http://www.limun.hr Makroekonomija RSS hr-HR 9.9.2010 16:12:47 25
Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, krajem srpnja su iznosila 227 milijardi kuna. U skladu s procesom supstitucije kunskih depozita deviznima, koji traje od početka prošle godine, nastavljen je rast deviznih depozita na godišnjoj razini. Tako je godišnji rast najznačajnije sastavnice monetarnog agregata M4 otklonio negativan doprinos pada kunskih štednih i oročenih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca. Dodatan doprinos rastu agregata M4 došao je i od godišnjeg rasta novčane mase. Na mjesečnoj razini, ukupna likvidna sredstva porasla su za 2,4 milijardi kuna ili 1,1 posto.

U odnosu na lipanj rastu su doprinijeli rast novčane mase za 1 milijardu kuna (2,1%) i rast deviznih depozita od 2,7 milijardi kuna (2,0%). S druge strane, u suprotnom smjeru djelovali su štedni i oročeni kunski depoziti koji su očekivano nastavili padati (-2,9%), a negativan doprinos došao je i od obveznica i instrumenata tržišta novca, koji su zabilježili mjesečni pad od 17 posto.

Iako su podaci za lipanj pokazali rast monetarnih agregata i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, ne očekujemo njihov značajniji oporavak u nastavku godine. Tek kada se pokažu prvi znaci oporavka realnog sektora gospodarstva možemo očekivati i značajniji rast monetarnih agregata. Stoga bi na razini cijele 2010. godine promatrani agregati mogli imati tek blagu godišnju stopu rasta.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, krajem srpnja su iznosila 227 milijardi kuna. U skladu s procesom supstitucije kunskih depozita deviznima, koji traje od početka prošle godine, nastavljen je rast deviznih depozita na godišnjoj razini. Tako je godišnji rast najznačajnije sastavnice monetarnog agregata M4 otklonio negativan doprinos pada kunskih štednih i oročenih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca. Dodatan doprinos rastu agregata M4 došao je i od godišnjeg rasta novčane mase. Na mjesečnoj razini, ukupna likvidna sredstva porasla su za 2,4 milijardi kuna ili 1,1 posto.

U odnosu na lipanj rastu su doprinijeli rast novčane mase za 1 milijardu kuna (2,1%) i rast deviznih depozita od 2,7 milijardi kuna (2,0%). S druge strane, u suprotnom smjeru djelovali su štedni i oročeni kunski depoziti koji su očekivano nastavili padati (-2,9%), a negativan doprinos došao je i od obveznica i instrumenata tržišta novca, koji su zabilježili mjesečni pad od 17 posto.

Iako su podaci za lipanj pokazali rast monetarnih agregata i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, ne očekujemo njihov značajniji oporavak u nastavku godine. Tek kada se pokažu prvi znaci oporavka realnog sektora gospodarstva možemo očekivati i značajniji rast monetarnih agregata. Stoga bi na razini cijele 2010. godine promatrani agregati mogli imati tek blagu godišnju stopu rasta.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=625229 8.9.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=625229#8.9.2010
S mjesečnim rastom od 1,7 milijardi kuna (0,8%) ukupni depoziti banaka dosegnuli su iznos od 208,7 milijardi kuna, odnosno nominalno najviše razine do sada. Obzirom da su kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili razmjerno snažan pad od preko milijardu kuna, a depozitni novac tek blagi mjesečni rast od 132 milijuna kuna, navedena kretanja dominantno su posljedica porasta deviznih depozita (za 2,7 milijardi kuna ili 2%). Porastu depozita najviše je pridonio sektor trgovačka društva što je uobičajen utjecaj turističke sezone na povećanje priljeva novca u ovaj sektor.

U usporedbi sa stanjem na kraju srpnja 2009. godine, ukupni depoziti zabilježili su blagi godišnji rast od 3,4% odnosno 6,9 milijarde kuna. Pritom su depozitni novac i devizni štedni i oročeni depoziti zabilježili rast dok kunski štedni i oročeni depoziti nastavljaju dvadeset i prvi mjesec za redom s negativnom godišnjom stopom rasta odnosno s padom u odnosu na stanje istog mjeseca prošle godine.

Depozitni novac, odnosno stanje na štednim i oročenim računima zabilježio je godišnju dvoznamenkastu pozitivnu stopu rasta od 12,3% te na kraju srpnja iznosi 33,8 milijardi kuna. Kunski depoziti su se na kraju srpnja spustili na 35,8 milijardi kuna što je 19,4 % niže no na kraju srpnja 2009. godine (-8,6 milijardi kuna). Unatoč snažnom mjesečnom rastu godišnja stopa rasta deviznih depozita spustila se ispod 10%. S 9,3 postotnim rastom devizni depoziti iznosili su 139,1 milijardi kuna što je njihova nominalno najviša razina do sada.

U istom razdoblju (kraj srpnja 2010. u odnosu na kraj srpnja 2009.) kuna je u odnosu na euro aprecirala za oko 1,2%, što je djelovalo na smanjenje kunskog iznosa deviznih depozita. Nastavljen je i trend supstitucije kunskih depozita deviznim. Naime, u strukturi štednih i oročenih depozita devizni depoziti dosegnuli su gotovo 80% (razine kakve smo viđali krajem 2003. i početkom 2004. godine).

U nastavku godine značajniji rast depozita ne treba očekivati. Tome najviše pridonose nepovoljna kretanja u realnom sektoru te sezonski porast nezaposlenosti po završetku turističke sezone koja ograničavaju štedni potencijal stanovništva kao sektora koji čini nešto manje od 80% ukupnih štednih i oročenih depozita kod poslovnih banaka. Osim toga, na razmjerno spor rast depozita utjecat će i poteškoće pri financiranju obveza trgovačkih društava.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
S mjesečnim rastom od 1,7 milijardi kuna (0,8%) ukupni depoziti banaka dosegnuli su iznos od 208,7 milijardi kuna, odnosno nominalno najviše razine do sada. Obzirom da su kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili razmjerno snažan pad od preko milijardu kuna, a depozitni novac tek blagi mjesečni rast od 132 milijuna kuna, navedena kretanja dominantno su posljedica porasta deviznih depozita (za 2,7 milijardi kuna ili 2%). Porastu depozita najviše je pridonio sektor trgovačka društva što je uobičajen utjecaj turističke sezone na povećanje priljeva novca u ovaj sektor.

U usporedbi sa stanjem na kraju srpnja 2009. godine, ukupni depoziti zabilježili su blagi godišnji rast od 3,4% odnosno 6,9 milijarde kuna. Pritom su depozitni novac i devizni štedni i oročeni depoziti zabilježili rast dok kunski štedni i oročeni depoziti nastavljaju dvadeset i prvi mjesec za redom s negativnom godišnjom stopom rasta odnosno s padom u odnosu na stanje istog mjeseca prošle godine.

Depozitni novac, odnosno stanje na štednim i oročenim računima zabilježio je godišnju dvoznamenkastu pozitivnu stopu rasta od 12,3% te na kraju srpnja iznosi 33,8 milijardi kuna. Kunski depoziti su se na kraju srpnja spustili na 35,8 milijardi kuna što je 19,4 % niže no na kraju srpnja 2009. godine (-8,6 milijardi kuna). Unatoč snažnom mjesečnom rastu godišnja stopa rasta deviznih depozita spustila se ispod 10%. S 9,3 postotnim rastom devizni depoziti iznosili su 139,1 milijardi kuna što je njihova nominalno najviša razina do sada.

U istom razdoblju (kraj srpnja 2010. u odnosu na kraj srpnja 2009.) kuna je u odnosu na euro aprecirala za oko 1,2%, što je djelovalo na smanjenje kunskog iznosa deviznih depozita. Nastavljen je i trend supstitucije kunskih depozita deviznim. Naime, u strukturi štednih i oročenih depozita devizni depoziti dosegnuli su gotovo 80% (razine kakve smo viđali krajem 2003. i početkom 2004. godine).

U nastavku godine značajniji rast depozita ne treba očekivati. Tome najviše pridonose nepovoljna kretanja u realnom sektoru te sezonski porast nezaposlenosti po završetku turističke sezone koja ograničavaju štedni potencijal stanovništva kao sektora koji čini nešto manje od 80% ukupnih štednih i oročenih depozita kod poslovnih banaka. Osim toga, na razmjerno spor rast depozita utjecat će i poteškoće pri financiranju obveza trgovačkih društava.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=624770 7.9.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=624770#7.9.2010
Budući da domaći turisti i dalje bilježe pad dolazaka (-0,2% godišnje u srpnju), rastu ukupnog broja turističkih dolazaka jedino su doprinijeli strani turisti. Dolasci stranih turista u srpnju su porasli za 13,1% godišnje. Kao i kod ukupnog broja dolazaka u istom promatranom razdoblju zabilježen je i snažan rast ukupnog broja noćenja (5,2% godišnje). Rastu ukupnog broja noćenja doprinijeli su jedino strani turisti koji su ostvarili 6,2% noćenja više nego prošlogodišnjeg srpnja. Istovremeno je kod domaćih turista zabilježen pad noćenja od 4,7% godišnje. Dok je pad dolazaka, a time i noćenja kod domaćih turista prvenstveno posljedica i dalje nepovoljnih kretanja u realnom sektoru te na tržištu rada, rast i dolazaka i noćenja stranih turista očekivano je rezultat gospodarskog oporavka u zemljama iz kojih strani turisti uglavnom i dolaze.

Upravo su to turisti koji tijekom središnje turističke sezone prevladavaju u strukturi. Promotrimo li strukturu gostiju tijekom srpnja strani turisti su ostvarili 92,5% noćenja od ukupnog broja noćenja, dok preostalih 7,5% otpada na domaće turiste. U skladu s dosadašnjim trendovima možemo pretpostaviti kako su najveći broj noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, potom gosti iz Slovenije, Austrije, Češke te Italije.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupan broj dolazaka turista povećao se za 4,1% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U istom razdoblju turistička su noćenja zabilježila rast za 1,5%. Budući da je kod domaćih turista zabilježen pad dolazaka i noćenja u prvih sedam mjeseci, rastu ukupnih dolazaka i noćenja u promatranom su razdoblju doprinijeli jedino strani turisti.

Očekujemo kako bi i podaci za kolovoz trebali pokazati pozitivna kretanja. Rast ukupnih dolazaka i noćenja u srpnju te kolovozu trebao bi pozitivno djelovati na prihode od turizma te na razinu potrošnje, a time i na rast BDP-a u trećem tromjesečju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Budući da domaći turisti i dalje bilježe pad dolazaka (-0,2% godišnje u srpnju), rastu ukupnog broja turističkih dolazaka jedino su doprinijeli strani turisti. Dolasci stranih turista u srpnju su porasli za 13,1% godišnje. Kao i kod ukupnog broja dolazaka u istom promatranom razdoblju zabilježen je i snažan rast ukupnog broja noćenja (5,2% godišnje). Rastu ukupnog broja noćenja doprinijeli su jedino strani turisti koji su ostvarili 6,2% noćenja više nego prošlogodišnjeg srpnja. Istovremeno je kod domaćih turista zabilježen pad noćenja od 4,7% godišnje. Dok je pad dolazaka, a time i noćenja kod domaćih turista prvenstveno posljedica i dalje nepovoljnih kretanja u realnom sektoru te na tržištu rada, rast i dolazaka i noćenja stranih turista očekivano je rezultat gospodarskog oporavka u zemljama iz kojih strani turisti uglavnom i dolaze.

Upravo su to turisti koji tijekom središnje turističke sezone prevladavaju u strukturi. Promotrimo li strukturu gostiju tijekom srpnja strani turisti su ostvarili 92,5% noćenja od ukupnog broja noćenja, dok preostalih 7,5% otpada na domaće turiste. U skladu s dosadašnjim trendovima možemo pretpostaviti kako su najveći broj noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, potom gosti iz Slovenije, Austrije, Češke te Italije.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupan broj dolazaka turista povećao se za 4,1% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U istom razdoblju turistička su noćenja zabilježila rast za 1,5%. Budući da je kod domaćih turista zabilježen pad dolazaka i noćenja u prvih sedam mjeseci, rastu ukupnih dolazaka i noćenja u promatranom su razdoblju doprinijeli jedino strani turisti.

Očekujemo kako bi i podaci za kolovoz trebali pokazati pozitivna kretanja. Rast ukupnih dolazaka i noćenja u srpnju te kolovozu trebao bi pozitivno djelovati na prihode od turizma te na razinu potrošnje, a time i na rast BDP-a u trećem tromjesečju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=624458 6.9.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=624458#6.9.2010
U eurima izražena vrijednost robnog uvoza porasla je 0,6% na godišnjoj razini na što su utjecaj imala i tečajna kretanja (aprecijacija kune) budući da je vrijednost uvoza izražena u kunama zabilježila pad od 1%. Ipak, kretanje uvoza nešto je povoljnije nego prethodnih mjeseci što je posljedica jednim dijelom baznog učinka, ali i dobrih turističkih pokazatelja u srpnju koji su se odrazili i na rast prometa u trgovini na malo. Snažniji rast izvoza od rasta uvoza pozitivno je djelovao na razinu deficita robne razmjene. Iako nešto slabije no prethodnih mjeseci deficit robne razmjene nastavio je bilježiti pad (-5,1% godišnje). Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,6% što je za 2,8 postotnih bodova više nego prošlogodišnjeg srpnja.

U prvih sedam mjeseci ove godine robni izvoz je iznosio nešto manje od 5 milijardi eura te je za 12,8% bio viši nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istovremeno je robni uvoz iznosio 8,5 milijardi eura (5,2% niže nego lani). Promotrimo li kretanja izvoza prema NKD-u vidimo kako je najveći doprinos rastu ukupnog izvoza došao iz prerađivačkog sektora (u kojem je ostvareno 91% ukupnog izvoza). Od siječnja do srpnja izvoz u prerađivačkom sektoru porastao je 15,1% godišnje, što je prvenstveno posljedica rasta izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) za 80,6%. Najveći doprinos padu ukupnog uvoza u prvih sedam mjeseci također je došao iz prerađivačkog sektora (-6,6%), u kojem je najveći pad robnog uvoza bilježio segment proizvodnje strojeva i uređaja (-22,1% godišnje).

