobro uravnoteženu ponudu i potražnju, ubrzo, uslijed povećane ponude deviza najvećim dijelom od bankarskog sektora, zabilježili smo aprecijacijske pritiske na domaću valutu. Nastavak tjedna donio je iznimnu volatilnost na domaćem deviznom tržište.

Pritisci na pad tečaja EUR/HRK ponajprije od bankarskog sektora uz povećanu ponuda deviza strmoglavila je tečaj EUR/HRK do razina od 7,215 kuna za euro. Ta razina pokazala se kao točka otpora daljnjem padu nakon čega se tečaj vratio na više razine (7,275 kuna za euro). Navedena kretanja u konačnici su rezultirala i deviznom intervencijom HNB-a (četvrta ove godine) na kojoj je ista od banka otkupila 1,3 milijuna eura po srednjem tečaju 7,286 kuna za euro. U sljedećem razdoblju na tjednoj i mjesečnoj razini moguće je očekivati rast tečaja.

Međutim, kretanja tečaja kune u odnosu na euro svakako će prvenstveno ovisiti o priljevima deviza od zaduživanja države, parafiskalnih fondova i javnih poduzeća na inozemnim tržištima koji će u tom slučaju zasigurno stvarati pritiske u smjeru aprecijacije domaće valute.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Pri tom je prinos na iste pao na 7,7%. Još jednom upisani iznos trezorskih zapisa s valutnom klauzulom premašio je planirani iznos izdanja od 20 milijuna eura, što je omogućilo i spuštanje prinosa na 6,95%. Potražnju za trezorskim zapisima u valutnoj klauzuli podržava kamatni diferencijal u odnosu na euribor. Zadovoljavajuća razina likvidnosti sustava ogledala se i u smanjenom interesu banka na redovitoj obratnoj repo aukciji na kojoj je HNB u skladu s očekivanjima prihvatila manji udio bankovnih ponuda (30%). Pri tom je središnja banka plasirala 1,5 milijardi kuna uz fiksnu repo stopu 6%.

Iako je sustav nakon redovite repo aukcije i aukcije trezoraca osiromašen za preko 740 milijuna kuna kamatne stope nisu reagirale porastom već naprotiv zadržale su se na postojećim relativno niskim razinama ukazujući na zadovoljavajuću likvidnost, ali i očekivanja da bi HNB u dogledno vrijeme mogao sniziti obveznu pričuvu. Unatoč mirnom početku tjedna na domaćem deviznom tržištu uz dobro uravnoteženu ponudu i potražnju, ubrzo, uslijed povećane ponude deviza najvećim dijelom od bankarskog sektora, zabilježili smo aprecijacijske pritiske na domaću valutu. Nastavak tjedna donio je iznimnu volatilnost na domaćem deviznom tržište.

Pritisci na pad tečaja EUR/HRK ponajprije od bankarskog sektora uz povećanu ponuda deviza strmoglavila je tečaj EUR/HRK do razina od 7,215 kuna za euro. Ta razina pokazala se kao točka otpora daljnjem padu nakon čega se tečaj vratio na više razine (7,275 kuna za euro). Navedena kretanja u konačnici su rezultirala i deviznom intervencijom HNB-a (četvrta ove godine) na kojoj je ista od banka otkupila 1,3 milijuna eura po srednjem tečaju 7,286 kuna za euro. U sljedećem razdoblju na tjednoj i mjesečnoj razini moguće je očekivati rast tečaja.

Međutim, kretanja tečaja kune u odnosu na euro svakako će prvenstveno ovisiti o priljevima deviza od zaduživanja države, parafiskalnih fondova i javnih poduzeća na inozemnim tržištima koji će u tom slučaju zasigurno stvarati pritiske u smjeru aprecijacije domaće valute.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=509690 25.9.2009 13:00:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=509690#25.9.2009 13:00:00
Prinosi kraćeg dospijeća podršku su nalazili i od rasta gotovog novca u optjecaju koji nepovoljno utječe na likvidnost, ali i upućuje relativno solidnu post-turističku sezonu (iako vidljivo ispod prošlogodišnje razine). HNB je na redovitoj repo aukciji prihvatila 35% pristiglih ponuda banaka (2,15 milijardi kuna po fiksnoj repo stopi 6%) djelomično popravljajući likvidnost sustava budući da je nakon ovotjednih aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija odnosno zaduživanja središnje države likvidnost financijskog sustava osiromašena za preko 300 milijuna kuna.

Visoki prinosi rezultirali su i snažnijim interesom investitora za trezorskim zapisima izraženim u kunama, a osobiti u eurima. Povećani interes investitora te visoki kamatni spread omogućili su daljnji pad ostvarenih prinosa na trezorske zapise izražene u eurima.

Na početku tjedna nije bilo značajnijih uzbuđenja na domaćem deviznom tržištu. Izostanak korporativne potražnje za devizama i tek nešto veći volumeni na strani ponude eura od strane korporativnih investitora i manjeg dijela bankarskog sektora držali su tržišni tečaj na razini od oko 7,33 kuna za euro. Nastavak tjedna donio je nešto izraženiju volatilnost tečaja EUR/HRK. Povećana ponude eura od strane bankarskog sektora gurnula je tečaj na niže razine što su institucionalni investitori i dio bankarskog sektora iskoristili za kupnju što je vratilo tečaj na više razine.

U nastavku trgovanja velika ponuda deviza od strane banaka potpomognuta volumenima institucionalnih investitora dovela je do probijanja psihološke granice od 7,30 kuna za euro te se trgovalo i na nižim razinama. Na samom kraju tjedna tečaj se uslijed povećane ponude deviza nakratko spustio i do razine 7,27 kuna za euro. U narednom razdoblju na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo rast tečaja. Ipak, u trenutnim uvjetima najveći utjecaj na kretanje tečaja imat će najveći utjecaj najava i realizacija zaduživanja središnje države, izvanproračunskih fondova i javnih poduzeća što bi moglo stvarati pritiske u smjeru aprecijacije kune.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prinosi kraćeg dospijeća podršku su nalazili i od rasta gotovog novca u optjecaju koji nepovoljno utječe na likvidnost, ali i upućuje relativno solidnu post-turističku sezonu (iako vidljivo ispod prošlogodišnje razine). HNB je na redovitoj repo aukciji prihvatila 35% pristiglih ponuda banaka (2,15 milijardi kuna po fiksnoj repo stopi 6%) djelomično popravljajući likvidnost sustava budući da je nakon ovotjednih aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija odnosno zaduživanja središnje države likvidnost financijskog sustava osiromašena za preko 300 milijuna kuna.

Visoki prinosi rezultirali su i snažnijim interesom investitora za trezorskim zapisima izraženim u kunama, a osobiti u eurima. Povećani interes investitora te visoki kamatni spread omogućili su daljnji pad ostvarenih prinosa na trezorske zapise izražene u eurima.

Na početku tjedna nije bilo značajnijih uzbuđenja na domaćem deviznom tržištu. Izostanak korporativne potražnje za devizama i tek nešto veći volumeni na strani ponude eura od strane korporativnih investitora i manjeg dijela bankarskog sektora držali su tržišni tečaj na razini od oko 7,33 kuna za euro. Nastavak tjedna donio je nešto izraženiju volatilnost tečaja EUR/HRK. Povećana ponude eura od strane bankarskog sektora gurnula je tečaj na niže razine što su institucionalni investitori i dio bankarskog sektora iskoristili za kupnju što je vratilo tečaj na više razine.

U nastavku trgovanja velika ponuda deviza od strane banaka potpomognuta volumenima institucionalnih investitora dovela je do probijanja psihološke granice od 7,30 kuna za euro te se trgovalo i na nižim razinama. Na samom kraju tjedna tečaj se uslijed povećane ponude deviza nakratko spustio i do razine 7,27 kuna za euro. U narednom razdoblju na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo rast tečaja. Ipak, u trenutnim uvjetima najveći utjecaj na kretanje tečaja imat će najveći utjecaj najava i realizacija zaduživanja središnje države, izvanproračunskih fondova i javnih poduzeća što bi moglo stvarati pritiske u smjeru aprecijacije kune.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=507083 18.9.2009 11:00:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=507083#18.9.2009 11:00:00
Također, zabilježili smo i prekonoćne depozite kod HNB-a. No, rast kamatnih stopa duže ročnosti ukazuje povećanu neizvjesnost glede poteza HNB-a na sljedećim obratnim repo aukcijama. Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježen je očekivani rast prekonoćnih prinosa prema razinama blizu 9%. Dio pritiska na rast kamatnih stopa ublažen je HNB-ovim prihvaćanjem 30% pristiglih ponuda banaka na ovotjednoj obratnoj repo aukciji. Tako je odobreno 1,99 milijardi kuna (od 6,64 milijarde kuna pristiglih ponuda) po i dalje fiksnoj kamatnoj stopi od 6%. Povoljan utjecaj na likvidnost došao je i od nastavka smanjenja gotovog novca u optjecaju no ipak nešto blažom dinamikom no prijašnjih tjedana.

Središnja država nastavila se intenzivno zaduživati na domaćem tržištu kapitala nepovoljno utječući na razinu likvidnosti financijskog sustava. Visoki prinosi rezultirali su i snažniji interesom investitora za trezorskim zapisima izraženim u kunama, a pogotovo u eurima. Povećani interes investitora te visoki kamatni spread omogućili su daljnji pad ostvarenih prinosa na trezorske zapise izražene u eurima. U narednom razdoblju očekuje se zadržavanje kamatnih stopa na višim razinama, pa čak i onih dugoročnijih s obzirom na povećanu neizvjesnost. Pozornost će i dalje biti usmjerena na visinu prihvaćenih ponuda na sljedećim obratnim repo aukcijama. Tržište će biti usmjereno i prema najavama novog inozemnog zaduženja države, koje će omogućiti i najavljeno smanjenje stope obvezne pričuve i oslobađanje dijela rezervi bankovnog sustava.

Na domaćem deviznom tržištu zabilježena je nešto izraženija volatilnost tržišnog tečaja EUR/HRK. Tako je početkom ovotjednog trgovanja zabilježen rast vrijednosti kune i to prvenstveno pod utjecajima i dalje solidne ponude stranih valute te istovremenog izostanka korporativne potražnje za istima. U tom razdoblju ponovno smo zabilježili trgovanje ispod razine od 7,33 kune za euro. Ipak, jačanje potražnje korporativnog sektora za eurima te poboljšanja kunska likvidnost omogućili su rast trgovanja kratkotrajno i do 7,355 kuna za euro. Međutim, ponovno smo zamijetili promjenu trendova (prvenstveno uslijed mogućnosti realizacije novih inozemnih zaduženja) i povratak trgovanja na oko 7,33 kune za euro.

U narednom razdoblju trebali bi dominirati uobičajeni deprecijacijski pritisci potaknuti prije svega uobičajenim sezonskim kretanjima, ali i dalje snažnoj potražnji korporativnog sektora za stranim valutama bez obzira na očigledno smanjenje deficita tekućih transakcija. Međutim, najava predstavljanja novog zaduženja države na stranim tržištima kapitala mogla bi rezultirati i zadržavanje trgovanja na sadašnjim razinama u kratkom roku.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Također, zabilježili smo i prekonoćne depozite kod HNB-a. No, rast kamatnih stopa duže ročnosti ukazuje povećanu neizvjesnost glede poteza HNB-a na sljedećim obratnim repo aukcijama. Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježen je očekivani rast prekonoćnih prinosa prema razinama blizu 9%. Dio pritiska na rast kamatnih stopa ublažen je HNB-ovim prihvaćanjem 30% pristiglih ponuda banaka na ovotjednoj obratnoj repo aukciji. Tako je odobreno 1,99 milijardi kuna (od 6,64 milijarde kuna pristiglih ponuda) po i dalje fiksnoj kamatnoj stopi od 6%. Povoljan utjecaj na likvidnost došao je i od nastavka smanjenja gotovog novca u optjecaju no ipak nešto blažom dinamikom no prijašnjih tjedana.

Središnja država nastavila se intenzivno zaduživati na domaćem tržištu kapitala nepovoljno utječući na razinu likvidnosti financijskog sustava. Visoki prinosi rezultirali su i snažniji interesom investitora za trezorskim zapisima izraženim u kunama, a pogotovo u eurima. Povećani interes investitora te visoki kamatni spread omogućili su daljnji pad ostvarenih prinosa na trezorske zapise izražene u eurima. U narednom razdoblju očekuje se zadržavanje kamatnih stopa na višim razinama, pa čak i onih dugoročnijih s obzirom na povećanu neizvjesnost. Pozornost će i dalje biti usmjerena na visinu prihvaćenih ponuda na sljedećim obratnim repo aukcijama. Tržište će biti usmjereno i prema najavama novog inozemnog zaduženja države, koje će omogućiti i najavljeno smanjenje stope obvezne pričuve i oslobađanje dijela rezervi bankovnog sustava.

Na domaćem deviznom tržištu zabilježena je nešto izraženija volatilnost tržišnog tečaja EUR/HRK. Tako je početkom ovotjednog trgovanja zabilježen rast vrijednosti kune i to prvenstveno pod utjecajima i dalje solidne ponude stranih valute te istovremenog izostanka korporativne potražnje za istima. U tom razdoblju ponovno smo zabilježili trgovanje ispod razine od 7,33 kune za euro. Ipak, jačanje potražnje korporativnog sektora za eurima te poboljšanja kunska likvidnost omogućili su rast trgovanja kratkotrajno i do 7,355 kuna za euro. Međutim, ponovno smo zamijetili promjenu trendova (prvenstveno uslijed mogućnosti realizacije novih inozemnih zaduženja) i povratak trgovanja na oko 7,33 kune za euro.

U narednom razdoblju trebali bi dominirati uobičajeni deprecijacijski pritisci potaknuti prije svega uobičajenim sezonskim kretanjima, ali i dalje snažnoj potražnji korporativnog sektora za stranim valutama bez obzira na očigledno smanjenje deficita tekućih transakcija. Međutim, najava predstavljanja novog zaduženja države na stranim tržištima kapitala mogla bi rezultirati i zadržavanje trgovanja na sadašnjim razinama u kratkom roku.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=504634 11.9.2009 10:30:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=504634#11.9.2009 10:30:00
Unatoč povlačenju dijela likvidnosti iz sustava (183 milijuna kuna) nakon redovite obratne repo aukcije te aukcije trezorskih zapisa prinosi su nastavili padati, čemu je pridonijelo smanjenje gotovog novca u optjecaju s jenjavanjem turističke sezone. Nadalje, pad prinosa na novčanom tržištu bio je i očekivan obzirom na ulazak u razdoblje od dva tjedna do kraja tekućeg održavanja obvezne pričuve. Nakon dva tjedna održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj su upisani ponovno samo jednogodišnji trezorski zapisi. Kunski jednogodišnji prinosi su se zadržali na 7,80% dok su isti za trezorce izdane u eurima pali na 7,5%.

Upisano je 140 milijuna kuna (planirano 100 milijuna kuna) na godinu dana te 21 milijuna eura (planirano 20 milijuna eura) istog dospijeća. Još jednom povećani interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom ne iznenađuje obzirom da je, uz povećanu averziju prema riziku, prisutan i relativno veliki kamatni spread u odnosu na euribor. Interes banaka na ovotjednoj redovitoj obratnoj repo aukciji bio je tek nešto niži u usporedbi s prethodnim tjednom, pa je s prihvaćanjem 40% bankovnih ponuda odnosno plasmanom 2,65 milijardi kuna središnja banaka osiromašila sustav za 73,6 milijuna kuna.

Na početku tjedna na domaćem deviznom tržištu izrazita potražnja korporativnih klijenata, institucionalnih investitora i dijela bankarskog sektora za eurima podigla je tržišni tečaj EUR/HRK na razine od 7,34 kuna za euro. U nastavku tjedna korporativna potražnja za eurima je izostala, a trgovanje se odvijalo uz dobro uravnoteženu ponudu i potražnju za jedinstvenom europskom valutom te razinu tečaja između 7,31 i 7,34 kuna za euro.

Pred kraj tjedna ponovo su se aktualizirali deprecijacijski pritisci na kunu pod utjecajem snažne bankarske potražnje za eurima potpomognute potražnjom institucionalnih investitora, što je gurnulo tečaj do razina od 7,35 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo nastavak posljednjih trendova na domaćem deviznom tržištu, odnosno deprecijacijske pritiske na domaću valutu. Pritisak na rast tečaja će osobito biti potpomognut smanjenjem ponude eura s završetkom središnje turističke sezone. Na mjesečnoj razini svakako će biti vidljiv utjecaj očekivanih poteza središnje banke o povećanju kunske likvidnosti, ali i sposobnosti središnje države da financira proračunski manjak na stranim tržištima kapitala. Ipak, sredstva dobivena od MMF-a iskoristiti će se za povećanje međunarodnih pričuva, što će središnjoj banci stvoriti dodatni prostor za očuvanje stabilnosti tečaja u slučaju značajnijih deprecijacijskih pritiska.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Unatoč povlačenju dijela likvidnosti iz sustava (183 milijuna kuna) nakon redovite obratne repo aukcije te aukcije trezorskih zapisa prinosi su nastavili padati, čemu je pridonijelo smanjenje gotovog novca u optjecaju s jenjavanjem turističke sezone. Nadalje, pad prinosa na novčanom tržištu bio je i očekivan obzirom na ulazak u razdoblje od dva tjedna do kraja tekućeg održavanja obvezne pričuve. Nakon dva tjedna održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj su upisani ponovno samo jednogodišnji trezorski zapisi. Kunski jednogodišnji prinosi su se zadržali na 7,80% dok su isti za trezorce izdane u eurima pali na 7,5%.

Upisano je 140 milijuna kuna (planirano 100 milijuna kuna) na godinu dana te 21 milijuna eura (planirano 20 milijuna eura) istog dospijeća. Još jednom povećani interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom ne iznenađuje obzirom da je, uz povećanu averziju prema riziku, prisutan i relativno veliki kamatni spread u odnosu na euribor. Interes banaka na ovotjednoj redovitoj obratnoj repo aukciji bio je tek nešto niži u usporedbi s prethodnim tjednom, pa je s prihvaćanjem 40% bankovnih ponuda odnosno plasmanom 2,65 milijardi kuna središnja banaka osiromašila sustav za 73,6 milijuna kuna.