Nastavak povoljnih trendova u robnoj razmjeni rezultat je cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena te povećanja konkurentnosti. Očekujemo kako bi i podaci za kolovoz trebali pokazati slične trendove. Izvozna aktivnost na godišnjoj će razini vjerojatno nastaviti rasti potaknuta rastom potražnje u zemljama najvažnijim partnerima. Prema kraju godine očekujemo i oporavak domaće potražnje pa bi se i uvozna aktivnost mogla blago intenzivirati. S obzirom da bi rast izvoza trebao biti veći od rasta uvoza, očekujemo da će deficit robne razmjene nastaviti padati ali sporije nego u prethodnim mjesecima.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U eurima izražena vrijednost robnog uvoza porasla je 0,6% na godišnjoj razini na što su utjecaj imala i tečajna kretanja (aprecijacija kune) budući da je vrijednost uvoza izražena u kunama zabilježila pad od 1%. Ipak, kretanje uvoza nešto je povoljnije nego prethodnih mjeseci što je posljedica jednim dijelom baznog učinka, ali i dobrih turističkih pokazatelja u srpnju koji su se odrazili i na rast prometa u trgovini na malo. Snažniji rast izvoza od rasta uvoza pozitivno je djelovao na razinu deficita robne razmjene. Iako nešto slabije no prethodnih mjeseci deficit robne razmjene nastavio je bilježiti pad (-5,1% godišnje). Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,6% što je za 2,8 postotnih bodova više nego prošlogodišnjeg srpnja.

U prvih sedam mjeseci ove godine robni izvoz je iznosio nešto manje od 5 milijardi eura te je za 12,8% bio viši nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istovremeno je robni uvoz iznosio 8,5 milijardi eura (5,2% niže nego lani). Promotrimo li kretanja izvoza prema NKD-u vidimo kako je najveći doprinos rastu ukupnog izvoza došao iz prerađivačkog sektora (u kojem je ostvareno 91% ukupnog izvoza). Od siječnja do srpnja izvoz u prerađivačkom sektoru porastao je 15,1% godišnje, što je prvenstveno posljedica rasta izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) za 80,6%. Najveći doprinos padu ukupnog uvoza u prvih sedam mjeseci također je došao iz prerađivačkog sektora (-6,6%), u kojem je najveći pad robnog uvoza bilježio segment proizvodnje strojeva i uređaja (-22,1% godišnje).

Nastavak povoljnih trendova u robnoj razmjeni rezultat je cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena te povećanja konkurentnosti. Očekujemo kako bi i podaci za kolovoz trebali pokazati slične trendove. Izvozna aktivnost na godišnjoj će razini vjerojatno nastaviti rasti potaknuta rastom potražnje u zemljama najvažnijim partnerima. Prema kraju godine očekujemo i oporavak domaće potražnje pa bi se i uvozna aktivnost mogla blago intenzivirati. S obzirom da bi rast izvoza trebao biti veći od rasta uvoza, očekujemo da će deficit robne razmjene nastaviti padati ali sporije nego u prethodnim mjesecima.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=623377 2.9.2010 10:23:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=623377#2.9.2010 10:23:00
Na rast maloprodaje zasigurno je utjecalo bazno razdoblje s obzirom da je u srpnju 2009. zabilježen pad od 14,5%. Međutim, pozitivnoj stopi rasta zasigurno su pridonijeli po svemu sudeći dobri rezultati turističke sezone. Naime, podaci turističkih zajednica za srpanj pokazali su razmjerno velik rast broja dolazaka i noćenja turista u odnosu na isti mjesec lani pa se rast fizičkih pokazatelja vjerojatno odrazio i na bolju potrošnju u trgovini na malo. Uz to, u srpnju je ukinuta niža stopa posebnog poreza na plaće, mirovine i druga primanja, što je, ako ne na sam rast potrošnje, zasigurno utjecalo na rast potrošačkog optimizma.

Rezultati za kolovoz također bi trebali biti pozitivni s obzirom da bi i taj mjesec što se fizičkih pokazatelja u turizmu tiče (broj dolazaka i noćenja turista), mogao pokazati rast. Iako su dobri rezultati iz srpnja te vjerojatno dobri rezultati u kolovozu mali, ali pozitivni pomaci u kretanju trgovine na malo, o stvarnom oporavku maloprodaje još je prerano govoriti. S jedne strane, na promet u trgovini na malo u mjesecima do kraja godine pozitivno će utjecati ukidanje više stope takozvanog kriznog poreza, što bi uz učinak na optimizam potrošača moglo zaista djelovati i na zamjetniji rast potrošnje s obzirom da se radi o rasterećenju viših dohodaka. Osim toga, najava Vlade da u ovoj godini ipak neće doći do poskupljenja električne energije mogla bi također imati pozitivan učinak na maloprodaju.

Međutim, odustajanje od poskupljenja električne energije treba shvatiti kao privremeno jer će se cijene električne energije kao i ostale administrativno utvrđene cijene u doglednom vremenu morati usklađivati s tržišnim kriterijima odnosno s onima u Europskoj uniji. S druge strane, nepovoljna kretanja na tržištu rada čije intenziviranje se ponovno očekuju na jesen, ograničavat će značajniji oporavak promet u trgovini na malo. Budući da potrošnja stanovništva najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, bez oporavka tog segmenta ne treba očekivati niti stvarni oporavak trgovine na malo, bez obzira na kratkotrajne pozitivne učinke koje čimbenici poput ukidanja ''kriznog poreza'' ili potrošnje turista mogu imati na maloprodaju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na rast maloprodaje zasigurno je utjecalo bazno razdoblje s obzirom da je u srpnju 2009. zabilježen pad od 14,5%. Međutim, pozitivnoj stopi rasta zasigurno su pridonijeli po svemu sudeći dobri rezultati turističke sezone. Naime, podaci turističkih zajednica za srpanj pokazali su razmjerno velik rast broja dolazaka i noćenja turista u odnosu na isti mjesec lani pa se rast fizičkih pokazatelja vjerojatno odrazio i na bolju potrošnju u trgovini na malo. Uz to, u srpnju je ukinuta niža stopa posebnog poreza na plaće, mirovine i druga primanja, što je, ako ne na sam rast potrošnje, zasigurno utjecalo na rast potrošačkog optimizma.

Rezultati za kolovoz također bi trebali biti pozitivni s obzirom da bi i taj mjesec što se fizičkih pokazatelja u turizmu tiče (broj dolazaka i noćenja turista), mogao pokazati rast. Iako su dobri rezultati iz srpnja te vjerojatno dobri rezultati u kolovozu mali, ali pozitivni pomaci u kretanju trgovine na malo, o stvarnom oporavku maloprodaje još je prerano govoriti. S jedne strane, na promet u trgovini na malo u mjesecima do kraja godine pozitivno će utjecati ukidanje više stope takozvanog kriznog poreza, što bi uz učinak na optimizam potrošača moglo zaista djelovati i na zamjetniji rast potrošnje s obzirom da se radi o rasterećenju viših dohodaka. Osim toga, najava Vlade da u ovoj godini ipak neće doći do poskupljenja električne energije mogla bi također imati pozitivan učinak na maloprodaju.

Međutim, odustajanje od poskupljenja električne energije treba shvatiti kao privremeno jer će se cijene električne energije kao i ostale administrativno utvrđene cijene u doglednom vremenu morati usklađivati s tržišnim kriterijima odnosno s onima u Europskoj uniji. S druge strane, nepovoljna kretanja na tržištu rada čije intenziviranje se ponovno očekuju na jesen, ograničavat će značajniji oporavak promet u trgovini na malo. Budući da potrošnja stanovništva najviše ovisi o situaciji na tržištu rada, bez oporavka tog segmenta ne treba očekivati niti stvarni oporavak trgovine na malo, bez obzira na kratkotrajne pozitivne učinke koje čimbenici poput ukidanja ''kriznog poreza'' ili potrošnje turista mogu imati na maloprodaju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=622979 1.9.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=622979#1.9.2010
Ukupni javni dug, (koji ukupnom dugu opće države pribraja jamstva), zajednom s dugom HBOR-a krajem promatranog mjeseca iznosio je nešto manje od 175 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja 15 postotno povećanje. Ujedno je tako promatrani dug (s uključenim HBOR-om) prema procjeni Ministarstva tako obuhvaćao 51,7% BDP-a. Pritom najvažnija kategorija (s udjelom od 65% u ukupnom dugu) i dalje je ukupni dug središnje države, koji je na kraju travnja iznosio gotovo 113 milijardi kuna (14,6% više nego u travnju 2009.). Slijedeća najznačajnija kategorija su državna jamstva RH koja su na kraju travnja iznosila 41,2 milijarde kuna (20,2% više nego prošlogodišnjeg travnja). Nadalje, ukupan dug HBOR-a iznosio je 13,2 milijarde kuna te tako za 11,4% bio viši nego krajem travnja 2009.

Promotrimo li kretanja ukupnog duga prema izvorima zaduženja vidimo nastavak rasta zaduženja na domaćem tržištu, što je i očekivano budući da je inozemni kapital i dalje relativno skup i manje dostupan. Naime, udio unutarnjeg duga u ukupnom javnom dugu iznosio je 59,5 posto.

Nastavak relativno snažnog rasta javnog duga tijekom travnja očekivan je obzirom na nepovoljna kretanja u realnom sektoru gospodarstva te povećane potrebe države za financiranjem dospjelih obveza. Rastu javnog duga prvenstveno je doprinio rast duga središnje države.

U prva četiri mjeseca ove godine rastu duga središnje države značajno je pridonijelo izdavanje kunske obveznice i obveznice uz valutnu klauzulu ukupne vrijednosti nešto više od šest milijardi kuna u ožujku, dok je u suprotnom smjeru djelovala otplata 500 milijuna eura duga po euroobveznici u veljači. Osim toga, rastu duga dodatno je pridonijelo i povećanje obveza po izdanim trezorskim zapisima. Kako u nastavku godine očekujemo nastavak slabijeg priljeva prihoda u državni proračun uz istovremeno rast proračunskih rashoda i ukupni će javni dug nastaviti s rastom.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ukupni javni dug, (koji ukupnom dugu opće države pribraja jamstva), zajednom s dugom HBOR-a krajem promatranog mjeseca iznosio je nešto manje od 175 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja 15 postotno povećanje. Ujedno je tako promatrani dug (s uključenim HBOR-om) prema procjeni Ministarstva tako obuhvaćao 51,7% BDP-a. Pritom najvažnija kategorija (s udjelom od 65% u ukupnom dugu) i dalje je ukupni dug središnje države, koji je na kraju travnja iznosio gotovo 113 milijardi kuna (14,6% više nego u travnju 2009.). Slijedeća najznačajnija kategorija su državna jamstva RH koja su na kraju travnja iznosila 41,2 milijarde kuna (20,2% više nego prošlogodišnjeg travnja). Nadalje, ukupan dug HBOR-a iznosio je 13,2 milijarde kuna te tako za 11,4% bio viši nego krajem travnja 2009.

Promotrimo li kretanja ukupnog duga prema izvorima zaduženja vidimo nastavak rasta zaduženja na domaćem tržištu, što je i očekivano budući da je inozemni kapital i dalje relativno skup i manje dostupan. Naime, udio unutarnjeg duga u ukupnom javnom dugu iznosio je 59,5 posto.

Nastavak relativno snažnog rasta javnog duga tijekom travnja očekivan je obzirom na nepovoljna kretanja u realnom sektoru gospodarstva te povećane potrebe države za financiranjem dospjelih obveza. Rastu javnog duga prvenstveno je doprinio rast duga središnje države.

U prva četiri mjeseca ove godine rastu duga središnje države značajno je pridonijelo izdavanje kunske obveznice i obveznice uz valutnu klauzulu ukupne vrijednosti nešto više od šest milijardi kuna u ožujku, dok je u suprotnom smjeru djelovala otplata 500 milijuna eura duga po euroobveznici u veljači. Osim toga, rastu duga dodatno je pridonijelo i povećanje obveza po izdanim trezorskim zapisima. Kako u nastavku godine očekujemo nastavak slabijeg priljeva prihoda u državni proračun uz istovremeno rast proračunskih rashoda i ukupni će javni dug nastaviti s rastom.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=622481 31.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=622481#31.8.2010
U prvih sedam mjeseci industrijska proizvodnja u odnosu na isto razdoblje lani zabilježila je pad od 2,2%, i to prvenstveno zahvaljujući padu intermedijarnih dobara (-8%) i kapitalnih proizvoda (-2%) , što i ne iznenađuje obzirom na smanjenu potražnju te odustajanje ili odgodu investicijskih aktivnosti.

Promatrano prema kategorijama GIG-a godišnju stopu pada najviše je ublažio rast proizvodnje u sektoru energije za 9,0%, a pozitivna kretanja zabilježena su još i kod proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda koja je tijekom cijele godine bilježila negativne godišnje stope rasta, nastavila je padati i u srpnju (-6,2%). Zajedno s proizvodnjom kapitalnih dobara te su dvije kategorije zabilježila pad u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, dok je u ostalim kategorijama u istom razdoblju zabilježen rast. Rastu industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini pridonijele su sve kategorije osim proizvodnje trajnih dobara za široku potrošnju.

Kako smo i očekivali s početkom druge polovice godine negativni trendovi u industrijskoj proizvodnji ipak počinju usporavati. Nastavak pada industrijske proizvodnje na godišnjoj razini posljedica je još uvijek slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi sama preokrenula negativan trend domaće industrije, što i nije realno za očekivati budući da hrvatsko gospodarstvo nije izvozno orijentirano.
Prema kraju godine očekujemo blagi oporavak industrijske proizvodnje i umjerene pozitivne stope rasta. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatramo da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U prvih sedam mjeseci industrijska proizvodnja u odnosu na isto razdoblje lani zabilježila je pad od 2,2%, i to prvenstveno zahvaljujući padu intermedijarnih dobara (-8%) i kapitalnih proizvoda (-2%) , što i ne iznenađuje obzirom na smanjenu potražnju te odustajanje ili odgodu investicijskih aktivnosti.

Promatrano prema kategorijama GIG-a godišnju stopu pada najviše je ublažio rast proizvodnje u sektoru energije za 9,0%, a pozitivna kretanja zabilježena su još i kod proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda koja je tijekom cijele godine bilježila negativne godišnje stope rasta, nastavila je padati i u srpnju (-6,2%). Zajedno s proizvodnjom kapitalnih dobara te su dvije kategorije zabilježila pad u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, dok je u ostalim kategorijama u istom razdoblju zabilježen rast. Rastu industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini pridonijele su sve kategorije osim proizvodnje trajnih dobara za široku potrošnju.