Na početku tjedna na domaćem deviznom tržištu izrazita potražnja korporativnih klijenata, institucionalnih investitora i dijela bankarskog sektora za eurima podigla je tržišni tečaj EUR/HRK na razine od 7,34 kuna za euro. U nastavku tjedna korporativna potražnja za eurima je izostala, a trgovanje se odvijalo uz dobro uravnoteženu ponudu i potražnju za jedinstvenom europskom valutom te razinu tečaja između 7,31 i 7,34 kuna za euro.

Pred kraj tjedna ponovo su se aktualizirali deprecijacijski pritisci na kunu pod utjecajem snažne bankarske potražnje za eurima potpomognute potražnjom institucionalnih investitora, što je gurnulo tečaj do razina od 7,35 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo nastavak posljednjih trendova na domaćem deviznom tržištu, odnosno deprecijacijske pritiske na domaću valutu. Pritisak na rast tečaja će osobito biti potpomognut smanjenjem ponude eura s završetkom središnje turističke sezone. Na mjesečnoj razini svakako će biti vidljiv utjecaj očekivanih poteza središnje banke o povećanju kunske likvidnosti, ali i sposobnosti središnje države da financira proračunski manjak na stranim tržištima kapitala. Ipak, sredstva dobivena od MMF-a iskoristiti će se za povećanje međunarodnih pričuva, što će središnjoj banci stvoriti dodatni prostor za očuvanje stabilnosti tečaja u slučaju značajnijih deprecijacijskih pritiska.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=499578 28.8.2009 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=499578#28.8.2009 10:20:00
Nadalje, kraći period održavanja obvezne pričuve i očekivane razine tečaja podržavale su potražnju za kunama i rast prinosa. Interes banaka na ovotjednoj redovitoj obratnoj repo aukciji bio je nešto niži u usporedbi s prethodnim tjednom, pa je s prihvaćanjem 40% bankovnih ponuda odnosno plasmanom 2,7 milijardi kuna središnja banaka osiromašila sustav za 143,6 milijuna kuna. Fiksna repo stopa ostala je nepromijenjena ( 6%). Drugi tjedan za redom aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija nije bilo. Očekivani deprecijacijski pritisci na jesen mogli bi rezultirati stezanjem kunske likvidnosti i rastom kamatnih stopa na novčanom tržištu jer je to bio glavni instrument središnje banke za očuvanje stabilnosti domaće valute.

Nakon što je sam početak tjedna donio nastavak aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu i pad tečaja i do razine 7,29 kuna za euro, već u prvoj polovici tjedna započeli su očekivani deprecijacijski pritisci na domaću valutu i rast tečaja EUR/HRK. Posljedica je to povećane korporativne potražnje za eurima koja je dodatno podržana od strane bankovnog sektora. Stoga se i tržišni tečaj do kraja tjedna vratio na razine 7,34 kune za euro.

U narednom tjednu očekujemo nastavak započetih trendova, dakle pritisak na rast tečaja, osobito s povratom dijela likvidnosti u sustav odnosno smanjene ponude eura s završetkom središnje turističke sezone. Na mjesečnoj razini svakako će biti vidljiv utjecaj očekivanih poteza središnje banke, ali i sposobnosti fiskusa da financira proračunski manjak na stranim tržištima kapitala.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nadalje, kraći period održavanja obvezne pričuve i očekivane razine tečaja podržavale su potražnju za kunama i rast prinosa. Interes banaka na ovotjednoj redovitoj obratnoj repo aukciji bio je nešto niži u usporedbi s prethodnim tjednom, pa je s prihvaćanjem 40% bankovnih ponuda odnosno plasmanom 2,7 milijardi kuna središnja banaka osiromašila sustav za 143,6 milijuna kuna. Fiksna repo stopa ostala je nepromijenjena ( 6%). Drugi tjedan za redom aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija nije bilo. Očekivani deprecijacijski pritisci na jesen mogli bi rezultirati stezanjem kunske likvidnosti i rastom kamatnih stopa na novčanom tržištu jer je to bio glavni instrument središnje banke za očuvanje stabilnosti domaće valute.

Nakon što je sam početak tjedna donio nastavak aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu i pad tečaja i do razine 7,29 kuna za euro, već u prvoj polovici tjedna započeli su očekivani deprecijacijski pritisci na domaću valutu i rast tečaja EUR/HRK. Posljedica je to povećane korporativne potražnje za eurima koja je dodatno podržana od strane bankovnog sektora. Stoga se i tržišni tečaj do kraja tjedna vratio na razine 7,34 kune za euro.

U narednom tjednu očekujemo nastavak započetih trendova, dakle pritisak na rast tečaja, osobito s povratom dijela likvidnosti u sustav odnosno smanjene ponude eura s završetkom središnje turističke sezone. Na mjesečnoj razini svakako će biti vidljiv utjecaj očekivanih poteza središnje banke, ali i sposobnosti fiskusa da financira proračunski manjak na stranim tržištima kapitala.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=497303 21.8.2009 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=497303#21.8.2009 10:20:00
Država je nastavila s praksom kratkoročnog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala kroz izdavanje trezorskih zapisa. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa ponovno su upisani samo jednogodišnji trezorski zapisi, s tim da je nastavljen veći interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom, što i ne iznenađuje obzirom da je uz povećanu averziju prema riziku prisutan i relativno veliki kamatni spread u odnosu na euribor.

Dospijeće kratkoročnog duga od 215 milijuna kuna nadmašeno je za 303 milijuna kuna zahvaljujući velikom upisu trezorskih zapisa s valutnom klauzulom (upisano 69,3 milijuna eura, a planirano 20 milijuna eura) čiji je prinos zadržan na 7,8%. Jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa upisano je svega 10 milijuna kuna (iako je planirani iznos bio 100 milijuna). Prinosi na jednogodišnje kunske zapise pali su na 7,30%. Iako je ovotjednoj obratnoj repo aukciji interes banaka za dodatnim sredstvima blago smanjen pa je pristiglo i manje ponuda u usporedbi s prethodnim tjednom, središnja banka prihvatila je 35% ponuda (2,4 milijardi kuna) po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 6%. Tako je likvidnost sustava kroz obratne repo aukcije poboljšana za oko 245 milijuna.

Kamatne stope bi se ubrzo trebale spustit na niže razine pogurane uz dobru likvidnost i akumulirano održavanje obvezne pričuve, ali i povratkom dijela likvidnosti u sustava smanjenjem gotovine u optjecaju koja je pružala podršku višim razinama prinosa. Nadalje, podršku takvim kretanjima dati će i približavanje kraja razdoblja održavanja obvezene pričuve. Utjecaj relativno visokih kamatnih stopa na novčanom tržištu održavao se kroz sprječavanje značajnijeg utjecaja na deprecijaciju kune. Ipak, ovotjedna povećana potražnja za eurima, uz istovremenu nedostatnu ponudu pogurnula je tečaj iznad razina 7,35 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo nastavak razdoblja povećane potražnje za eurima, te pritiske na rast tečaja dok bi na mjesečnoj razini završetak glavne turističke sezone i smanjen priljev od turizma mogao biti dodatan čimbenik rastu tečaja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Država je nastavila s praksom kratkoročnog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala kroz izdavanje trezorskih zapisa. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa ponovno su upisani samo jednogodišnji trezorski zapisi, s tim da je nastavljen veći interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom, što i ne iznenađuje obzirom da je uz povećanu averziju prema riziku prisutan i relativno veliki kamatni spread u odnosu na euribor.

Dospijeće kratkoročnog duga od 215 milijuna kuna nadmašeno je za 303 milijuna kuna zahvaljujući velikom upisu trezorskih zapisa s valutnom klauzulom (upisano 69,3 milijuna eura, a planirano 20 milijuna eura) čiji je prinos zadržan na 7,8%. Jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa upisano je svega 10 milijuna kuna (iako je planirani iznos bio 100 milijuna). Prinosi na jednogodišnje kunske zapise pali su na 7,30%. Iako je ovotjednoj obratnoj repo aukciji interes banaka za dodatnim sredstvima blago smanjen pa je pristiglo i manje ponuda u usporedbi s prethodnim tjednom, središnja banka prihvatila je 35% ponuda (2,4 milijardi kuna) po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 6%. Tako je likvidnost sustava kroz obratne repo aukcije poboljšana za oko 245 milijuna.

Kamatne stope bi se ubrzo trebale spustit na niže razine pogurane uz dobru likvidnost i akumulirano održavanje obvezne pričuve, ali i povratkom dijela likvidnosti u sustava smanjenjem gotovine u optjecaju koja je pružala podršku višim razinama prinosa. Nadalje, podršku takvim kretanjima dati će i približavanje kraja razdoblja održavanja obvezene pričuve. Utjecaj relativno visokih kamatnih stopa na novčanom tržištu održavao se kroz sprječavanje značajnijeg utjecaja na deprecijaciju kune. Ipak, ovotjedna povećana potražnja za eurima, uz istovremenu nedostatnu ponudu pogurnula je tečaj iznad razina 7,35 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo nastavak razdoblja povećane potražnje za eurima, te pritiske na rast tečaja dok bi na mjesečnoj razini završetak glavne turističke sezone i smanjen priljev od turizma mogao biti dodatan čimbenik rastu tečaja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=490120 31.7.2009 http://www.limun.hr/main.aspx?id=490120#31.7.2009
Ponuda viškova likvidnosti je skromna, pa je i dalje dio potražnje ostao nepodmiren. I početkom ovog tjedna dio tržišnih sudionika okrenuo se korištenju lombardnih kredita. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa upisani su samo jednogodišnji trezorski zapisi, a prinosi su se zadržali na 7,80% (i kunski i valutni). Upisani iznos bio je za 50 milijuna kuna veći od planiranog. Tako je država uspjela u cijelosti pokriti dospijeće kratkoročnog duga istovremeno blago smanjujući kratkoročni dug s povijesno najviših razina (18,4 milijarde kuna). Interes banaka na aukciji trezorskih zapisa bio je skroman što je bilo i očekivano s obzirom na nedostatak viškova likvidnosti.

Očekivano interes banaka za dodatnim sredstvima ostao je snažan i na ovotjednoj obratnoj repo aukciji, na kojoj je pristiglo više ponuda u usporedbi s prethodnim tjednom. Međutim, središnja banka je prihvatila svega 30% ponuda (2,1 milijardi kuna) po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 6% osiromašivši tako sustav za oko 500 milijuna kuna. Kamatne stope na međubankarskome tržištu zabilježile su tek blagi pad, odražavajući stabilno stanje likvidnosti. Kamatne stope bi se ubrzo trebale spustit na niže razine pogurane uz dobru likvidnost i akumulirano održavanje obvezne pričuve.

Nešto manji iznos kuna koji je HNB pustio u sustav kroz redovnu obrnutu repo aukciju djelomično je poremetio mirno ozračje koje je na domaćem deviznom tržištu vladalo od početka ovoga tjedna. Razina tečaja EUR/HRK od 7,330 kuna za euro, oko koje se trgovalo u prvoj polovici tjedna brzo se našla pod pritiskom bankovne ponude eura u potrazi za dodatnim kunama. Stoga se i tečaj spustio do 7,31 kuna za euro. Aprecijacijske pritiske podržala je i najava kreditne aktivnosti EBRD kao i sezonski priljevi deviza od turizma.

Na tjednoj razini očekujemo zadržavanje tečaja na sadašnjim razinama, dok bi s odmakom turističke sezone smanjena ponuda deviza na tržištu mogla bi donijeti deprecijacijske pritiske što će rezultirati i rastom tečaja na mjesečnoj razini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ponuda viškova likvidnosti je skromna, pa je i dalje dio potražnje ostao nepodmiren. I početkom ovog tjedna dio tržišnih sudionika okrenuo se korištenju lombardnih kredita. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa upisani su samo jednogodišnji trezorski zapisi, a prinosi su se zadržali na 7,80% (i kunski i valutni). Upisani iznos bio je za 50 milijuna kuna veći od planiranog. Tako je država uspjela u cijelosti pokriti dospijeće kratkoročnog duga istovremeno blago smanjujući kratkoročni dug s povijesno najviših razina (18,4 milijarde kuna). Interes banaka na aukciji trezorskih zapisa bio je skroman što je bilo i očekivano s obzirom na nedostatak viškova likvidnosti.

Očekivano interes banaka za dodatnim sredstvima ostao je snažan i na ovotjednoj obratnoj repo aukciji, na kojoj je pristiglo više ponuda u usporedbi s prethodnim tjednom. Međutim, središnja banka je prihvatila svega 30% ponuda (2,1 milijardi kuna) po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 6% osiromašivši tako sustav za oko 500 milijuna kuna. Kamatne stope na međubankarskome tržištu zabilježile su tek blagi pad, odražavajući stabilno stanje likvidnosti. Kamatne stope bi se ubrzo trebale spustit na niže razine pogurane uz dobru likvidnost i akumulirano održavanje obvezne pričuve.

Nešto manji iznos kuna koji je HNB pustio u sustav kroz redovnu obrnutu repo aukciju djelomično je poremetio mirno ozračje koje je na domaćem deviznom tržištu vladalo od početka ovoga tjedna. Razina tečaja EUR/HRK od 7,330 kuna za euro, oko koje se trgovalo u prvoj polovici tjedna brzo se našla pod pritiskom bankovne ponude eura u potrazi za dodatnim kunama. Stoga se i tečaj spustio do 7,31 kuna za euro. Aprecijacijske pritiske podržala je i najava kreditne aktivnosti EBRD kao i sezonski priljevi deviza od turizma.

Na tjednoj razini očekujemo zadržavanje tečaja na sadašnjim razinama, dok bi s odmakom turističke sezone smanjena ponuda deviza na tržištu mogla bi donijeti deprecijacijske pritiske što će rezultirati i rastom tečaja na mjesečnoj razini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=487102 24.7.2009 http://www.limun.hr/main.aspx?id=487102#24.7.2009
Očekivano, pritisak na likvidnost došao je i s dinamiziranjem turističke aktivnosti odnosno s povećanjem gotovog novca u optjecaju. Gotov novac u optjecaju dosegao je svoj ovogodišnji maksimum stvarajući pritom blage pritiske na likvidnost sustava, ali ipak manje izražene no u istom razdoblju lani, što potvrđuje očekivanja o nešto lošijoj turističkoj sezoni i osobnoj potrošnji. Treba uzeti u obzir da je ovo tek drugi tjedan održavanja obvezne pričuve i da je ovaj period nešto duži nego nekoliko prijašnjih te će proći još neko vrijeme prije nego što kamatne stope počnu bilježiti zamjetniji pad.

Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa upisani iznos bio je za 150 milijuna kuna veći od planiranog. Upisano je 170 milijuna kuna (planirano 100 milijuna kuna) na godinu dana te 31,37 milijuna eura istog dospijeća s nepromijenjenim prinosima od 7,8% (i valutni i kunski). Kratkoročni dug države blago je povećan što nije imalo značajnijeg utjecaja na likvidnost. Pritom su najveći interes unatoč odljevu likvidnosti pokazale banke.

U drugoj polovici tjedna, a nakon redovite repo aukcije prekonoćni prinosi zabilježili su tek blagi pad budući da je središnja banka prihvatila 40% ponuda banaka pritom plasiravši u sustav 2,6 milijardi kuna po i dalje fiksnoj stopi 6%. Tako je središnja banka na tjednoj razini likvidnost sustava poboljšala za dodatnih 718,2 milijuna kuna ublažavajući uobičajena sezonska kretanja. Obzirom na jasnu orijentiranost HNB-a na održavanje stabilnog tečaja, uz istovremeni nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru, kratkoročno se ne može očekivati oslobađanje dodatne kunske likvidnosti u sustavu.

Blagi deprecijacijski pritisci na domaću valutu s početka tjedna pogurali su tržišni tečaj EUR/HRK prema razinama 7,337 kuna za euro. Povećana potražnja za eurima, osobito od strane bankovnog sektora, ipak nije značajnije utjecala na EUR/HRK budući da je ponuda deviza (uobičajena za središnji dio turističke sezone) bila dostatna za pokriće tržišne potražnje.

U narednom razdoblju očekujemo relativno ujednačenu ponudu i potražnju na domaćem deviznom tržištu. Stoga na tjednoj razini ne bi trebalo doći do zamjetnije promjene tečaja EUR/HRK. Ipak, s odmakom turističke sezone počet će se osjećati smanjena ponuda deviza na tržištu pa bi deprecijacijski pritisci trebali doći do izražaja što će rezultirati i rastom tečaja na mjesečnoj razini. Trgovanje bi se trebalo odvijati u rasponu 7,30 i 7,45 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Očekivano, pritisak na likvidnost došao je i s dinamiziranjem turističke aktivnosti odnosno s povećanjem gotovog novca u optjecaju. Gotov novac u optjecaju dosegao je svoj ovogodišnji maksimum stvarajući pritom blage pritiske na likvidnost sustava, ali ipak manje izražene no u istom razdoblju lani, što potvrđuje očekivanja o nešto lošijoj turističkoj sezoni i osobnoj potrošnji. Treba uzeti u obzir da je ovo tek drugi tjedan održavanja obvezne pričuve i da je ovaj period nešto duži nego nekoliko prijašnjih te će proći još neko vrijeme prije nego što kamatne stope počnu bilježiti zamjetniji pad.

Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa upisani iznos bio je za 150 milijuna kuna veći od planiranog. Upisano je 170 milijuna kuna (planirano 100 milijuna kuna) na godinu dana te 31,37 milijuna eura istog dospijeća s nepromijenjenim prinosima od 7,8% (i valutni i kunski). Kratkoročni dug države blago je povećan što nije imalo značajnijeg utjecaja na likvidnost. Pritom su najveći interes unatoč odljevu likvidnosti pokazale banke.

U drugoj polovici tjedna, a nakon redovite repo aukcije prekonoćni prinosi zabilježili su tek blagi pad budući da je središnja banka prihvatila 40% ponuda banaka pritom plasiravši u sustav 2,6 milijardi kuna po i dalje fiksnoj stopi 6%. Tako je središnja banka na tjednoj razini likvidnost sustava poboljšala za dodatnih 718,2 milijuna kuna ublažavajući uobičajena sezonska kretanja. Obzirom na jasnu orijentiranost HNB-a na održavanje stabilnog tečaja, uz istovremeni nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru, kratkoročno se ne može očekivati oslobađanje dodatne kunske likvidnosti u sustavu.