Kako smo i očekivali s početkom druge polovice godine negativni trendovi u industrijskoj proizvodnji ipak počinju usporavati. Nastavak pada industrijske proizvodnje na godišnjoj razini posljedica je još uvijek slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi sama preokrenula negativan trend domaće industrije, što i nije realno za očekivati budući da hrvatsko gospodarstvo nije izvozno orijentirano.
Prema kraju godine očekujemo blagi oporavak industrijske proizvodnje i umjerene pozitivne stope rasta. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatramo da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=622223 30.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=622223#30.8.2010
Naime, ostali sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u prvih su pet mjeseci ove godine povećali obveze prema inozemnim vjerovnicima za 346 milijuna eura (1,6%) na 21,7 milijardi eura. Vanjski dug države je u prvih pet mjeseci smanjen za 149 milijuna eura, što je posljedica podmirenja obveze po dospjeloj euroobveznici, ali i činjenice da je država u prvoj polovici ove godine svoje potrebe za refinanciranjem uslijed visoke likvidnosti uglavnom podmirivala na domaćem tržištu kapitala.

Dug ovog sektora na kraju svibnja je iznosio 5 milijardi eura. Inozemni dug banaka u promatranom se razdoblju smanjio za 162 milijuna eura na 10,5 milijardi eura kao rezultat smanjenja stanja kratkoročnih obveza. Najveći pad inozemne zaduženosti u razdoblju od siječnja do svibnja zabilježen je kod izravnih ulaganja (-253 milijuna eura), koja su iznosila 7,1 milijardi eura.

Promjene u strukturi inozemnog duga na kraju svibnja u odnosu na kraj 2009. potvrđuju činjenicu da je u prvih pet mjeseci ove godine jedino vanjski dug ostalih sektora zabilježio rast. Tako se udio vanjskog duga ostalih sektora povećao sa 47,9% na 48,9%, dok su se udjeli drugih sektora smanjili. Banke, čiji je udio u vanjskom dugu prije nekoliko godina (2005., 2006.) bio iznad 30%, u ukupnom inozemnom dugu sada sudjeluju s 23,7%. Udio duga države već je drugi mjesec za redom nepromijenjen te iznosi 11,3%, no s obzirom na izlazak države na inozemno tržište kapitala u srpnju te moguće dodatno inozemno zaduženje u nastavku godine, udio države bi se mogao povećati.

U drugoj polovici godine podaci će sigurno pokazati rast inozemnog duga na što upućuje izdanje dolarske obveznice u srpnju. Nadalje, kako je objavljeno da se za ovu godinu očekuje rast proračunskog deficita na oko 14 milijardi kuna (s 8,5 milijardi kuna koliko je bilo inicijalno predviđanje), postoji mogućnost da će država bar dio svojih obveza refinancirati na inozemnom tržištu, naravno budu li uvjeti za izlazak na inozemno tržište kapitala povoljni.

Osim toga, izgledan je i rast zaduživanja kvazi državnih poduzeća, dok će potražnja za inozemnim izvorima financiranja kod privatnih trgovačkih društava biti ograničena još uvijek slabom gospodarskom aktivnošću. Iako bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na gotovo 103 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Naime, ostali sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u prvih su pet mjeseci ove godine povećali obveze prema inozemnim vjerovnicima za 346 milijuna eura (1,6%) na 21,7 milijardi eura. Vanjski dug države je u prvih pet mjeseci smanjen za 149 milijuna eura, što je posljedica podmirenja obveze po dospjeloj euroobveznici, ali i činjenice da je država u prvoj polovici ove godine svoje potrebe za refinanciranjem uslijed visoke likvidnosti uglavnom podmirivala na domaćem tržištu kapitala.

Dug ovog sektora na kraju svibnja je iznosio 5 milijardi eura. Inozemni dug banaka u promatranom se razdoblju smanjio za 162 milijuna eura na 10,5 milijardi eura kao rezultat smanjenja stanja kratkoročnih obveza. Najveći pad inozemne zaduženosti u razdoblju od siječnja do svibnja zabilježen je kod izravnih ulaganja (-253 milijuna eura), koja su iznosila 7,1 milijardi eura.

Promjene u strukturi inozemnog duga na kraju svibnja u odnosu na kraj 2009. potvrđuju činjenicu da je u prvih pet mjeseci ove godine jedino vanjski dug ostalih sektora zabilježio rast. Tako se udio vanjskog duga ostalih sektora povećao sa 47,9% na 48,9%, dok su se udjeli drugih sektora smanjili. Banke, čiji je udio u vanjskom dugu prije nekoliko godina (2005., 2006.) bio iznad 30%, u ukupnom inozemnom dugu sada sudjeluju s 23,7%. Udio duga države već je drugi mjesec za redom nepromijenjen te iznosi 11,3%, no s obzirom na izlazak države na inozemno tržište kapitala u srpnju te moguće dodatno inozemno zaduženje u nastavku godine, udio države bi se mogao povećati.

U drugoj polovici godine podaci će sigurno pokazati rast inozemnog duga na što upućuje izdanje dolarske obveznice u srpnju. Nadalje, kako je objavljeno da se za ovu godinu očekuje rast proračunskog deficita na oko 14 milijardi kuna (s 8,5 milijardi kuna koliko je bilo inicijalno predviđanje), postoji mogućnost da će država bar dio svojih obveza refinancirati na inozemnom tržištu, naravno budu li uvjeti za izlazak na inozemno tržište kapitala povoljni.

Osim toga, izgledan je i rast zaduživanja kvazi državnih poduzeća, dok će potražnja za inozemnim izvorima financiranja kod privatnih trgovačkih društava biti ograničena još uvijek slabom gospodarskom aktivnošću. Iako bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na gotovo 103 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=621167 26.8.2010 10:35:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=621167#26.8.2010 10:35:00
Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države). Kod sektora trgovačkih društava, nakon niskih godišnjih stopa rasta na samom početku godine (ispod 2%), posljednja dva mjeseca donijela su značajnije intenziviranje rasta pa je u lipnju godišnja stopa rasta iznosila 6,6%, a krediti tom sektoru dosegnuli su 103,7 milijardi kuna. Ipak najznačajniji pozitivan pomak primjećuje se kod kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu. Naime, nakon osam uzastopnih mjeseci negativnih godišnjih stopa rasta, lipanj je napokon donio rast kreditiranja za 0,3%. Tako su krediti sektoru stanovništva iznosili 124,1 milijardi kuna, a rast je primarno posljedica rasta stambenih kredita koji čine 44,4% ukupnih kredita stanovništvu. Njihov rast na godišnjoj razini iznosi 5,9%, što je najviša stopa rasta od rujna prošle godine.

S obzirom da su stambeni krediti tijekom cijele prošle godine bili gotovo nepromijenjeni (kretali su se između 52 i 53 milijarde kuna) skok na 55,1 milijardi kuna, koliko su iznosili na kraju lipnja zasigurno je dijelom posljedica baznog učinka. Jedini sektor u kojem je zabilježen mjesečni pad kreditiranja je država čiji se iznos kredita spustio na 31,8 milijardi kuna.

Iako se na godišnjoj razini i dalje bilježe pozitivne godišnje stope rasta, one su znatno manje od stopa rasta tijekom prošle godine kada su se penjale i iznad 100%. Takva kretanja posljedica su činjenice da je država prošle godine zbog slabije dostupnosti i više cijene inozemnog kapitala bila usmjerena na domaći bankarski sektor, dok je u prvoj polovici ove godine zbog dobre likvidnosti izlazila na domaće tržište kapitala pa nije bilo pritiska na rast kredita banaka državi.

Iako podaci za lipanj pokazuju intenziviranje kreditne aktivnosti kod trgovačkih društava i stanovništva, o značajnom oporavku još je teško govoriti. Potražnja stanovništva za kreditima primarno je determinirana raspoloživim dohotkom te općenito kretanjima na tržištu rada, dok je korporativni sektor ograničen slabom domaćom potražnjom i niskom kreditnom sposobnošću. U skladu s tim, snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja teško je očekivati bez oporavka tržišta rada i domaće potražnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države). Kod sektora trgovačkih društava, nakon niskih godišnjih stopa rasta na samom početku godine (ispod 2%), posljednja dva mjeseca donijela su značajnije intenziviranje rasta pa je u lipnju godišnja stopa rasta iznosila 6,6%, a krediti tom sektoru dosegnuli su 103,7 milijardi kuna. Ipak najznačajniji pozitivan pomak primjećuje se kod kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu. Naime, nakon osam uzastopnih mjeseci negativnih godišnjih stopa rasta, lipanj je napokon donio rast kreditiranja za 0,3%. Tako su krediti sektoru stanovništva iznosili 124,1 milijardi kuna, a rast je primarno posljedica rasta stambenih kredita koji čine 44,4% ukupnih kredita stanovništvu. Njihov rast na godišnjoj razini iznosi 5,9%, što je najviša stopa rasta od rujna prošle godine.

S obzirom da su stambeni krediti tijekom cijele prošle godine bili gotovo nepromijenjeni (kretali su se između 52 i 53 milijarde kuna) skok na 55,1 milijardi kuna, koliko su iznosili na kraju lipnja zasigurno je dijelom posljedica baznog učinka. Jedini sektor u kojem je zabilježen mjesečni pad kreditiranja je država čiji se iznos kredita spustio na 31,8 milijardi kuna.

Iako se na godišnjoj razini i dalje bilježe pozitivne godišnje stope rasta, one su znatno manje od stopa rasta tijekom prošle godine kada su se penjale i iznad 100%. Takva kretanja posljedica su činjenice da je država prošle godine zbog slabije dostupnosti i više cijene inozemnog kapitala bila usmjerena na domaći bankarski sektor, dok je u prvoj polovici ove godine zbog dobre likvidnosti izlazila na domaće tržište kapitala pa nije bilo pritiska na rast kredita banaka državi.

Iako podaci za lipanj pokazuju intenziviranje kreditne aktivnosti kod trgovačkih društava i stanovništva, o značajnom oporavku još je teško govoriti. Potražnja stanovništva za kreditima primarno je determinirana raspoloživim dohotkom te općenito kretanjima na tržištu rada, dok je korporativni sektor ograničen slabom domaćom potražnjom i niskom kreditnom sposobnošću. U skladu s tim, snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja teško je očekivati bez oporavka tržišta rada i domaće potražnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=620717 25.8.2010 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=620717#25.8.2010 10:20:00
U nekim zemljama koje su izvozno orijentirane, poput Češke, Slovačke i Poljske oporavak globalnog gospodarstva utjecao je na rast potražnje za njihovim dobrima, a time i na rast izvoza, odnosno proizvodnje pa je i na toj osnovi poraslo zapošljavanje. Međutim, iako bitni još uvijek su to mali koraci pa se za jesen, kada sezonsko zapošljavanje više ne bude imalo utjecaj na zaposlenost kakav je imalo posljednjih mjeseci, ponovno očekuje rast nezaposlenosti. To potvrđuje i činjenica da su stope nezaposlenosti u ovoj godini još uvijek više u usporedbi sa stopama u odgovarajućim mjesecima prošle godine.
U Hrvatskoj je prema očekivanjima u srpnju stopa nezaposlenosti pala na 16,4% (sa 16,6% u lipnju), što je najvećim dijelom posljedica zapošljavanja na sezonskim poslovima, posebice u turizmu. Međutim, u odnosu na prošlogodišnji srpanj još uvijek se vide posljedice negativnih trendova na tržištu rada koja su započela u trećem tromjesečju 2009.

Rast stope nezaposlenosti u srpnju u Češkoj zorno pokazuje koliko je oporavak tržišta rada krhak, čak i kad se realni sektor oporavlja razmjerno brzo. Nakon što je posljednja četiri mjeseca stopa nezaposlenosti u Češkoj konstantno padala kao rezultat sezonskog zapošljavanja, posebice u poljoprivredi i građevinarstvu, stopa nezaposlenosti je u srpnju narasla na 8,7% (s 8,5% u lipnju). Za razliku od Češke, u susjednoj Slovačkoj stopa nezaposlenosti na istoj je razini posljednja tri mjeseca te je za srpanj iznosila 12,3 posto.

U veljači je stopa nezaposlenosti u Slovačkoj dosegnula 13% što je bio rezultat razmjerno snažnog pada u automobilskoj industriji tijekom 2009. godine, koja predstavlja važan segment slovačkog gospodarstva. Iako ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji (7,4%), godišnji rast broja nezaposlenih u Rumunjskoj razmjerno je visok. U srpnju je tako bilo za gotovo 30% više nezaposlenih nego u istom mjesecu prošle godine. Na rast nezaposlenosti u Rumunjskoj u posljednjih godinu dana utjecaj je imao aranžman s MMF-om, koji zahtjeva smanjenje javnih rashoda, što je dovelo do otpuštanja u javnom sektoru. U Bugarskoj je stopa nezaposlenosti u promatranom mjesecu pala na 9,2% (s 9,3% u lipnju), što predstavlja nastavak trenda pada nezaposlenosti peti uzastopni mjesec.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U nekim zemljama koje su izvozno orijentirane, poput Češke, Slovačke i Poljske oporavak globalnog gospodarstva utjecao je na rast potražnje za njihovim dobrima, a time i na rast izvoza, odnosno proizvodnje pa je i na toj osnovi poraslo zapošljavanje. Međutim, iako bitni još uvijek su to mali koraci pa se za jesen, kada sezonsko zapošljavanje više ne bude imalo utjecaj na zaposlenost kakav je imalo posljednjih mjeseci, ponovno očekuje rast nezaposlenosti. To potvrđuje i činjenica da su stope nezaposlenosti u ovoj godini još uvijek više u usporedbi sa stopama u odgovarajućim mjesecima prošle godine.
U Hrvatskoj je prema očekivanjima u srpnju stopa nezaposlenosti pala na 16,4% (sa 16,6% u lipnju), što je najvećim dijelom posljedica zapošljavanja na sezonskim poslovima, posebice u turizmu. Međutim, u odnosu na prošlogodišnji srpanj još uvijek se vide posljedice negativnih trendova na tržištu rada koja su započela u trećem tromjesečju 2009.

Rast stope nezaposlenosti u srpnju u Češkoj zorno pokazuje koliko je oporavak tržišta rada krhak, čak i kad se realni sektor oporavlja razmjerno brzo. Nakon što je posljednja četiri mjeseca stopa nezaposlenosti u Češkoj konstantno padala kao rezultat sezonskog zapošljavanja, posebice u poljoprivredi i građevinarstvu, stopa nezaposlenosti je u srpnju narasla na 8,7% (s 8,5% u lipnju). Za razliku od Češke, u susjednoj Slovačkoj stopa nezaposlenosti na istoj je razini posljednja tri mjeseca te je za srpanj iznosila 12,3 posto.

U veljači je stopa nezaposlenosti u Slovačkoj dosegnula 13% što je bio rezultat razmjerno snažnog pada u automobilskoj industriji tijekom 2009. godine, koja predstavlja važan segment slovačkog gospodarstva. Iako ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji (7,4%), godišnji rast broja nezaposlenih u Rumunjskoj razmjerno je visok. U srpnju je tako bilo za gotovo 30% više nezaposlenih nego u istom mjesecu prošle godine. Na rast nezaposlenosti u Rumunjskoj u posljednjih godinu dana utjecaj je imao aranžman s MMF-om, koji zahtjeva smanjenje javnih rashoda, što je dovelo do otpuštanja u javnom sektoru. U Bugarskoj je stopa nezaposlenosti u promatranom mjesecu pala na 9,2% (s 9,3% u lipnju), što predstavlja nastavak trenda pada nezaposlenosti peti uzastopni mjesec.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=620360 24.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=620360#24.8.2010
Iako je obično godišnji rast prosječne neto plaće popraćen i godišnjim rastom bruto plaće, u lipnju to nije bio slučaj budući da se posebni porez, čije je ukidanje niže stope utjecalo na rast neto plaće, obračunava na neto iznos plaće. Tako je u lipnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine prosječna bruto plaća bila 0,6% manja te je iznosila 7.763 kune. Na mjesečnoj razini bruto plaća je porasla drugi mjesec za redom, i to 101 kunu ili 1,32%.
U nastavku godine nepovoljni trendovi u realnom sektoru i na tržištu rada stvarat će pritiske na pad plaća. U suprotnom smjeru, dakle na godišnji rast plaća, utjecat će bazni učinak. Naime, u kolovozu prošle godine na snagu je stupila odluka o plaćanju posebnog poreza na plaće, mirovine i druga primanja. Niža stopa ''kriznog poreza'' ukinuta je za plaće isplaćene u lipnju, što se već odrazilo na podatke o visini prosječne neto plaće, a slično će biti i do kraja godine (za studeni je najavljeno i ukidanje više stope). Uz to, na godišnji rast plaća utjecat će i dalje reforma poreznih razreda poreza na dohodak.

Među zemljama regije, uz Hrvatsku, neto plaće su porasle u odnosu na svibanj u Sloveniji i Srbiji, no rast je razmjerno mali (9 eura, odnosno 2 eura), dok plaće u Crnoj Gori i Mađarskoj stagniraju. U odnosu na prosječnu plaću 2009. godine, u ovoj godini najveći je rast zabilježen u Sloveniji (36 eura), Mađarskoj (29 eura) i Hrvatskoj (25 eura). U odnosu na prosječnu neto plaću 2005. godine, najviše je porasla prosječna plaća u Crnoj Gori (252 eura), koja je danas više nego duplo veća nego 2005. U Hrvatskoj je u tom razdoblju prosječna neto plaća porasla za 158 eura ili 26,7 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Iako je obično godišnji rast prosječne neto plaće popraćen i godišnjim rastom bruto plaće, u lipnju to nije bio slučaj budući da se posebni porez, čije je ukidanje niže stope utjecalo na rast neto plaće, obračunava na neto iznos plaće. Tako je u lipnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine prosječna bruto plaća bila 0,6% manja te je iznosila 7.763 kune. Na mjesečnoj razini bruto plaća je porasla drugi mjesec za redom, i to 101 kunu ili 1,32%.
U nastavku godine nepovoljni trendovi u realnom sektoru i na tržištu rada stvarat će pritiske na pad plaća. U suprotnom smjeru, dakle na godišnji rast plaća, utjecat će bazni učinak. Naime, u kolovozu prošle godine na snagu je stupila odluka o plaćanju posebnog poreza na plaće, mirovine i druga primanja. Niža stopa ''kriznog poreza'' ukinuta je za plaće isplaćene u lipnju, što se već odrazilo na podatke o visini prosječne neto plaće, a slično će biti i do kraja godine (za studeni je najavljeno i ukidanje više stope). Uz to, na godišnji rast plaća utjecat će i dalje reforma poreznih razreda poreza na dohodak.

Među zemljama regije, uz Hrvatsku, neto plaće su porasle u odnosu na svibanj u Sloveniji i Srbiji, no rast je razmjerno mali (9 eura, odnosno 2 eura), dok plaće u Crnoj Gori i Mađarskoj stagniraju. U odnosu na prosječnu plaću 2009. godine, u ovoj godini najveći je rast zabilježen u Sloveniji (36 eura), Mađarskoj (29 eura) i Hrvatskoj (25 eura). U odnosu na prosječnu neto plaću 2005. godine, najviše je porasla prosječna plaća u Crnoj Gori (252 eura), koja je danas više nego duplo veća nego 2005. U Hrvatskoj je u tom razdoblju prosječna neto plaća porasla za 158 eura ili 26,7 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=619896 23.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=619896#23.8.2010
Ovakvi pokazatelji ne iznenađuju s obzirom na činjenicu da je građevinski sektor jedan od najjače pogođenih tijekom krize. Pad ukupne gospodarske aktivnosti te posebno visoka nezaposlenost, koja smanjuje domaću potražnju za dobrima čija kupnja se može odgoditi, negativno utječu na građevinski sektor.

Prema vrsti građevina, u lipnju je 84,8% odobrenja izdano za gradnju zgrada, dok je 15,2% izdano za ostale građevine. Prema vrsti građenja u promatranom je mjesecu 77,4% odobrenja izdano za novogradnju dok je 22,6% izdano za rekonstrukcije postojećih objekata, pri čemu se udio odobrenja izdanih za novogradnju posljednjih mjeseci konstantno smanjuje. Uz pad ukupnog broja odobrenja za građenje (u koje ulaze odobrenja za novogradnje, dogradnje i nadogradnje te prenamjene i rekonstrukcije), u odnosu na drugo tromjesečje 2009. godine zabilježen je i pad izdanih odobrenja za građenje novih stambenih zgrada i to 21% te pad izdanih odobrenja za građenje novih nestambenih zgrada 13 posto.

Tako su u prvom tromjesečju ove godine izdane svega 1.357 dozvola za građenje stambenih zgrada te 310 dozvole za gradnju nestambenih zgrada. Usporena i otežana prodaja novih stambenih jedinica dovela je do pada broja izdanih odobrenja za građenje novih zgrada, ali i do pada ukupne površine novih stambenih objekata koje izdana odobrenja obuhvaćaju. Tako je u drugom tromjesečju ove godine površina novih objekata za koje su izdana odobrenja bila 22% manja u odnosu na drugo tromjesečje 2009. godine. Navedeno pokazuje da tržište ima tendenciju kretanja ka površinom manjim stanovima (veća je potražnja za manjim stanovima zbog lakšeg financiranja njihove kupnje). Obzirom da su usporavanja na tržištu nekretnina najviše pogodila tržište stambenih prostora bilo je za očekivati da će ono doživjeti najveće promjene i korekcije.

Budući da oporavak u građevinskom sektoru ovisi prije svega o oporavku na tržištu rada, do kraja ove godine ne očekujemo značajniji oporavak građevinskog sektora. S obzirom da veliki dio investicija otpada na građevinski sektor, to će se negativno odraziti i na BDP.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ovakvi pokazatelji ne iznenađuju s obzirom na činjenicu da je građevinski sektor jedan od najjače pogođenih tijekom krize. Pad ukupne gospodarske aktivnosti te posebno visoka nezaposlenost, koja smanjuje domaću potražnju za dobrima čija kupnja se može odgoditi, negativno utječu na građevinski sektor.

Prema vrsti građevina, u lipnju je 84,8% odobrenja izdano za gradnju zgrada, dok je 15,2% izdano za ostale građevine. Prema vrsti građenja u promatranom je mjesecu 77,4% odobrenja izdano za novogradnju dok je 22,6% izdano za rekonstrukcije postojećih objekata, pri čemu se udio odobrenja izdanih za novogradnju posljednjih mjeseci konstantno smanjuje. Uz pad ukupnog broja odobrenja za građenje (u koje ulaze odobrenja za novogradnje, dogradnje i nadogradnje te prenamjene i rekonstrukcije), u odnosu na drugo tromjesečje 2009. godine zabilježen je i pad izdanih odobrenja za građenje novih stambenih zgrada i to 21% te pad izdanih odobrenja za građenje novih nestambenih zgrada 13 posto.

Tako su u prvom tromjesečju ove godine izdane svega 1.357 dozvola za građenje stambenih zgrada te 310 dozvole za gradnju nestambenih zgrada. Usporena i otežana prodaja novih stambenih jedinica dovela je do pada broja izdanih odobrenja za građenje novih zgrada, ali i do pada ukupne površine novih stambenih objekata koje izdana odobrenja obuhvaćaju. Tako je u drugom tromjesečju ove godine površina novih objekata za koje su izdana odobrenja bila 22% manja u odnosu na drugo tromjesečje 2009. godine. Navedeno pokazuje da tržište ima tendenciju kretanja ka površinom manjim stanovima (veća je potražnja za manjim stanovima zbog lakšeg financiranja njihove kupnje). Obzirom da su usporavanja na tržištu nekretnina najviše pogodila tržište stambenih prostora bilo je za očekivati da će ono doživjeti najveće promjene i korekcije.

Budući da oporavak u građevinskom sektoru ovisi prije svega o oporavku na tržištu rada, do kraja ove godine ne očekujemo značajniji oporavak građevinskog sektora. S obzirom da veliki dio investicija otpada na građevinski sektor, to će se negativno odraziti i na BDP.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=619043 19.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=619043#19.8.2010
Nadalje, rast ukupne aktive na godišnjoj razini bio je još snažniji. Promatrani pokazatelj je u odnosu na prošlogodišnji srpanj pokazao rast za 13,5 milijardi kuna odnosno 19,6 posto. Inozemna aktiva, odnosno primarno međunarodne pričuve u obliku plasmana u vrijednosne papire u stranim valutama te oročene depozite u stranim bankama, krajem promatranog mjeseca iznosila je 82,09 milijardi kuna. S udjelom od 99,98% promatrana kategorija tako i dalje obuhvaća gotovo cjelokupan dio ukupne aktive HNB-a.

Tijekom srpnja inozemna aktiva zabilježila je snažan rast za 10,7% mjesečno, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 24% (najviše od kolovoza 2006.). Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima, ionako snažan rast ukupne inozemne aktive donekle je i ublažen obzirom da je domaća valuta aprecirala u odnosu na euro (za 0,8% godišnje). Doprinos rastu ove stavke djelomično je došao od deviznih intervencija HNB-a održanih krajem lipnja te početkom srpnja kada je središnja banka otkupljujući od banaka ukupno 363,7 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.

Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem srpnja nastavljen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5%), s 2,4 milijarde kuna u srpnju 2009. na 12,9 milijuna kuna u srpnju 2010. Obzirom da je likvidnost u sustavu na visokoj razini i dalje ne postoji potreba HNB-a da održava redovite repo aukcije te stoga nema ni povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem srpnja su iznosila 3,9 milijuna kuna, što je za 9,1% niže nego lani.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive krajem srpnja je iznosio 54,8 milijardi kuna te time u odnosu na kraj lipnja zabilježio pad za 1,9 posto. Na godišnjoj razini primarni je novac zabilježio nešto blaži pad (-0,6%). Inozemna pasiva HNB-a u srpnju je također zabilježila mjesečni pad (-6,2%) te tako krajem promatranog mjeseca iznosila 8,7 milijuna kuna. Suprotno, na godišnjoj je razini inozemna pasiva zabilježila rast (za 5,3%).


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nadalje, rast ukupne aktive na godišnjoj razini bio je još snažniji. Promatrani pokazatelj je u odnosu na prošlogodišnji srpanj pokazao rast za 13,5 milijardi kuna odnosno 19,6 posto. Inozemna aktiva, odnosno primarno međunarodne pričuve u obliku plasmana u vrijednosne papire u stranim valutama te oročene depozite u stranim bankama, krajem promatranog mjeseca iznosila je 82,09 milijardi kuna. S udjelom od 99,98% promatrana kategorija tako i dalje obuhvaća gotovo cjelokupan dio ukupne aktive HNB-a.

Tijekom srpnja inozemna aktiva zabilježila je snažan rast za 10,7% mjesečno, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 24% (najviše od kolovoza 2006.). Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima, ionako snažan rast ukupne inozemne aktive donekle je i ublažen obzirom da je domaća valuta aprecirala u odnosu na euro (za 0,8% godišnje). Doprinos rastu ove stavke djelomično je došao od deviznih intervencija HNB-a održanih krajem lipnja te početkom srpnja kada je središnja banka otkupljujući od banaka ukupno 363,7 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.

Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem srpnja nastavljen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5%), s 2,4 milijarde kuna u srpnju 2009. na 12,9 milijuna kuna u srpnju 2010. Obzirom da je likvidnost u sustavu na visokoj razini i dalje ne postoji potreba HNB-a da održava redovite repo aukcije te stoga nema ni povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem srpnja su iznosila 3,9 milijuna kuna, što je za 9,1% niže nego lani.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive krajem srpnja je iznosio 54,8 milijardi kuna te time u odnosu na kraj lipnja zabilježio pad za 1,9 posto. Na godišnjoj razini primarni je novac zabilježio nešto blaži pad (-0,6%). Inozemna pasiva HNB-a u srpnju je također zabilježila mjesečni pad (-6,2%) te tako krajem promatranog mjeseca iznosila 8,7 milijuna kuna. Suprotno, na godišnjoj je razini inozemna pasiva zabilježila rast (za 5,3%).