Blagi deprecijacijski pritisci na domaću valutu s početka tjedna pogurali su tržišni tečaj EUR/HRK prema razinama 7,337 kuna za euro. Povećana potražnja za eurima, osobito od strane bankovnog sektora, ipak nije značajnije utjecala na EUR/HRK budući da je ponuda deviza (uobičajena za središnji dio turističke sezone) bila dostatna za pokriće tržišne potražnje.

U narednom razdoblju očekujemo relativno ujednačenu ponudu i potražnju na domaćem deviznom tržištu. Stoga na tjednoj razini ne bi trebalo doći do zamjetnije promjene tečaja EUR/HRK. Ipak, s odmakom turističke sezone počet će se osjećati smanjena ponuda deviza na tržištu pa bi deprecijacijski pritisci trebali doći do izražaja što će rezultirati i rastom tečaja na mjesečnoj razini. Trgovanje bi se trebalo odvijati u rasponu 7,30 i 7,45 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=484011 17.7.2009 10:15:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=484011#17.7.2009 10:15:00
Na tjednoj razini zabilježeno je i povećanje gotovog novca izvan sustava za oko 300 milijuna kuna uslijed dinamiziranja turističke aktivnosti, što se nepovoljno odrazilo na razinu likvidnosti sustava. Početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve rezultirao je i rastom potražnje banaka na ovotjednoj obratnoj repo aukciji na 6,32 milijarde kuna. Međutim, HNB je pomalo neočekivano prihvatio tek 30% pristiglih ponuda odnosno oko 1,9 milijardi kuna po i dalje nepromijenjenoj fiksnoj repo stopi od 6%. Tako je likvidnost sustava na tjednoj razini obogaćena za 150 milijuna kuna kroz obratne repo aukcije.

Na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa interes investitora bio je u skladu s planiranim iznosom izdanja, a upisani su isključivo jednogodišnji zapisi uz nepromijenjeni prinos od 7,80%. Na tjednoj razini kratkoročni dug države tek je blago smanjen pa ni povoljan utjecaj na razinu likvidnosti sustava nije bio značajan. Očekujemo kako bi se prekonoćne kamatne stope mogle zadržati blizu trenutnih razina. Dodatni pritisak na likvidnost stvarati će povećanje potražnje za gotovim novcem izvan bankarskog sustava tijekom središnje turističke sezone. U nešto dužem razdoblju kretanja na novčanom tržištu značajno će ovisiti o usklađenosti djelovanja monetarnih i fiskalnih vlasti odnosno o uspješnosti smanjenja državne potrošnje. Ukoliko zabilježimo osjetnije slabljenje kune izgledno je daljnje smanjenje kunske likvidnosti, a samim time i jačanje tenzija na novčanom tržištu kao i na početku 2009.

Tijekom ovotjednog trgovanja na domaćem deviznom tržištu nastavio se dominantan utjecaj blagih deprecijacijskih pritisaka na kunu prvenstveno kao posljedica izraženije potražnje za stranim valutama od strane korporativnog sektora. Iako ovogodišnja povoljnija kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom ukazuju na manju potrebu za devizama, potražnja korporativnog sektora za stranim valutama i dalje je intenzivna uslijed inozemnih obveza ovoga sektora koje dospijevaju u nadolazećim mjesecima. Tako smo u drugoj polovici tjedna kratkotrajno zabilježili i trgovanje na razinama većim od 7,35 kuna za euro.

Posljednje izjave čelnika i Savjeta HNB-a ukazuju na nastavak politike održavanja stabilnosti tečaja bez obzira na potrebe države da financira manjak u proračunu te snažni pad gospodarske aktivnosti. U trenucima kada se očekuje značajnije jačanje pritisaka na slabljenje kune ovakve izjave djeluju pozitivno i umirujuće na tržište. U narednim danima očekujemo kako bi povećana ponuda stranih valuta od turističke djelatnosti mogla neutralizirati posljednje pritiske na pad vrijednosti domaće valute, stoga na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene srednjeg tečaja EUR/HRK. Tijekom trajanja središnje turističke sezone trgovanje uglavnom vidimo u rasponu od 7,30 do 7,45 kuna za euro, s tim da je gornja razina navedenog raspon izglednija u kolovozu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na tjednoj razini zabilježeno je i povećanje gotovog novca izvan sustava za oko 300 milijuna kuna uslijed dinamiziranja turističke aktivnosti, što se nepovoljno odrazilo na razinu likvidnosti sustava. Početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve rezultirao je i rastom potražnje banaka na ovotjednoj obratnoj repo aukciji na 6,32 milijarde kuna. Međutim, HNB je pomalo neočekivano prihvatio tek 30% pristiglih ponuda odnosno oko 1,9 milijardi kuna po i dalje nepromijenjenoj fiksnoj repo stopi od 6%. Tako je likvidnost sustava na tjednoj razini obogaćena za 150 milijuna kuna kroz obratne repo aukcije.

Na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa interes investitora bio je u skladu s planiranim iznosom izdanja, a upisani su isključivo jednogodišnji zapisi uz nepromijenjeni prinos od 7,80%. Na tjednoj razini kratkoročni dug države tek je blago smanjen pa ni povoljan utjecaj na razinu likvidnosti sustava nije bio značajan. Očekujemo kako bi se prekonoćne kamatne stope mogle zadržati blizu trenutnih razina. Dodatni pritisak na likvidnost stvarati će povećanje potražnje za gotovim novcem izvan bankarskog sustava tijekom središnje turističke sezone. U nešto dužem razdoblju kretanja na novčanom tržištu značajno će ovisiti o usklađenosti djelovanja monetarnih i fiskalnih vlasti odnosno o uspješnosti smanjenja državne potrošnje. Ukoliko zabilježimo osjetnije slabljenje kune izgledno je daljnje smanjenje kunske likvidnosti, a samim time i jačanje tenzija na novčanom tržištu kao i na početku 2009.

Tijekom ovotjednog trgovanja na domaćem deviznom tržištu nastavio se dominantan utjecaj blagih deprecijacijskih pritisaka na kunu prvenstveno kao posljedica izraženije potražnje za stranim valutama od strane korporativnog sektora. Iako ovogodišnja povoljnija kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom ukazuju na manju potrebu za devizama, potražnja korporativnog sektora za stranim valutama i dalje je intenzivna uslijed inozemnih obveza ovoga sektora koje dospijevaju u nadolazećim mjesecima. Tako smo u drugoj polovici tjedna kratkotrajno zabilježili i trgovanje na razinama većim od 7,35 kuna za euro.

Posljednje izjave čelnika i Savjeta HNB-a ukazuju na nastavak politike održavanja stabilnosti tečaja bez obzira na potrebe države da financira manjak u proračunu te snažni pad gospodarske aktivnosti. U trenucima kada se očekuje značajnije jačanje pritisaka na slabljenje kune ovakve izjave djeluju pozitivno i umirujuće na tržište. U narednim danima očekujemo kako bi povećana ponuda stranih valuta od turističke djelatnosti mogla neutralizirati posljednje pritiske na pad vrijednosti domaće valute, stoga na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene srednjeg tečaja EUR/HRK. Tijekom trajanja središnje turističke sezone trgovanje uglavnom vidimo u rasponu od 7,30 do 7,45 kuna za euro, s tim da je gornja razina navedenog raspon izglednija u kolovozu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=480931 10.7.2009 10:45:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=480931#10.7.2009 10:45:00
Navedeno potvrđuju i HNB-ovi indikatori viška likvidnosti u sustavu unatoč sezonskim pritiscima za povećanje gotovog novca izvan banaka. Također, strukturna nelikvidnost sustava značajno se popravila čemu u prilog idu i skromniji volumeni trgovanja uz manju potrebu korištenja lombardnih kredita za osiguravanje likvidnosti. nakon što je HNB na posljednjoj repo aukciji prihvatila 40% od 5,94 milijarde kuna pristiglih ponuda banaka, uz i dalje fiksnu repo stopu od 6%, zabilježili smo poboljšanje razine likvidnosti u sustavu. Tako je kroz operacije na otvorenom tržištu likvidnost sustava na tjednoj razini obogaćena za više od 500 milijuna kuna.

Suprotan učinak imalo je povećanje kratkoročnog duga države na tjednoj razini. Naime, interes investitora i banaka na ovotjednim aukcijama trezorskih zapisa izraženih u eurima i kunama nadmašio je planirani iznos izdanja. Unatoč očekivanom daljnjem odljevu gotovog novca iz sustava pred početak središnje turističke sezone, ne očekujemo značajnije dinamiziranje tenzija na novčanom tržištu. Međutim, na tržištu je prisutna određena neizvjesnost glede produženja swap aranžmana središnje banke s bankama, pogotovo nakon konverzije stranih valuta HNB-a za državu.

Početkom ovoga tjedna nastavljen je dominantan karakter aprecijacijskih pritiska na kunu iz prethodnog tjedna. Ponovno je najznačajniji utjecaj na tržišna kretanja dolazio od povećane ponude stranih valuta od strane bankovnog sustava, što je na početku ovotjednog trgovanja spustilo kratkotrajno tržišni tečaj na razine i od 7,235 kuna za euro. Povećana ponuda eura na domaćem tržištu prvenstveno je povezana s pripremom tržišnih sudionika na inozemno zaduživanje HBOR-a, tvrtki u državnom vlasništvu te izvanproračunskih fondova. Također, i rast potražnje za kunama na početku razdoblja održavanja obvezne pričuve te povećanje prihoda od turističke djelatnosti pridonijele su padu tečaja EUR/HRK.

Međutim, u nastavku tjedna zabilježili smo promjenu trendova te ponovni rast tržišnog tečaja. Naime, povećala se neizvjesnost glede dinamike i načina inozemnog zaduživanja HBOR-a uz istovremeni rast potražnje korporativnog sektora za stranim valutama. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili trgovanje na razinama blizu 7,30 kuna za euro. U narednom razdoblju i dalje će biti vidljiv utjecaj najava inozemnog zaduživanja navedenih subjekata na domaće devizno tržište te povećanog odljeva gotovog novca u optjecaju pred turistički aktivniji tjedan pred nama, što bi moglo ponovno stvoriti određene aprecijacijske pritiske na kunu. Međutim, značajniji pad srednjeg tečaja EUR/HRK u odnosu na trenutne razine ne očekujemo pogotovo što je moguća i reakcija HNB-a na povećanu ponudu stranih valuta i eventualni daljnji pad tečaja. U nešto dužem razdoblju odnosno na mjesečnoj razini moguć je povratak trgovanja na razine iznad 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Navedeno potvrđuju i HNB-ovi indikatori viška likvidnosti u sustavu unatoč sezonskim pritiscima za povećanje gotovog novca izvan banaka. Također, strukturna nelikvidnost sustava značajno se popravila čemu u prilog idu i skromniji volumeni trgovanja uz manju potrebu korištenja lombardnih kredita za osiguravanje likvidnosti. nakon što je HNB na posljednjoj repo aukciji prihvatila 40% od 5,94 milijarde kuna pristiglih ponuda banaka, uz i dalje fiksnu repo stopu od 6%, zabilježili smo poboljšanje razine likvidnosti u sustavu. Tako je kroz operacije na otvorenom tržištu likvidnost sustava na tjednoj razini obogaćena za više od 500 milijuna kuna.

Suprotan učinak imalo je povećanje kratkoročnog duga države na tjednoj razini. Naime, interes investitora i banaka na ovotjednim aukcijama trezorskih zapisa izraženih u eurima i kunama nadmašio je planirani iznos izdanja. Unatoč očekivanom daljnjem odljevu gotovog novca iz sustava pred početak središnje turističke sezone, ne očekujemo značajnije dinamiziranje tenzija na novčanom tržištu. Međutim, na tržištu je prisutna određena neizvjesnost glede produženja swap aranžmana središnje banke s bankama, pogotovo nakon konverzije stranih valuta HNB-a za državu.

Početkom ovoga tjedna nastavljen je dominantan karakter aprecijacijskih pritiska na kunu iz prethodnog tjedna. Ponovno je najznačajniji utjecaj na tržišna kretanja dolazio od povećane ponude stranih valuta od strane bankovnog sustava, što je na početku ovotjednog trgovanja spustilo kratkotrajno tržišni tečaj na razine i od 7,235 kuna za euro. Povećana ponuda eura na domaćem tržištu prvenstveno je povezana s pripremom tržišnih sudionika na inozemno zaduživanje HBOR-a, tvrtki u državnom vlasništvu te izvanproračunskih fondova. Također, i rast potražnje za kunama na početku razdoblja održavanja obvezne pričuve te povećanje prihoda od turističke djelatnosti pridonijele su padu tečaja EUR/HRK.

Međutim, u nastavku tjedna zabilježili smo promjenu trendova te ponovni rast tržišnog tečaja. Naime, povećala se neizvjesnost glede dinamike i načina inozemnog zaduživanja HBOR-a uz istovremeni rast potražnje korporativnog sektora za stranim valutama. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili trgovanje na razinama blizu 7,30 kuna za euro. U narednom razdoblju i dalje će biti vidljiv utjecaj najava inozemnog zaduživanja navedenih subjekata na domaće devizno tržište te povećanog odljeva gotovog novca u optjecaju pred turistički aktivniji tjedan pred nama, što bi moglo ponovno stvoriti određene aprecijacijske pritiske na kunu. Međutim, značajniji pad srednjeg tečaja EUR/HRK u odnosu na trenutne razine ne očekujemo pogotovo što je moguća i reakcija HNB-a na povećanu ponudu stranih valuta i eventualni daljnji pad tečaja. U nešto dužem razdoblju odnosno na mjesečnoj razini moguć je povratak trgovanja na razine iznad 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=474135 19.6.2009 10:45:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=474135#19.6.2009 10:45:00
Na posljednje trendove na domaćem novčanom tržištu značajniji utjecaj nije imalo ni smanjenje razine likvidnosti sustava na tjednoj razini putem obratnih repo aukcija od skoro 1,3 milijarde kuna. Naime, HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda po fiksnoj repo stopi od 6%, ali interes banaka (3,1 milijardu kuna) je bio skromniji no prethodnog tjedna. Također, nakon četiri tjedna održana je aukcija trezorskih zapisa izraženih u kunama i u eurima. Unatoč visokom dospijeću trezorskih zapisa, na tjednoj razini kratkoročni dug države je povećan no bez značajnijeg utjecaja na kretanja na novčanom tržištu. U prvoj polovici idućeg tjedna izgledan je daljnji pad prekonoćnih prinosa na minimalne razine. No, početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna očekujemo rast prekonoćnih prinosa ponovno na razine oko visine lombardne stope.

Nadalje, uobičajeno povećanje gotovog novca izvana banaka pred početak središnje turističke sezone pridonijeti će intenziviranju napetosti na tržištu novca. Nadalje, odluke države o (ne)otplati određenih kratkoročnih kreditnih obveza na domaćem tržištu odraziti će se i na novčano tržište, a samim time i na poteze središnje banke (razina prihvaćanja ponuda na obratnim repo aukcijama te produljivanje swap aranžmana).

Za razliku od novčanog tržišta ovaj tjedan na domaćem deviznom tržištu ponovno je obilježen nešto izraženijom volatilnošću, što je posljedica i dalje dominantnog utjecaja posljednjeg izdanja Euroobveznice na tržišna kretanja. Na početku ovotjednog trgovanja nastavili su prevladavati deprecijacijski pritisci na domaću valutu s kraja prethodnog tjedna, a tada smo zabilježili trgovanje na razinama od oko 7,38 kuna za euro. Međutim, priprema tržišnih sudionika za konverziju stranih valuta od izdanja Euroobveznice, odnosno dijela koji se neće koristiti za zatvaranjem postojećih obveza u stranim valutama, rezultirala je promjenom trendova. Tako smo pod utjecajem povećane ponude stranih valuta od bankarskog sektora zabilježili pad razine trgovanja do 7,30 kuna za euro.

Navedena razina pokazala se kao čvrsta psihološka granica daljnjem padu tečaja. Također, središnja banka je izrazila spremnost da reagira na tržištu ne spriječi značajnije promjene tečaja EUR/HRK priljevom stranih valuta. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili povratak trgovanja na razine sa samog početka tjedna (7,36 kuna za euro). Na rast tečaja značajnu ulogu imala je i dalje izražena korporativna potražnja za stranim valutama. S obzirom da posljednji podaci o robnoj razmjeni ukazuju na nastavak smanjenja robnog deficita, značajan iznos inozemnih obveza koje dospijevaju poduzećima generiraju relativno visoku potražnju promatranog sektora za stranim valutama.

U narednim danima, odnosno završetkom konverzije deviza od zaduživanja države na stranom tržištu, možemo očekivati dominantan utjecaj pritiska na rast tečaja EUR/HRK. Istovremeno, može se očekivati i zadržavanje vidljivog utjecaja potražnje korporativnog sektora za stranim valutama. Na mjesečnoj razini također ne očekujemo značajnije promjene razine tečaja u odnosu na trenutne. Naime, povećana ponuda stranih valuta od turističke djelatnosti trebala bi tijekom središnje turističke sezone zadržavati tečaj EUR/HRK uglavnom u rasponu od 7,35 do 7,45 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na posljednje trendove na domaćem novčanom tržištu značajniji utjecaj nije imalo ni smanjenje razine likvidnosti sustava na tjednoj razini putem obratnih repo aukcija od skoro 1,3 milijarde kuna. Naime, HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda po fiksnoj repo stopi od 6%, ali interes banaka (3,1 milijardu kuna) je bio skromniji no prethodnog tjedna. Također, nakon četiri tjedna održana je aukcija trezorskih zapisa izraženih u kunama i u eurima. Unatoč visokom dospijeću trezorskih zapisa, na tjednoj razini kratkoročni dug države je povećan no bez značajnijeg utjecaja na kretanja na novčanom tržištu. U prvoj polovici idućeg tjedna izgledan je daljnji pad prekonoćnih prinosa na minimalne razine. No, početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna očekujemo rast prekonoćnih prinosa ponovno na razine oko visine lombardne stope.