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=618645 18.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=618645#18.8.2010
Promatrano prema skupinama prema namjeni potrošnje, godišnji rast cijena uglavnom je posljedica viših cijena energije. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 7,0%, što je prvenstveno potaknuto rastom cijena tekućih goriva (+22,1%) te plina (+17,1%). Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa. Naime, cijene prometa su zabilježile rast za 3,7% godišnje, što je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+10,2%).

U suprotnom smjeru, dakle na godišnji pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-1%). Dodatno su tome doprinijele i niže cijene odjeće i obuće, koje su zabilježile pad za 6,0% godišnje. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića rezultat su brojnih akcija sniženja proizvoda kako bi se privuklo kupce dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s lipnjem, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,4%. Pri tome su padu najviše pridonijela sezonska sniženja cijena odjeće i obuće (-8,1%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,2%). Kumulativno, u prvih sedam mjeseci cijene dobara i usluga prosječno su porasle za 1,1% godišnje.

Budući da je teško očekivati osjetniji oporavak domaće potražnje do kraja godine, stopa inflacije ostat će niska. Ipak, prema kraju godine vjerojatne su nešto veće stope s obzirom na očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti, razmjerno nisku bazu, ali i najavljena poskupljenja.

Nastavak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi utjecati na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijena električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrano prema skupinama prema namjeni potrošnje, godišnji rast cijena uglavnom je posljedica viših cijena energije. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 7,0%, što je prvenstveno potaknuto rastom cijena tekućih goriva (+22,1%) te plina (+17,1%). Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa. Naime, cijene prometa su zabilježile rast za 3,7% godišnje, što je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+10,2%).

U suprotnom smjeru, dakle na godišnji pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-1%). Dodatno su tome doprinijele i niže cijene odjeće i obuće, koje su zabilježile pad za 6,0% godišnje. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića rezultat su brojnih akcija sniženja proizvoda kako bi se privuklo kupce dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s lipnjem, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,4%. Pri tome su padu najviše pridonijela sezonska sniženja cijena odjeće i obuće (-8,1%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,2%). Kumulativno, u prvih sedam mjeseci cijene dobara i usluga prosječno su porasle za 1,1% godišnje.

Budući da je teško očekivati osjetniji oporavak domaće potražnje do kraja godine, stopa inflacije ostat će niska. Ipak, prema kraju godine vjerojatne su nešto veće stope s obzirom na očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti, razmjerno nisku bazu, ali i najavljena poskupljenja.

Nastavak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi utjecati na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijena električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=618256 17.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=618256#17.8.2010 Obzirom da je razina domaće potražnje još uvijek niska, a oporavak industrijske proizvodnje još uvijek se nije počeo pokazivati, kako bi zadovoljila potražnju poduzeća će nastaviti iskorištavati postojeće zalihe. Posljedično bi trebali nastaviti bilježiti pad zaliha na godišnjoj razini.

Analizom stanja zaliha po glavnim industrijskim područjima prema NKD-u, najveći doprinos padu zaliha došao je iz prerađivačke industrije koja ima najznačajniji udio u ukupnim zalihama, od 95,3 posto. Naime, pad zaliha gotovih industrijskih proizvoda u prerađivačkoj industriji nastavljen je trinaesti mjesec za redom, a u lipnju je iznosio 9% godišnje. Gotovo četvrtinu ukupnih zaliha u okviru prerađivačke industrije čine zalihe u proizvodnji prehrambenih proizvoda. Promatrane zalihe su nastavile bilježiti relativno snažan pad dvoznamenkastim stopama, a osim toga njihov godišnji pad tijekom lipnja bio je još intenzivniji (-21,1%). Pad zaliha prehrambenih proizvoda ne iznenađuje budući da je tijekom lipnja zabilježen relativno snažan pad industrijske proizvodnje prehrambenih proizvoda (-5,0 godišnje).

Nadalje, kod sektora rudarstvo i vađenje (koje čini 4,7% udjela u ukupnoj strukturi zaliha) u lipnju je šesti mjesec za redom zabilježen rast zaliha. Iako je u okviru promatranog sektora ostvaren relativno snažan pad zaliha kod vađenja sirove nafte i prirodnog plina, rast zaliha u segmentu ostalo rudarstvo i vađenje otklonio je njihov negativan utjecaj te je kod rudarstva i vađenja zabilježen rast zaliha (0,9% godišnje).


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Obzirom da je razina domaće potražnje još uvijek niska, a oporavak industrijske proizvodnje još uvijek se nije počeo pokazivati, kako bi zadovoljila potražnju poduzeća će nastaviti iskorištavati postojeće zalihe. Posljedično bi trebali nastaviti bilježiti pad zaliha na godišnjoj razini.

Analizom stanja zaliha po glavnim industrijskim područjima prema NKD-u, najveći doprinos padu zaliha došao je iz prerađivačke industrije koja ima najznačajniji udio u ukupnim zalihama, od 95,3 posto. Naime, pad zaliha gotovih industrijskih proizvoda u prerađivačkoj industriji nastavljen je trinaesti mjesec za redom, a u lipnju je iznosio 9% godišnje. Gotovo četvrtinu ukupnih zaliha u okviru prerađivačke industrije čine zalihe u proizvodnji prehrambenih proizvoda. Promatrane zalihe su nastavile bilježiti relativno snažan pad dvoznamenkastim stopama, a osim toga njihov godišnji pad tijekom lipnja bio je još intenzivniji (-21,1%). Pad zaliha prehrambenih proizvoda ne iznenađuje budući da je tijekom lipnja zabilježen relativno snažan pad industrijske proizvodnje prehrambenih proizvoda (-5,0 godišnje).

Nadalje, kod sektora rudarstvo i vađenje (koje čini 4,7% udjela u ukupnoj strukturi zaliha) u lipnju je šesti mjesec za redom zabilježen rast zaliha. Iako je u okviru promatranog sektora ostvaren relativno snažan pad zaliha kod vađenja sirove nafte i prirodnog plina, rast zaliha u segmentu ostalo rudarstvo i vađenje otklonio je njihov negativan utjecaj te je kod rudarstva i vađenja zabilježen rast zaliha (0,9% godišnje).


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=617911 16.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=617911#16.8.2010
Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, u promatranom je razdoblju dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto. Promatrani dug je tako krajem prvog tromjesečja predstavljao 52,5% ukupnog BDP-a. Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7% u ukupnom javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 112,6 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. bio viši za 14,4 milijarde kuna ili 14,7 posto.

Slijedeća najznačajnija kategorija ukupnog javnog duga nakon duga središnje države su državna jamstva RH. Naime, državna jamstva su krajem prvog tromjesečja iznosila 40,8 milijardi kuna, što je za 16,6% više nego krajem istog prošlogodišnjeg razdoblja. Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 13,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za 18,6 posto.

Rastu javnog duga prvom tromjesečju prvenstveno je doprinio rast duga središnje države. Financijska sredstva za financiranje proračunskog manjka te refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica. Osim toga, središnja država se dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa te odobrenim kreditima Svjetske banke i sindikata domaćih banaka. Obzirom na očekivano slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istovremeno rast proračunskih rashoda i potrebe države za refinanciranjem obveza u narednim mjesecima biti će veće. Očekujemo kako bi i ukupni javni dug stoga mogao nastaviti rasti.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, u promatranom je razdoblju dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto. Promatrani dug je tako krajem prvog tromjesečja predstavljao 52,5% ukupnog BDP-a. Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7% u ukupnom javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 112,6 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. bio viši za 14,4 milijarde kuna ili 14,7 posto.

Slijedeća najznačajnija kategorija ukupnog javnog duga nakon duga središnje države su državna jamstva RH. Naime, državna jamstva su krajem prvog tromjesečja iznosila 40,8 milijardi kuna, što je za 16,6% više nego krajem istog prošlogodišnjeg razdoblja. Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 13,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za 18,6 posto.

Rastu javnog duga prvom tromjesečju prvenstveno je doprinio rast duga središnje države. Financijska sredstva za financiranje proračunskog manjka te refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica. Osim toga, središnja država se dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa te odobrenim kreditima Svjetske banke i sindikata domaćih banaka. Obzirom na očekivano slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istovremeno rast proračunskih rashoda i potrebe države za refinanciranjem obveza u narednim mjesecima biti će veće. Očekujemo kako bi i ukupni javni dug stoga mogao nastaviti rasti.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=616881 12.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=616881#12.8.2010
Promatrano prema kategorijama GIG-a najveći doprinos rastu proizvođačkih cijena došao je od viših cijena energije (+13,4%). Nešto niže stope rasta ostvarene su kod intermedijarnih proizvoda, dok su istovremeno sve ostale kategorije bilježile pad. Prema NKD-u rast proizvođačkih cijena ostvaren je u svim segmentima. Najsnažniji rast bilježile su cijene u segmentu rudarstvo i vađenje (+14,1%), što je prvenstveno posljedica viših cijena u segmentu vađenja sirove nafte i zemnog plina, koje su porasle za visokih 29,7% godišnje.

Uzmemo li u obzir kretanja na mjesečnoj razini, proizvođačke cijene u srpnju ostale su stabilne. Jedino u kategoriji netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježen je blagi rast proizvođačkih cijena za 0,5 posto. Utjecaj rasta cijena u promatranoj kategoriji GIG-a na ukupan rast proizvođačkih cijena u potpunosti je izbrisan budući da su sve ostale kategorije GIG-a bilježile mjesečni pad (osim cijena energije koje su zabilježene bez promjene). Rast proizvođačkih cijena prema NKD klasifikaciji ostvaren je jedino kod rudarstva i vađenja (+0,7%) te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (+1,3%). Budući da su cijene u najvažnijem industrijskom sektoru, prerađivačkoj industriji bilježile mjesečni pad (-0,3%) njihov pad je posljedično negativno doprinio rastu cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima, te su iste zadržane bez promjene na mjesečnoj razini.

U nastavku godine očekujemo nastavak rasta cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima. S prvim znacima oporavka realnog sektora koji očekujemo u drugom dijelu godine očekujemo i nešto jače pritiske na rast proizvođačkih cijena. Osim toga, dodatan poticaj njihovu rastu zasigurno će ostaviti i niska razina prošlogodišnje baze.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrano prema kategorijama GIG-a najveći doprinos rastu proizvođačkih cijena došao je od viših cijena energije (+13,4%). Nešto niže stope rasta ostvarene su kod intermedijarnih proizvoda, dok su istovremeno sve ostale kategorije bilježile pad. Prema NKD-u rast proizvođačkih cijena ostvaren je u svim segmentima. Najsnažniji rast bilježile su cijene u segmentu rudarstvo i vađenje (+14,1%), što je prvenstveno posljedica viših cijena u segmentu vađenja sirove nafte i zemnog plina, koje su porasle za visokih 29,7% godišnje.

Uzmemo li u obzir kretanja na mjesečnoj razini, proizvođačke cijene u srpnju ostale su stabilne. Jedino u kategoriji netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježen je blagi rast proizvođačkih cijena za 0,5 posto. Utjecaj rasta cijena u promatranoj kategoriji GIG-a na ukupan rast proizvođačkih cijena u potpunosti je izbrisan budući da su sve ostale kategorije GIG-a bilježile mjesečni pad (osim cijena energije koje su zabilježene bez promjene). Rast proizvođačkih cijena prema NKD klasifikaciji ostvaren je jedino kod rudarstva i vađenja (+0,7%) te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (+1,3%). Budući da su cijene u najvažnijem industrijskom sektoru, prerađivačkoj industriji bilježile mjesečni pad (-0,3%) njihov pad je posljedično negativno doprinio rastu cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima, te su iste zadržane bez promjene na mjesečnoj razini.

U nastavku godine očekujemo nastavak rasta cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima. S prvim znacima oporavka realnog sektora koji očekujemo u drugom dijelu godine očekujemo i nešto jače pritiske na rast proizvođačkih cijena. Osim toga, dodatan poticaj njihovu rastu zasigurno će ostaviti i niska razina prošlogodišnje baze.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=616479 11.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=616479#11.8.2010
Nadalje, na godišnjoj je razini nastavljen rast novčane mase peti mjesec za redom (+4,2%). Iako je na mjesečnoj razini bilježio rast, na godišnjoj je razini gotov novac izvan banaka nastavio bilježiti pad (-5,1%). Relativno snažan rast depozitnog novca na godišnjoj razini, od 9,4%, onemogućio je negativan utjecaj smanjenog gotovog novca izvan banaka te je tako novčana masa na godišnjoj razini bilježila rast. Osim toga, dodatni doprinos rastu došao je od baznog učinka, obzirom na dvoznamenkaste stope pada promatranog agregata tijekom istog mjeseca prošle godine.

Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, krajem lipnja su iznosila 224,6 milijardi kuna. Iako je vrijednost najznačajnije sastavnice monetarnog agregata M4, deviznih depozita, na mjesečnoj razini zabilježila pad, rast svih ostalih sastavnica otklonio je negativan doprinos pada deviznih depozita te je promatrani agregat pokazao mjesečni rast. U odnosu na kraj svibnja ukupna likvidna sredstva su zabilježila rast za 0,9 posto. Istovremeno, na godišnjoj je razini nastavljen rast promatranog agregata šesti mjesec za redom (+2,8%). Obzirom na nastavak relativno snažnog pada štednih i oročenih kunskih depozita uz istovremeno relativno snažan rast deviznih depozita nastavljen je proces supstitucije kunske štednje deviznom štednjom, što je u konačnici rezultiralo godišnjim rastom monetarnog agregata M4. Dodatan doprinos tome došao je i od rasta novčane mase.

Iako su podaci za lipanj pokazali rast monetarnih agregata i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, ne očekujemo njihov značajniji oporavak u nastavku godine. Tek kada se pokažu prvi znaci oporavka realnog sektora gospodarstva možemo očekivati i značajniji rast monetarnih agregata. Stoga bi na razini cijele 2010. godine promatrani agregati mogli pokazati tek blagi rast.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nadalje, na godišnjoj je razini nastavljen rast novčane mase peti mjesec za redom (+4,2%). Iako je na mjesečnoj razini bilježio rast, na godišnjoj je razini gotov novac izvan banaka nastavio bilježiti pad (-5,1%). Relativno snažan rast depozitnog novca na godišnjoj razini, od 9,4%, onemogućio je negativan utjecaj smanjenog gotovog novca izvan banaka te je tako novčana masa na godišnjoj razini bilježila rast. Osim toga, dodatni doprinos rastu došao je od baznog učinka, obzirom na dvoznamenkaste stope pada promatranog agregata tijekom istog mjeseca prošle godine.

Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, krajem lipnja su iznosila 224,6 milijardi kuna. Iako je vrijednost najznačajnije sastavnice monetarnog agregata M4, deviznih depozita, na mjesečnoj razini zabilježila pad, rast svih ostalih sastavnica otklonio je negativan doprinos pada deviznih depozita te je promatrani agregat pokazao mjesečni rast. U odnosu na kraj svibnja ukupna likvidna sredstva su zabilježila rast za 0,9 posto. Istovremeno, na godišnjoj je razini nastavljen rast promatranog agregata šesti mjesec za redom (+2,8%). Obzirom na nastavak relativno snažnog pada štednih i oročenih kunskih depozita uz istovremeno relativno snažan rast deviznih depozita nastavljen je proces supstitucije kunske štednje deviznom štednjom, što je u konačnici rezultiralo godišnjim rastom monetarnog agregata M4. Dodatan doprinos tome došao je i od rasta novčane mase.

Iako su podaci za lipanj pokazali rast monetarnih agregata i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, ne očekujemo njihov značajniji oporavak u nastavku godine. Tek kada se pokažu prvi znaci oporavka realnog sektora gospodarstva možemo očekivati i značajniji rast monetarnih agregata. Stoga bi na razini cijele 2010. godine promatrani agregati mogli pokazati tek blagi rast.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=616150 10.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=616150#10.8.2010 Posljedično i godišnja stopa rasta broja nezaposlenih osoba još uvijek je relativno visoka, iako je primjetan trend usporavanja rasta iste. Broj nezaposlenih je tako u promatranom mjesecu bio viši za 34.206 osoba, odnosno 13,8% u odnosu na srpanj 2009. godine. Promotrimo li dobnu strukturu nezaposlenih osoba ističe se činjenica da je najveće smanjenje nezaposlenosti zabilježeno u skupini osoba od 20 do 29 godina. Međutim, među novoprijavljenim osobama na Zavodu čak 26,9% osoba su iz redovitog školovanja, što potvrđuje i dalje prisutnu nesklonost poslodavaca zapošljavanju novih radnika.

Na Zavodu je u promatranom mjesecu registrirano 24.039 novoprijavljenih nezaposlenih osoba, što je 39,9% više nego u lipnju te 5,0% manje nego u srpnju 2009. godine. Iz evidentirane nezaposlenosti izašlo je 27.087 osoba, od kojih je 16.944 osoba evidenciju napustilo zbog zapošljavanja, a ostatak iz drugih razloga (zbog neredovitoga javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, umirovljenja itd.). Navedena kretanja rezultirala su padom zapošljavanja u srpnju za 1,5% u odnosu na lipanj te rastom od čak 25,7% u odnosu na prošlogodišnji srpanj.

Iako nešto manje nego prethodnog mjeseca, rastu ukupnog zapošljavanja i dalje značajno doprinosi rast zapošljavanja na sezonskim poslovima, što je očekivana pojava u promatranom dijelu godine. U srpnju je 6.066 osoba zaposleno na sezonskim poslovima (36,6% ukupnog zapošljavanja po ugovoru o radu), što je 40,9% više nego u istom mjesecu prošle godine. Najveći udio u ukupnom zapošljavanju očekivano imaju radnici u segmentu pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (24,7%), zatim trgovini (19,8%) i prerađivačkoj industriji (16,4%). Obzirom na navedena kretanja očekujemo da bi Državni zavod za statistiku trebao objaviti registriranu stopu nezaposlenosti od 16,4 posto.

S obzirom na njezin sezonski karakter, na jesen ponovno očekujemo rast nezaposlenosti, dok oporavak ne predviđamo prije početka 2011. To bi se moglo negativno odraziti na osobnu potrošnju koja ima najveći utjecaj na rast BDP-a.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Posljedično i godišnja stopa rasta broja nezaposlenih osoba još uvijek je relativno visoka, iako je primjetan trend usporavanja rasta iste. Broj nezaposlenih je tako u promatranom mjesecu bio viši za 34.206 osoba, odnosno 13,8% u odnosu na srpanj 2009. godine. Promotrimo li dobnu strukturu nezaposlenih osoba ističe se činjenica da je najveće smanjenje nezaposlenosti zabilježeno u skupini osoba od 20 do 29 godina. Međutim, među novoprijavljenim osobama na Zavodu čak 26,9% osoba su iz redovitog školovanja, što potvrđuje i dalje prisutnu nesklonost poslodavaca zapošljavanju novih radnika.

Na Zavodu je u promatranom mjesecu registrirano 24.039 novoprijavljenih nezaposlenih osoba, što je 39,9% više nego u lipnju te 5,0% manje nego u srpnju 2009. godine. Iz evidentirane nezaposlenosti izašlo je 27.087 osoba, od kojih je 16.944 osoba evidenciju napustilo zbog zapošljavanja, a ostatak iz drugih razloga (zbog neredovitoga javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, umirovljenja itd.). Navedena kretanja rezultirala su padom zapošljavanja u srpnju za 1,5% u odnosu na lipanj te rastom od čak 25,7% u odnosu na prošlogodišnji srpanj.

Iako nešto manje nego prethodnog mjeseca, rastu ukupnog zapošljavanja i dalje značajno doprinosi rast zapošljavanja na sezonskim poslovima, što je očekivana pojava u promatranom dijelu godine. U srpnju je 6.066 osoba zaposleno na sezonskim poslovima (36,6% ukupnog zapošljavanja po ugovoru o radu), što je 40,9% više nego u istom mjesecu prošle godine. Najveći udio u ukupnom zapošljavanju očekivano imaju radnici u segmentu pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (24,7%), zatim trgovini (19,8%) i prerađivačkoj industriji (16,4%). Obzirom na navedena kretanja očekujemo da bi Državni zavod za statistiku trebao objaviti registriranu stopu nezaposlenosti od 16,4 posto.

S obzirom na njezin sezonski karakter, na jesen ponovno očekujemo rast nezaposlenosti, dok oporavak ne predviđamo prije početka 2011. To bi se moglo negativno odraziti na osobnu potrošnju koja ima najveći utjecaj na rast BDP-a.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=615782 9.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=615782#9.8.2010
Nakon što je u svibnju zaustavljen negativan trend pada vrijednosti ukupnih štednih i oročenih depoziti poslovnih banaka na mjesečnoj razini, u lipnju su nastavljena pozitivna kretanja. Tako su u odnosu na svibanj štedni i oročeni depoziti blago porasli (za 273,1 milijuna kuna) dosegnuvši 173,4 milijarde kuna. U odnosu na kraj lipnja prošle godine štedni i oročeni depoziti porasli su 2,6%, što je isključivo posljedica rasta njihove devizne komponente (+10,1%), dok kretanje kunskih depozita i dalje pokazuje negativan trend konstantno bilježivši negativne godišnje stope rasta još od studenog 2008. godine (-18,0%).

S obzirom na navedeno, i dalje je prisutna supstitucija kunskih depozita deviznima pa devizni depoziti čine gotovo 80% ukupnih štednih i oročenih depozita ( za usporedbu, početkom 2008. godine njihov udio je iznosio oko 65%). Nakon što je tijekom cijele 2009. godine bilježio negativne godišnje stope rasta, depozitni novac od siječnja kontinuirano raste, što je posljedica pada likvidnosti posebno u sektoru trgovačkih društava koja sredstva s oročenih i štednih računa usmjeravaju na račune po viđenju. Depozitni novac je tako krajem lipnja iznosio 33,6 milijardi kuna što je za 9,4% više nego istog mjeseca lani.

U drugoj polovici godine značajniji rast depozita ne treba očekivati. Tome najviše pridonose nepovoljna kretanja u realnom sektoru koja ograničavaju štedni potencijal stanovništva kao sektora koji čini nešto manje od 80% ukupnih štednih i oročenih depozita kod poslovnih banaka. Osim toga, na razmjerno spor rast depozita utjecat će i poteškoće pri financiranju obveza trgovačkih društava.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nakon što je u svibnju zaustavljen negativan trend pada vrijednosti ukupnih štednih i oročenih depoziti poslovnih banaka na mjesečnoj razini, u lipnju su nastavljena pozitivna kretanja. Tako su u odnosu na svibanj štedni i oročeni depoziti blago porasli (za 273,1 milijuna kuna) dosegnuvši 173,4 milijarde kuna. U odnosu na kraj lipnja prošle godine štedni i oročeni depoziti porasli su 2,6%, što je isključivo posljedica rasta njihove devizne komponente (+10,1%), dok kretanje kunskih depozita i dalje pokazuje negativan trend konstantno bilježivši negativne godišnje stope rasta još od studenog 2008. godine (-18,0%).

S obzirom na navedeno, i dalje je prisutna supstitucija kunskih depozita deviznima pa devizni depoziti čine gotovo 80% ukupnih štednih i oročenih depozita ( za usporedbu, početkom 2008. godine njihov udio je iznosio oko 65%). Nakon što je tijekom cijele 2009. godine bilježio negativne godišnje stope rasta, depozitni novac od siječnja kontinuirano raste, što je posljedica pada likvidnosti posebno u sektoru trgovačkih društava koja sredstva s oročenih i štednih računa usmjeravaju na račune po viđenju. Depozitni novac je tako krajem lipnja iznosio 33,6 milijardi kuna što je za 9,4% više nego istog mjeseca lani.

U drugoj polovici godine značajniji rast depozita ne treba očekivati. Tome najviše pridonose nepovoljna kretanja u realnom sektoru koja ograničavaju štedni potencijal stanovništva kao sektora koji čini nešto manje od 80% ukupnih štednih i oročenih depozita kod poslovnih banaka. Osim toga, na razmjerno spor rast depozita utjecat će i poteškoće pri financiranju obveza trgovačkih društava.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=615264 6.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=615264#6.8.2010
Ukupan broj noćenja tijekom lipnja zabilježio je pad od 6,2% godišnje, što je uzmemo li u obzir isti mjesec prethodnih godina, najsnažniji godišnji pad od lipnja 2004. godine. Pad ukupnog broja noćenja istovremeno je posljedica pada noćenja i domaćih i stranih turista. Strani turisti ostvarili su 5,8% manje noćenja nego prošlogodišnjeg lipnja. Pad noćenja stranih turista posljedica je činjenice da je u zemljama iz kojih dolazi najveći broj turista još uvijek prisutna nesigurnost kod potrošača u pogledu brzine gospodarskog oporavka. Iako se na tim tržištima potražnja počela oporavljati, stanovništvo još uvijek prilagođava potrošnju očekivanjima. Kod domaćih turista pad broja noćenja bio je znatno viši te je iznosio 9,7% godišnje, što je prvenstveno posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva te na tržištu rada.

U prvom polugodištu 2010. ukupni broj turističkih dolazaka turista smanjio se 1,9% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Iako je broj dolazaka stranaca blago porastao (za 0,1%), negativni trendovi u dolascima domaćih turista bili su snažniji. Pad dolazaka domaćih turista iznosio je 8,8%. Turistička noćenja su u istom razdoblju zabilježila pad za 3,5%, pri čemu su domaći turisti smanjili noćenja 9,9%, a strani turisti 2,3 posto.

U mjesecima pred nama početak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi pozitivno utjecati na hrvatski turizam s obzirom na to da u glavnoj turističkoj sezoni strani turisti čine oko 90% ukupnih turista. Međutim, strani su turisti ove godine, pod utjecajem visoke nesigurnosti u brzinu oporavka kojoj su pridonijeli i fiskalni problemi u eurozoni, prilagodili svoju potrošnju, što će se vjerojatno više odraziti na potrošnju turista nego na sam broj turističkih dolazaka i noćenja.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ukupan broj noćenja tijekom lipnja zabilježio je pad od 6,2% godišnje, što je uzmemo li u obzir isti mjesec prethodnih godina, najsnažniji godišnji pad od lipnja 2004. godine. Pad ukupnog broja noćenja istovremeno je posljedica pada noćenja i domaćih i stranih turista. Strani turisti ostvarili su 5,8% manje noćenja nego prošlogodišnjeg lipnja. Pad noćenja stranih turista posljedica je činjenice da je u zemljama iz kojih dolazi najveći broj turista još uvijek prisutna nesigurnost kod potrošača u pogledu brzine gospodarskog oporavka. Iako se na tim tržištima potražnja počela oporavljati, stanovništvo još uvijek prilagođava potrošnju očekivanjima. Kod domaćih turista pad broja noćenja bio je znatno viši te je iznosio 9,7% godišnje, što je prvenstveno posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva te na tržištu rada.

U prvom polugodištu 2010. ukupni broj turističkih dolazaka turista smanjio se 1,9% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Iako je broj dolazaka stranaca blago porastao (za 0,1%), negativni trendovi u dolascima domaćih turista bili su snažniji. Pad dolazaka domaćih turista iznosio je 8,8%. Turistička noćenja su u istom razdoblju zabilježila pad za 3,5%, pri čemu su domaći turisti smanjili noćenja 9,9%, a strani turisti 2,3 posto.

U mjesecima pred nama početak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi pozitivno utjecati na hrvatski turizam s obzirom na to da u glavnoj turističkoj sezoni strani turisti čine oko 90% ukupnih turista. Međutim, strani su turisti ove godine, pod utjecajem visoke nesigurnosti u brzinu oporavka kojoj su pridonijeli i fiskalni problemi u eurozoni, prilagodili svoju potrošnju, što će se vjerojatno više odraziti na potrošnju turista nego na sam broj turističkih dolazaka i noćenja.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=614722 4.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=614722#4.8.2010
Nakon što je u svibnju zaustavljen negativan trend pada uvoza na godišnjoj razini (koji je trajao devetnaest mjeseci) u lipnju je ponovno zabilježen pad (za 2,5%). S druge strane, vrijednost izvoza i dalje bilježi godišnji rast, i to 19,8%, što je posljedica povoljnih gospodarskih kretanja na našim najvažnijim emitivnim tržištima. Godišnji rast izvoza uz pad uvoza pozitivno je djelovao na visinu deficita robne razmjene koji već dvadeseti mjesec za redom nastavlja s padom. Isti je tako tijekom lipnja smanjen za 19,5% godišnje.