Nadalje, uobičajeno povećanje gotovog novca izvana banaka pred početak središnje turističke sezone pridonijeti će intenziviranju napetosti na tržištu novca. Nadalje, odluke države o (ne)otplati određenih kratkoročnih kreditnih obveza na domaćem tržištu odraziti će se i na novčano tržište, a samim time i na poteze središnje banke (razina prihvaćanja ponuda na obratnim repo aukcijama te produljivanje swap aranžmana).

Za razliku od novčanog tržišta ovaj tjedan na domaćem deviznom tržištu ponovno je obilježen nešto izraženijom volatilnošću, što je posljedica i dalje dominantnog utjecaja posljednjeg izdanja Euroobveznice na tržišna kretanja. Na početku ovotjednog trgovanja nastavili su prevladavati deprecijacijski pritisci na domaću valutu s kraja prethodnog tjedna, a tada smo zabilježili trgovanje na razinama od oko 7,38 kuna za euro. Međutim, priprema tržišnih sudionika za konverziju stranih valuta od izdanja Euroobveznice, odnosno dijela koji se neće koristiti za zatvaranjem postojećih obveza u stranim valutama, rezultirala je promjenom trendova. Tako smo pod utjecajem povećane ponude stranih valuta od bankarskog sektora zabilježili pad razine trgovanja do 7,30 kuna za euro.

Navedena razina pokazala se kao čvrsta psihološka granica daljnjem padu tečaja. Također, središnja banka je izrazila spremnost da reagira na tržištu ne spriječi značajnije promjene tečaja EUR/HRK priljevom stranih valuta. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili povratak trgovanja na razine sa samog početka tjedna (7,36 kuna za euro). Na rast tečaja značajnu ulogu imala je i dalje izražena korporativna potražnja za stranim valutama. S obzirom da posljednji podaci o robnoj razmjeni ukazuju na nastavak smanjenja robnog deficita, značajan iznos inozemnih obveza koje dospijevaju poduzećima generiraju relativno visoku potražnju promatranog sektora za stranim valutama.

U narednim danima, odnosno završetkom konverzije deviza od zaduživanja države na stranom tržištu, možemo očekivati dominantan utjecaj pritiska na rast tečaja EUR/HRK. Istovremeno, može se očekivati i zadržavanje vidljivog utjecaja potražnje korporativnog sektora za stranim valutama. Na mjesečnoj razini također ne očekujemo značajnije promjene razine tečaja u odnosu na trenutne. Naime, povećana ponuda stranih valuta od turističke djelatnosti trebala bi tijekom središnje turističke sezone zadržavati tečaj EUR/HRK uglavnom u rasponu od 7,35 do 7,45 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=468580 5.6.2009 10:45:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=468580#5.6.2009 10:45:00
HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda banaka po fiksnoj repo stopi od 6%, a bolju razinu likvidnost sustava potvrđuje i manja potražnja banaka. Tako je na posljednjoj obratnoj repo aukciji središnja banka prihvatila 2,53 milijarde kuna ponuda odnosno oko 340 milijuna kuna manje na tjednoj razini. Ulaskom u kraj tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve izgledan je daljnji pad kamatnih stopa u kratkom roku. Ipak, početkom novog razdoblja održavanja te intenziviranjem potražnje za kunama pred početak središnje turističke sezone (povećanje gotovog novca u optjecaju) očekujemo rast prekonoćnih prinosa. U nešto dužem razdoblju značajan utjecaj na kretanja na domaćem novčanom tržištu doći će i od načina na koji će država financirati ovogodišnji proračunski deficit u drugom dijelu godine.

U tjednu izdanja Euroobveznice, po prvi put nakon 2004. godine, zabilježili smo očekivano povećanu volatilnost na domaćem deviznom tržištu. Tako su početkom ovotjednog trgovanja dominirali pritisci na jačanje domaće valute prvenstveno pod utjecajem i dalje snažne ponude stranih valuta od strane bankarskog sektora. Ovakva kretanja rezultirala su padom razine trgovanja i do 7,28 kuna za euro.

Međutim, u nastavku tjedna bilježimo promjenu posljednjih trendova. Naime, na nižim razinama tečaja EUR/HRK korporativni sektor dinamizirao je svoju potražnju za stranim valutama, što i ne iznenađuje s obzirom na visinu inozemnih obveza koje dospijevaju ovom sektoru tijekom ovoga tromjesečja. Ipak, ključan utjecaj došao je od promjene u ponašanju pojedinih banaka, koje su možda očekivale i veće izdanje Euroobveznice. Naime, u drugoj polovici tjedna zabilježili smo jačanje potražnje za stranim valutama od strane bankovnog sustava, što je rezultiralo i rastom tržišnog tečaja na razine i do 7,34 kune za euro.
S obzirom da će značajan dio sredstava pribavljenih od posljednjeg zaduženja države na stranim tržištima kapitala biti iskorišten za otplatu obveza u stranim valutama, u narednom razdoblju moguće je očekivati da se nastave posljednji pritisci na rast tečaja. Stoga, na tjednoj i mjesečnoj razini očekujemo nešto više razine srednjeg tečaja EUR/HRK u odnosu na trenutne. Međutim, na mjesečnoj razini treba voditi računa i na uobičajene sezonske čimbenike poput snažnije potražnje za kunama te veće ponude stranih valuta početkom središnje turističke sezone. Ipak, u usporedbi s prethodnim godinama ovi utjecaji bi ipak trebali biti nešto manje izraženi.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda banaka po fiksnoj repo stopi od 6%, a bolju razinu likvidnost sustava potvrđuje i manja potražnja banaka. Tako je na posljednjoj obratnoj repo aukciji središnja banka prihvatila 2,53 milijarde kuna ponuda odnosno oko 340 milijuna kuna manje na tjednoj razini. Ulaskom u kraj tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve izgledan je daljnji pad kamatnih stopa u kratkom roku. Ipak, početkom novog razdoblja održavanja te intenziviranjem potražnje za kunama pred početak središnje turističke sezone (povećanje gotovog novca u optjecaju) očekujemo rast prekonoćnih prinosa. U nešto dužem razdoblju značajan utjecaj na kretanja na domaćem novčanom tržištu doći će i od načina na koji će država financirati ovogodišnji proračunski deficit u drugom dijelu godine.

U tjednu izdanja Euroobveznice, po prvi put nakon 2004. godine, zabilježili smo očekivano povećanu volatilnost na domaćem deviznom tržištu. Tako su početkom ovotjednog trgovanja dominirali pritisci na jačanje domaće valute prvenstveno pod utjecajem i dalje snažne ponude stranih valuta od strane bankarskog sektora. Ovakva kretanja rezultirala su padom razine trgovanja i do 7,28 kuna za euro.

Međutim, u nastavku tjedna bilježimo promjenu posljednjih trendova. Naime, na nižim razinama tečaja EUR/HRK korporativni sektor dinamizirao je svoju potražnju za stranim valutama, što i ne iznenađuje s obzirom na visinu inozemnih obveza koje dospijevaju ovom sektoru tijekom ovoga tromjesečja. Ipak, ključan utjecaj došao je od promjene u ponašanju pojedinih banaka, koje su možda očekivale i veće izdanje Euroobveznice. Naime, u drugoj polovici tjedna zabilježili smo jačanje potražnje za stranim valutama od strane bankovnog sustava, što je rezultiralo i rastom tržišnog tečaja na razine i do 7,34 kune za euro.
S obzirom da će značajan dio sredstava pribavljenih od posljednjeg zaduženja države na stranim tržištima kapitala biti iskorišten za otplatu obveza u stranim valutama, u narednom razdoblju moguće je očekivati da se nastave posljednji pritisci na rast tečaja. Stoga, na tjednoj i mjesečnoj razini očekujemo nešto više razine srednjeg tečaja EUR/HRK u odnosu na trenutne. Međutim, na mjesečnoj razini treba voditi računa i na uobičajene sezonske čimbenike poput snažnije potražnje za kunama te veće ponude stranih valuta početkom središnje turističke sezone. Ipak, u usporedbi s prethodnim godinama ovi utjecaji bi ipak trebali biti nešto manje izraženi.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=465746 29.5.2009 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=465746#29.5.2009 10:20:00
Tako smo tijekom prve polovice zabilježili višak likvidnosti u sustavu, no i potrebu određenih tržišnih sudionika za korištenjem lombardnih kredita za osiguravanje dovoljne razine likvidnosti. Također, nešto niže aktivnosti na međubankarskom tržištu ukazuju kako su se banke za osiguravanje likvidnosti prvenstveno orijentirale na korištenje lombardnih kredita i prodaju stranih valuta, a manje na međusobno posuđivanje, što je i utjecalo na zadržavanje prekonoćnih prinosa blizu razine lombardne stope.

Ovoga tjedna ponovno je izostalo zaduživanje države kroz aukcije trezorskih zapisa, ali kratkoročni dug države na domaćem tržištu kapitala ipak je tek neznatno smanjen na tjednoj razini. Na ovotjednoj obratnoj repo aukciji HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda banaka (7,18 milijardi kuna) po i dalje fiksnoj repo stopi od 6%. tako je kroz operacije na otvorenom tržištu likvidnost sustava na tjednoj razini povećana za 250 milijuna kuna. U narednom razdoblju ne očekujemo osjetnije promjene kratkoročnijih kamatnih stopa na novčanom tržištu, iako treba voditi računa na očekivano povećanje gotovog novca izvan sustava za ovaj dio godine.

Početak ovotjednog trgovanja na domaćem deviznom tržištu protekao je uz stabilnu razinu trgovanja oko 7,38 kuna za euro. Međutim, to je bilo tek kratkotrajnog karaktera te smo uskoro ponovno zabilježili očekivano veću volatilnost tržišnog tečaja EUR/HRK. Povećana ponuda stranih valuta prvenstveno od strane bankarskog sustava, ali i dijela institucionalnih investitora, usmjerila je razinu trgovanja na niže razine. Niti se psihološka granica od 7,35 kuna za euro nije se dugo održala, pa smo u drugoj polovici tjedna zabilježili trgovanje i na razinama od 7,32 kune za euro.

U narednom razdoblju očekujemo da se zadrži razdoblje nešto izraženije volatilnosti na domaćem deviznom tržištu, ali ne očekujemo dugotrajnije zadržavanje trgovanja na razinama od ispod 7,35 kuna za euro. U narednim danima i dalje će ključan čimbenik za domaće devizno tržište biti priprema tržišnih sudionika na povećanu ponudu stranih valuta nakon izdanja Euroobveznice. U nešto dužem razdoblju očekujemo i izraženije čimbenike sezonskog karaktera. To se prvenstveno odnosi na povećanu potražnju za kunama, ali i povećanu ponudu stranih valuta, pred početak središnje turističke sezone. Ipak, ovi čimbenici trebali bi biti nešto slabijeg intenziteta no tijekom prijašnjih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Tako smo tijekom prve polovice zabilježili višak likvidnosti u sustavu, no i potrebu određenih tržišnih sudionika za korištenjem lombardnih kredita za osiguravanje dovoljne razine likvidnosti. Također, nešto niže aktivnosti na međubankarskom tržištu ukazuju kako su se banke za osiguravanje likvidnosti prvenstveno orijentirale na korištenje lombardnih kredita i prodaju stranih valuta, a manje na međusobno posuđivanje, što je i utjecalo na zadržavanje prekonoćnih prinosa blizu razine lombardne stope.

Ovoga tjedna ponovno je izostalo zaduživanje države kroz aukcije trezorskih zapisa, ali kratkoročni dug države na domaćem tržištu kapitala ipak je tek neznatno smanjen na tjednoj razini. Na ovotjednoj obratnoj repo aukciji HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda banaka (7,18 milijardi kuna) po i dalje fiksnoj repo stopi od 6%. tako je kroz operacije na otvorenom tržištu likvidnost sustava na tjednoj razini povećana za 250 milijuna kuna. U narednom razdoblju ne očekujemo osjetnije promjene kratkoročnijih kamatnih stopa na novčanom tržištu, iako treba voditi računa na očekivano povećanje gotovog novca izvan sustava za ovaj dio godine.

Početak ovotjednog trgovanja na domaćem deviznom tržištu protekao je uz stabilnu razinu trgovanja oko 7,38 kuna za euro. Međutim, to je bilo tek kratkotrajnog karaktera te smo uskoro ponovno zabilježili očekivano veću volatilnost tržišnog tečaja EUR/HRK. Povećana ponuda stranih valuta prvenstveno od strane bankarskog sustava, ali i dijela institucionalnih investitora, usmjerila je razinu trgovanja na niže razine. Niti se psihološka granica od 7,35 kuna za euro nije se dugo održala, pa smo u drugoj polovici tjedna zabilježili trgovanje i na razinama od 7,32 kune za euro.

U narednom razdoblju očekujemo da se zadrži razdoblje nešto izraženije volatilnosti na domaćem deviznom tržištu, ali ne očekujemo dugotrajnije zadržavanje trgovanja na razinama od ispod 7,35 kuna za euro. U narednim danima i dalje će ključan čimbenik za domaće devizno tržište biti priprema tržišnih sudionika na povećanu ponudu stranih valuta nakon izdanja Euroobveznice. U nešto dužem razdoblju očekujemo i izraženije čimbenike sezonskog karaktera. To se prvenstveno odnosi na povećanu potražnju za kunama, ali i povećanu ponudu stranih valuta, pred početak središnje turističke sezone. Ipak, ovi čimbenici trebali bi biti nešto slabijeg intenziteta no tijekom prijašnjih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=462851 22.5.2009 10:45:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=462851#22.5.2009 10:45:00
Istovremeno, zabilježili smo i prekonoćne depozite kod HNB-a, što je također već uobičajeno za kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve. U takvim uvjetima ne iznenađuje veći interes institucionalnih investitora i banaka na ovotjednim aukcijama trezorskih zapisa izraženih u kunama i eurima. Znak poboljšane likvidnosti na tržištu došao je i u vidu najniže razine pristiglih ponuda banaka (2,14 milijarde kuna) na posljednjoj obratnoj repo aukciji tijekom ove godine.

HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda odnosno 855 milijuna kuna po i dalje fiksnoj repo stopi od 6%, čime je likvidnost sustava na tjednoj razini smanjena za 745 milijuna kuna. Iako su prekonoćni prinosi zabilježili pad i u drugoj polovici ovoga tjedna, kamatne stope nešto duže ročnosti ostvarile su rast sugerirajući na i dalje prisutnu neizvjesnost na tržištu. U prvoj polovici idućeg tjedna možemo očekivati zadržavanje prekonoćnih prinosa na minimalnim razinama. Međutim, početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve očekujemo rast prekonoćnih kamatnih stopa uz jačanje potrebe za korištenjem lombardnih kredita.

Ovotjedno trgovanje na domaćem deviznom tržištu obilježeno je nastavkom jačanja kune. Međutim, na samom početku tjedna i dalje intenzivna potražnja korporativnog sektora za stranim valutama zadržavala je razinu trgovanja iznad 7,40 kuna za euro. Unatoč zadržavanju potražnje za eurima od strane poduzeća, što ne iznenađuje s obzirom na visinu dospijeća inozemnih obveza ovom sektoru, u nastavku tjedna ipak je dominantni utjecaj na tržište dolazio od povećane ponude stranih valuta od banaka i institucionalnih investitora. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili i trgovanje na razinama od oko 7,35 kuna za euro.

U narednom razdoblju moguće je da zabilježimo i nešto izraženiju volatilnost tečaja prvenstveno uslijed nastavka pripreme tržišnih sudionika za izdanje Euroobveznice. Nadalje, početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna mogao bi stvoriti određene aprecijacijske pritiske. No razina od 7,35 kuna za euro za sada se pokazala kao čvrsta točka otpora daljnjem padu tečaja, pa za sada još nije izgledno dugotrajnije trgovanje ispod navedene razine.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Istovremeno, zabilježili smo i prekonoćne depozite kod HNB-a, što je također već uobičajeno za kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve. U takvim uvjetima ne iznenađuje veći interes institucionalnih investitora i banaka na ovotjednim aukcijama trezorskih zapisa izraženih u kunama i eurima. Znak poboljšane likvidnosti na tržištu došao je i u vidu najniže razine pristiglih ponuda banaka (2,14 milijarde kuna) na posljednjoj obratnoj repo aukciji tijekom ove godine.

HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda odnosno 855 milijuna kuna po i dalje fiksnoj repo stopi od 6%, čime je likvidnost sustava na tjednoj razini smanjena za 745 milijuna kuna. Iako su prekonoćni prinosi zabilježili pad i u drugoj polovici ovoga tjedna, kamatne stope nešto duže ročnosti ostvarile su rast sugerirajući na i dalje prisutnu neizvjesnost na tržištu. U prvoj polovici idućeg tjedna možemo očekivati zadržavanje prekonoćnih prinosa na minimalnim razinama. Međutim, početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve očekujemo rast prekonoćnih kamatnih stopa uz jačanje potrebe za korištenjem lombardnih kredita.

Ovotjedno trgovanje na domaćem deviznom tržištu obilježeno je nastavkom jačanja kune. Međutim, na samom početku tjedna i dalje intenzivna potražnja korporativnog sektora za stranim valutama zadržavala je razinu trgovanja iznad 7,40 kuna za euro. Unatoč zadržavanju potražnje za eurima od strane poduzeća, što ne iznenađuje s obzirom na visinu dospijeća inozemnih obveza ovom sektoru, u nastavku tjedna ipak je dominantni utjecaj na tržište dolazio od povećane ponude stranih valuta od banaka i institucionalnih investitora. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili i trgovanje na razinama od oko 7,35 kuna za euro.

U narednom razdoblju moguće je da zabilježimo i nešto izraženiju volatilnost tečaja prvenstveno uslijed nastavka pripreme tržišnih sudionika za izdanje Euroobveznice. Nadalje, početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna mogao bi stvoriti određene aprecijacijske pritiske. No razina od 7,35 kuna za euro za sada se pokazala kao čvrsta točka otpora daljnjem padu tečaja, pa za sada još nije izgledno dugotrajnije trgovanje ispod navedene razine.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=456894 8.5.2009 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=456894#8.5.2009 10:20:00