U prvoj polovici godine izvoz je zabilježio rast za 451,2 milijuna eura odnosno 12,0% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je istovremeno vrijednost uvoza niža za 472,5 milijuna eura ili 6,2 posto. U tom razdoblju najveći doprinos rastu izvoza promatrajući kategorije NKD-a došao je od rasta izvoza u prerađivačkoj industriji koji obuhvaća 91% ukupne vrijednosti robnog izvoza.

U promatranom sektoru je tako tijekom prvih šest mjeseci ove godine izvoz porastao za 12,5% godišnje, što je prvenstveno ostvareno rastom izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) za 76,8% godišnje. Na strani uvoza najveći doprinos njegovu padu je došao iz prerađivačkog sektora, koji čini oko 82% ukupne vrijednosti uvoza. U prvoj polovini godine je u prerađivačkoj industriji uvoz bio niži za 8,9%, što je prvenstveno posljedica pada uvoza u segmentu motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-28,9% godišnje).

Naizgled povoljni trendovi u robnoj razmjeni (koji se očituju u smanjenju deficita) posljedica su isključivo cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena i povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoza. U nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nakon što je u svibnju zaustavljen negativan trend pada uvoza na godišnjoj razini (koji je trajao devetnaest mjeseci) u lipnju je ponovno zabilježen pad (za 2,5%). S druge strane, vrijednost izvoza i dalje bilježi godišnji rast, i to 19,8%, što je posljedica povoljnih gospodarskih kretanja na našim najvažnijim emitivnim tržištima. Godišnji rast izvoza uz pad uvoza pozitivno je djelovao na visinu deficita robne razmjene koji već dvadeseti mjesec za redom nastavlja s padom. Isti je tako tijekom lipnja smanjen za 19,5% godišnje.

U prvoj polovici godine izvoz je zabilježio rast za 451,2 milijuna eura odnosno 12,0% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je istovremeno vrijednost uvoza niža za 472,5 milijuna eura ili 6,2 posto. U tom razdoblju najveći doprinos rastu izvoza promatrajući kategorije NKD-a došao je od rasta izvoza u prerađivačkoj industriji koji obuhvaća 91% ukupne vrijednosti robnog izvoza.

U promatranom sektoru je tako tijekom prvih šest mjeseci ove godine izvoz porastao za 12,5% godišnje, što je prvenstveno ostvareno rastom izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) za 76,8% godišnje. Na strani uvoza najveći doprinos njegovu padu je došao iz prerađivačkog sektora, koji čini oko 82% ukupne vrijednosti uvoza. U prvoj polovini godine je u prerađivačkoj industriji uvoz bio niži za 8,9%, što je prvenstveno posljedica pada uvoza u segmentu motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-28,9% godišnje).

Naizgled povoljni trendovi u robnoj razmjeni (koji se očituju u smanjenju deficita) posljedica su isključivo cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena i povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoza. U nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=614377 3.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=614377#3.8.2010
I dalje negativne stope, odnosno pad prometa u trgovini na malo, posljedica su negativnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva te na tržištu rada, koji posljedično djeluju na raspoloživi dohodak i odluku o potrošnji. Stoga je nastavljeno razdoblje racionalne potrošnje, odnosno prilagodbe recesijskim kretanjima u kojima je većina potrošnje usmjerena na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Isto tako, na niži ostvaren promet u maloprodaji djeluju i ovogodišnja dulja, ali i izraženija sniženja cijena pojedinih proizvoda.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje je izgledan, ali po vrlo skromnim stopama rasta. Naime, turistička sezona mogla bi utjecati na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju. Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom, a sve dok je nezaposlenost na visokoj, a optimizam potrošača na niskoj razini, ne trebamo očekivati oporavak osobne potrošnje. Na razini cijele godine očekujemo da će maloprodaja pasti za nešto manje od 3 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
I dalje negativne stope, odnosno pad prometa u trgovini na malo, posljedica su negativnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva te na tržištu rada, koji posljedično djeluju na raspoloživi dohodak i odluku o potrošnji. Stoga je nastavljeno razdoblje racionalne potrošnje, odnosno prilagodbe recesijskim kretanjima u kojima je većina potrošnje usmjerena na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Isto tako, na niži ostvaren promet u maloprodaji djeluju i ovogodišnja dulja, ali i izraženija sniženja cijena pojedinih proizvoda.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje je izgledan, ali po vrlo skromnim stopama rasta. Naime, turistička sezona mogla bi utjecati na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju. Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom, a sve dok je nezaposlenost na visokoj, a optimizam potrošača na niskoj razini, ne trebamo očekivati oporavak osobne potrošnje. Na razini cijele godine očekujemo da će maloprodaja pasti za nešto manje od 3 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=613993 2.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=613993#2.8.2010
Osim toga, dodatni problem proizlazi iz neusklađenosti ponude i potražnje na domaćem tržištu rada. Iako će tijekom ljetnih mjeseci stopa registrirane nezaposlenosti zasigurno nastaviti padati, već po završetku turističke sezone očekujemo nastavak njenog rasta. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosila je 17,7%, što je za 3,1 postotni bod više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Ukupan broj zaposlenih u lipnju iznosio je 1,43 milijuna osoba, što je za 0,7% više nego prethodnog mjeseca. Prema NKD klasifikaciji najveći broj osoba zaposlen je u prerađivačkom sektoru, 18,7 posto. Slijede trgovina na veliko i malo u kojoj je zaposleno 16,4% osoba te javna uprava i obrana gdje je zaposleno 8,15% ukupno zaposlenih osoba. Najveći doprinos mjesečnom rastu zaposlenosti došao je iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u kojoj je zaposlenost porasla za 8,1 posto. Snažan rast zapošljavanja u promatranom sektoru uobičajena je pojava u ljetnim mjesecima obzirom na pojačanu potrebu za zapošljavanjem sezonskih radnika, uglavnom u turističkom sektoru.

Promotrimo li kretanja zaposlenosti u posljednjih godinu dana bilježimo nastavak negativnih trendova. Ukupna zaposlenost u lipnju, a u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec smanjena je za 5,8% a najveći doprinos padu ostavio je pad zapošljavanja u segmentu trgovine na veliko i malo (-12,4%). Nadalje, snažan pad zaposlenosti zabilježen je i u prerađivačkom sektoru u kojem je zaposlenost smanjena za 6,1 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Osim toga, dodatni problem proizlazi iz neusklađenosti ponude i potražnje na domaćem tržištu rada. Iako će tijekom ljetnih mjeseci stopa registrirane nezaposlenosti zasigurno nastaviti padati, već po završetku turističke sezone očekujemo nastavak njenog rasta. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosila je 17,7%, što je za 3,1 postotni bod više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Ukupan broj zaposlenih u lipnju iznosio je 1,43 milijuna osoba, što je za 0,7% više nego prethodnog mjeseca. Prema NKD klasifikaciji najveći broj osoba zaposlen je u prerađivačkom sektoru, 18,7 posto. Slijede trgovina na veliko i malo u kojoj je zaposleno 16,4% osoba te javna uprava i obrana gdje je zaposleno 8,15% ukupno zaposlenih osoba. Najveći doprinos mjesečnom rastu zaposlenosti došao je iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u kojoj je zaposlenost porasla za 8,1 posto. Snažan rast zapošljavanja u promatranom sektoru uobičajena je pojava u ljetnim mjesecima obzirom na pojačanu potrebu za zapošljavanjem sezonskih radnika, uglavnom u turističkom sektoru.

Promotrimo li kretanja zaposlenosti u posljednjih godinu dana bilježimo nastavak negativnih trendova. Ukupna zaposlenost u lipnju, a u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec smanjena je za 5,8% a najveći doprinos padu ostavio je pad zapošljavanja u segmentu trgovine na veliko i malo (-12,4%). Nadalje, snažan pad zaposlenosti zabilježen je i u prerađivačkom sektoru u kojem je zaposlenost smanjena za 6,1 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=613128 29.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=613128#29.7.2010
Najvažnija stavka aktive, inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmana u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, krajem lipnja uz 0,3 postotni rast (216,3 milijuna kuna) dosegnula je vrijednost od 74,13 milijardi kuna. Doprinos rastu ove stavke došao je zbog intervencije središnje banke na deviznom tržištu dvaput tijekom lipnja kada je središnja banka kupovinom 244,3 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.

Istovremeno, na godišnjoj je razini zabilježen rast međunarodnih pričuva za 7,9 milijardi kuna ili 11,8 posto. Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima rast kunskog iznosa ukupne inozemne aktive donekle je ublažen aprecijacijom domaće valute u odnosu na euro (za 1,0% godišnje). Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem lipnja zabilježen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5%), s 2,4 milijarde kuna u lipnju 2009. na 13 milijuna kuna u lipnju 2010. Naime, od rujna 2009. godine likvidnost u sustavu je na visokoj razini pa nema potrebe da HNB održava redovite obratne repo aukcije. Stoga nije niti bilo povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem lipnja su iznosila 4 milijuna kuna, što je za 7,4% niže nego lani.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive (s udjelom od 75,3%) drugi mjesec za redom nastavio je rasti, što je vrlo vjerojatno dijelom posljedica rasta gotovog novca u optjecaju koji uobičajeno raste tijekom ljetnih mjeseci kada raste potražnja za gotovim novcem. Krajem lipnja primarni novac dosegnuo je 55,9 milijardi kuna, svoju najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca. U odnosu na kraj svibnja primarni je novac zabilježio rast za 1,9%, dok je na godišnjoj razini porastao za 1,4 posto. Inozemna pasiva HNB-a već osmi mjesec za redom bilježi rast te je krajem lipnja iznosila 9,3 milijuna kuna, što je za 12,7% više nego prošlogodišnjeg lipnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Najvažnija stavka aktive, inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmana u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, krajem lipnja uz 0,3 postotni rast (216,3 milijuna kuna) dosegnula je vrijednost od 74,13 milijardi kuna. Doprinos rastu ove stavke došao je zbog intervencije središnje banke na deviznom tržištu dvaput tijekom lipnja kada je središnja banka kupovinom 244,3 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.

Istovremeno, na godišnjoj je razini zabilježen rast međunarodnih pričuva za 7,9 milijardi kuna ili 11,8 posto. Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima rast kunskog iznosa ukupne inozemne aktive donekle je ublažen aprecijacijom domaće valute u odnosu na euro (za 1,0% godišnje). Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem lipnja zabilježen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5%), s 2,4 milijarde kuna u lipnju 2009. na 13 milijuna kuna u lipnju 2010. Naime, od rujna 2009. godine likvidnost u sustavu je na visokoj razini pa nema potrebe da HNB održava redovite obratne repo aukcije. Stoga nije niti bilo povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem lipnja su iznosila 4 milijuna kuna, što je za 7,4% niže nego lani.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive (s udjelom od 75,3%) drugi mjesec za redom nastavio je rasti, što je vrlo vjerojatno dijelom posljedica rasta gotovog novca u optjecaju koji uobičajeno raste tijekom ljetnih mjeseci kada raste potražnja za gotovim novcem. Krajem lipnja primarni novac dosegnuo je 55,9 milijardi kuna, svoju najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca. U odnosu na kraj svibnja primarni je novac zabilježio rast za 1,9%, dok je na godišnjoj razini porastao za 1,4 posto. Inozemna pasiva HNB-a već osmi mjesec za redom bilježi rast te je krajem lipnja iznosila 9,3 milijuna kuna, što je za 12,7% više nego prošlogodišnjeg lipnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=612560 28.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=612560#28.7.2010
Obujam građevinskih radova tijekom svibnja u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec zabilježio je pad za 16,1%, što je nešto niže no prethodnih mjeseci no još uvijek ne daje naznake oporavka promatranog sektora već štoviše potvrđuje da će uz izostanak investicija i ove godine građevinarstvo bilježiti pad aktivnosti. Posljedično, očekujemo kako će nepovoljna kretanja u građevinskom sektoru tijekom drugog tromjesečja negativno doprinijeti kretanju bruto društvenog proizvoda.

Prema vrstama građevina, nastavljen je trend pada udjela sati odrađenih na zgradama (sa 47,8% u travnju na 47,6% u svibnju). Također, nastavljen je i pad udjela odrađenih sati u novogradnji, sa 59,3% u travnju na 59% u svibnju. Preostalih 41% sati odrađeno je na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju. Gledajući kumulativno, tijekom prvih pet mjeseci obujam građevinskih radova niži je za 17,8% u odnosu na isto razdoblje lani.

Tijekom svibnja na godišnjoj je razini zabilježen pad broja izdanih odobrenja za građenje. U promatranom je mjesecu tako izdano ukupno 929 dozvola za građenje, što je za 121 dozvolu ili 11,5% manje nego istog mjeseca prošle godine. Iako nešto niži no prethodnih mjeseci, pad broja izdanih dozvola za građenje za nove stambene zgrade i dalje je razmjerno visok (13,2% u svibnju). Istovremeno je kod nestambenih zgrada zabilježen pad broja izdanih građevinskih dozvola za 11% u odnosu na svibanj 2009. godine.

U strukturi izdanih dozvola prema vrstama građevina 85,8% dozvola izdano je za gradnju zgrada, a 14,2% za ostale građevine. Prema vrstama građenja 79,5% dozvola izdano je za novogradnju, a preostalih 20,5% za rekonstrukcije. Prema izdanim odobrenjima za građenje stambenih zgrada u svibnju je predviđena izgradnja 1341 stana s prosječnom površinom od 95,8 četvorna metra, pri čemu je bilo najviše dvosobnih stanova (382).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Obujam građevinskih radova tijekom svibnja u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec zabilježio je pad za 16,1%, što je nešto niže no prethodnih mjeseci no još uvijek ne daje naznake oporavka promatranog sektora već štoviše potvrđuje da će uz izostanak investicija i ove godine građevinarstvo bilježiti pad aktivnosti. Posljedično, očekujemo kako će nepovoljna kretanja u građevinskom sektoru tijekom drugog tromjesečja negativno doprinijeti kretanju bruto društvenog proizvoda.

Prema vrstama građevina, nastavljen je trend pada udjela sati odrađenih na zgradama (sa 47,8% u travnju na 47,6% u svibnju). Također, nastavljen je i pad udjela odrađenih sati u novogradnji, sa 59,3% u travnju na 59% u svibnju. Preostalih 41% sati odrađeno je na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju. Gledajući kumulativno, tijekom prvih pet mjeseci obujam građevinskih radova niži je za 17,8% u odnosu na isto razdoblje lani.

Tijekom svibnja na godišnjoj je razini zabilježen pad broja izdanih odobrenja za građenje. U promatranom je mjesecu tako izdano ukupno 929 dozvola za građenje, što je za 121 dozvolu ili 11,5% manje nego istog mjeseca prošle godine. Iako nešto niži no prethodnih mjeseci, pad broja izdanih dozvola za građenje za nove stambene zgrade i dalje je razmjerno visok (13,2% u svibnju). Istovremeno je kod nestambenih zgrada zabilježen pad broja izdanih građevinskih dozvola za 11% u odnosu na svibanj 2009. godine.

U strukturi izdanih dozvola prema vrstama građevina 85,8% dozvola izdano je za gradnju zgrada, a 14,2% za ostale građevine. Prema vrstama građenja 79,5% dozvola izdano je za novogradnju, a preostalih 20,5% za rekonstrukcije. Prema izdanim odobrenjima za građenje stambenih zgrada u svibnju je predviđena izgradnja 1341 stana s prosječnom površinom od 95,8 četvorna metra, pri čemu je bilo najviše dvosobnih stanova (382).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=612119 27.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=612119#27.7.2010
U promatranom razdoblju dug države smanjen je za 247 milijuna eura na 10,3 milijardi eura. Smanjenje stanja duga države je posljedica podmirenja obveze po dospjeloj euroobveznici, uz istovremeno činjenicu da je država svoje potrebe za refinanciranjem na početku ove godine podmirivala izlaskom na domaća tržišta kapitala. Ostali domaći sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u razdoblju od siječnja do travnja 2010. povećali su stanje svojih inozemnih obveza za 334 milijuna eura. Stoga je ukupan inozemni dug ostalih sektora krajem travnja iznosio nešto manje od 21,7 milijardi eura. Od navedenog iznosa najveći dio odnosno 10,8 milijardi odnosi se na ostala trgovačka društva, 5,5 milijardi na javna i mješovita trgovačka društva, a 5,1 milijardi eura na nebankarske financijske institucije. Pritom je rast duga isključivo posljedica porasta obveza javnih i mješovitih trgovačkih društava (358 milijuna eura) te ostalih trgovačkih društava (256 milijuna eura) jer su sve ostale potkategorije bilježile smanjenje stanja svojih obveza.

Struktura inozemnog duga na kraju travnja u odnosu na kraj 2009. blago se promijenila. Udio ostalih sektora ponovno je premašio 50% (50,7%) zahvaljujući padu udjela države s 12% na 11,5% te padu udjela banaka s 24,8% na 24 posto. Međutim dug javnog sektora na kraju travnja u odnosu na kraj prosinca 2009. blago je povećan za 56 milijuna eura (na 12,3 milijardi eura), dok je dug privatnog sektora smanjen za 330 milijuna eura te iznosi 30,5 milijardi eura.

U nastavku 2010. godine očekujemo rast inozemnog duga, pri čemu će se stanje duga države povećati zbog srpanjskog izdanja međunarodne obveznice denominirane u dolarima, a ne isključujemo ni mogućnost izlaska države na inozemna tržišta kapitala do kraja godine. Izgledan je rast zaduživanja kvazi državnih poduzeća, dok je potražnja za vanjskim izvorima financiranja ostalih privatnih trgovačkih društava i dalje relativno skromna obzirom na ograničene mogućnosti poslovanja hrvatskih poduzeća.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U promatranom razdoblju dug države smanjen je za 247 milijuna eura na 10,3 milijardi eura. Smanjenje stanja duga države je posljedica podmirenja obveze po dospjeloj euroobveznici, uz istovremeno činjenicu da je država svoje potrebe za refinanciranjem na početku ove godine podmirivala izlaskom na domaća tržišta kapitala. Ostali domaći sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u razdoblju od siječnja do travnja 2010. povećali su stanje svojih inozemnih obveza za 334 milijuna eura. Stoga je ukupan inozemni dug ostalih sektora krajem travnja iznosio nešto manje od 21,7 milijardi eura. Od navedenog iznosa najveći dio odnosno 10,8 milijardi odnosi se na ostala trgovačka društva, 5,5 milijardi na javna i mješovita trgovačka društva, a 5,1 milijardi eura na nebankarske financijske institucije. Pritom je rast duga isključivo posljedica porasta obveza javnih i mješovitih trgovačkih društava (358 milijuna eura) te ostalih trgovačkih društava (256 milijuna eura) jer su sve ostale potkategorije bilježile smanjenje stanja svojih obveza.

Struktura inozemnog duga na kraju travnja u odnosu na kraj 2009. blago se promijenila. Udio ostalih sektora ponovno je premašio 50% (50,7%) zahvaljujući padu udjela države s 12% na 11,5% te padu udjela banaka s 24,8% na 24 posto. Međutim dug javnog sektora na kraju travnja u odnosu na kraj prosinca 2009. blago je povećan za 56 milijuna eura (na 12,3 milijardi eura), dok je dug privatnog sektora smanjen za 330 milijuna eura te iznosi 30,5 milijardi eura.

U nastavku 2010. godine očekujemo rast inozemnog duga, pri čemu će se stanje duga države povećati zbog srpanjskog izdanja međunarodne obveznice denominirane u dolarima, a ne isključujemo ni mogućnost izlaska države na inozemna tržišta kapitala do kraja godine. Izgledan je rast zaduživanja kvazi državnih poduzeća, dok je potražnja za vanjskim izvorima financiranja ostalih privatnih trgovačkih društava i dalje relativno skromna obzirom na ograničene mogućnosti poslovanja hrvatskih poduzeća.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=611801 26.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=611801#26.7.2010
Unatoč nastavku razmjerno niskih inflatornih pritisaka (godišnja stopa inflacije u svibnju od 0,8%), već deveti mjesec za redom nastavljen je pad prosječne neto plaće u realnim iznosima. Naime, prosječna realna neto plaća u svibnju bila za 1,7% niža nego istog mjeseca prošle godine. Godišnji pad nominalnih i realnih neto plaća očekivano je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva koja se prelijevaju i na tržište rada. Nadalje, dodatni poticaj njihovu padu ostavio je i poseban porez na plaće, mirovine te druge neto primitke. Kao i kod neto plaće, na mjesečnoj je razini zabilježen rast prosječne bruto plaće. Prosječna bruto plaća u svibnju je iznosila 7.622 kune, što je u odnosu na prethodni mjesec više za 56 kuna ili 0,7 posto. Iako su na mjesečnoj razini zabilježile rast, prosječne bruto plaće u svibnju zabilježile su pad na godišnjoj razini (za 87 kuna ili 1,1%).

Obzirom na nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru gospodarstva i na tržištu rada, u nastavku godine ne očekujemo značajniji oporavak prosječnih neto i bruto plaća. Ipak, najavljeno ukidanje prve stope posebnog poreza na plaće, mirovine te druge neto primitke trebale bi pozitivno djelovati na plaće. Dodatni poticaj njihovu rastu zasigurno će ostaviti promjene poreznih razreda i visine poreznih stopa.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Unatoč nastavku razmjerno niskih inflatornih pritisaka (godišnja stopa inflacije u svibnju od 0,8%), već deveti mjesec za redom nastavljen je pad prosječne neto plaće u realnim iznosima. Naime, prosječna realna neto plaća u svibnju bila za 1,7% niža nego istog mjeseca prošle godine. Godišnji pad nominalnih i realnih neto plaća očekivano je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva koja se prelijevaju i na tržište rada. Nadalje, dodatni poticaj njihovu padu ostavio je i poseban porez na plaće, mirovine te druge neto primitke. Kao i kod neto plaće, na mjesečnoj je razini zabilježen rast prosječne bruto plaće. Prosječna bruto plaća u svibnju je iznosila 7.622 kune, što je u odnosu na prethodni mjesec više za 56 kuna ili 0,7 posto. Iako su na mjesečnoj razini zabilježile rast, prosječne bruto plaće u svibnju zabilježile su pad na godišnjoj razini (za 87 kuna ili 1,1%).

Obzirom na nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru gospodarstva i na tržištu rada, u nastavku godine ne očekujemo značajniji oporavak prosječnih neto i bruto plaća. Ipak, najavljeno ukidanje prve stope posebnog poreza na plaće, mirovine te druge neto primitke trebale bi pozitivno djelovati na plaće. Dodatni poticaj njihovu rastu zasigurno će ostaviti promjene poreznih razreda i visine poreznih stopa.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=610704 22.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=610704#22.7.2010
Obzirom na izuzetno nepovoljne rezultate industrijske proizvodnje u drugom ovogodišnjem tromjesečju očekujemo i negativan utjecaj na objavu podataka o BDP-u. Nakon blagog rasta industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju, kretanja u drugom tromjesečju negativno su utjecala na obujam industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci jer je zabilježen pad od 2,3% u odnosu na isto razdoblje lani.
Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad.

Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodatnom vrijednošću odnosno onih industrija koje će posljedično dovesti do više proizvodnosti i zaposlenosti.

Ipak, u drugoj polovici godine još uvijek očekujemo blagi oporavak industrijske proizvodnje. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatramo da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Obzirom na izuzetno nepovoljne rezultate industrijske proizvodnje u drugom ovogodišnjem tromjesečju očekujemo i negativan utjecaj na objavu podataka o BDP-u. Nakon blagog rasta industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju, kretanja u drugom tromjesečju negativno su utjecala na obujam industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci jer je zabilježen pad od 2,3% u odnosu na isto razdoblje lani.
Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad.

Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodatnom vrijednošću odnosno onih industrija koje će posljedično dovesti do više proizvodnosti i zaposlenosti.

Ipak, u drugoj polovici godine još uvijek očekujemo blagi oporavak industrijske proizvodnje. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatramo da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=610281 21.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=610281#21.7.2010
Istovremeno je gotov novac izvan banaka porastao za 2,0% te krajem promatranog mjeseca iznosio 15,4 milijarde kuna. Na godišnjoj razini ipak je nastavljen rast novčane mase i to četvrti mjesec za redom (+1,1%). Suprotno mjesečnim kretanjima, gotov novac izvan banaka zabilježio je relativno snažan godišnji pad (-7,5%), ali je istovremeno zabilježen rast depozitnog novca (+5,8%). Na pozitivne godišnje stope rasta utjecaj je imao i učinak baznog razdoblja (obzirom na dvoznamenkaste stope pada tijekom 2009).

Najšire definirani monetarni agregat, M4, odnosno ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem svibnja je dosegnuo 222,6 milijardi kuna. Obzirom da su štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te obveznice i instrumenti tržišta novca bilježili rast na mjesečnoj razini, u potpunosti je otklonjen negativan utjecaj novčane mase na ukupna likvidna sredstva. Tako je monetarni agregat M4 pokazao blagi mjesečni rast, za 0,2 posto. Promatrajući ih na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva peti mjesec za redom bilježe rast (+2%). Pritom se nastavlja smanjenje kunskih depozita (-22,6%) uz istovremeni nastavak rasta deviznih depozita (11,9%) dijelom i zbog prelijevanja kunskih depozita u devizne (koji predstavljaju više od 60% ukupnih likvidnih sredstava).

Na kretanje monetarnih agregata i dalje negativno djeluju kretanja u realnom sektoru gospodarstva, a dokle god se ne pokažu prvi znaci oporavka realnog sektora ne očekujemo ni značajniji rast monetarnih agregata. Stoga, bi i novčana masa i ukupna likvidna sredstva u cijeloj 2010. mogli pokazati tek blage godišnje stope rasta.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Istovremeno je gotov novac izvan banaka porastao za 2,0% te krajem promatranog mjeseca iznosio 15,4 milijarde kuna. Na godišnjoj razini ipak je nastavljen rast novčane mase i to četvrti mjesec za redom (+1,1%). Suprotno mjesečnim kretanjima, gotov novac izvan banaka zabilježio je relativno snažan godišnji pad (-7,5%), ali je istovremeno zabilježen rast depozitnog novca (+5,8%). Na pozitivne godišnje stope rasta utjecaj je imao i učinak baznog razdoblja (obzirom na dvoznamenkaste stope pada tijekom 2009).

Najšire definirani monetarni agregat, M4, odnosno ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem svibnja je dosegnuo 222,6 milijardi kuna. Obzirom da su štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te obveznice i instrumenti tržišta novca bilježili rast na mjesečnoj razini, u potpunosti je otklonjen negativan utjecaj novčane mase na ukupna likvidna sredstva. Tako je monetarni agregat M4 pokazao blagi mjesečni rast, za 0,2 posto. Promatrajući ih na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva peti mjesec za redom bilježe rast (+2%). Pritom se nastavlja smanjenje kunskih depozita (-22,6%) uz istovremeni nastavak rasta deviznih depozita (11,9%) dijelom i zbog prelijevanja kunskih depozita u devizne (koji predstavljaju više od 60% ukupnih likvidnih sredstava).

Na kretanje monetarnih agregata i dalje negativno djeluju kretanja u realnom sektoru gospodarstva, a dokle god se ne pokažu prvi znaci oporavka realnog sektora ne očekujemo ni značajniji rast monetarnih agregata. Stoga, bi i novčana masa i ukupna likvidna sredstva u cijeloj 2010. mogli pokazati tek blage godišnje stope rasta.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=609847 20.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=609847#20.7.2010
Potražnja za kunama te početak novoga održavanja obvezne pričuve doveli su do podizanja ZIBOR-a na najkraće rokove (iznad 2% po prvi put nakon početka prosinca prošle godine). Dulja dospijeća i dalje ne bilježe promjene, odražavajući tako da je pomak u kamatnim stopama privremen, obzirom na visoki stupanj likvidnosti. Ministarstvo financija će vrlo vjerojatno i ovaj tjedan preskočiti aukciju trezorskih zapisa, a očekujemo povratak najkraćih dospijeća ZIBOR-a na razine oko 1 posto. Likvidnost sustava i dalje će ostati visoka, a banke će kao i prethodnih mjeseci u nedostatku atraktivnijih ulaganja nastaviti s praksom deponiranja viškova kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je protekao uz znatne oscilacije tečaja EUR/HRK primarno pod utjecajem izdanja državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala. Nakon rasta do 7,23 kuna za euro na samom početku tjedna, utorak je donio blagu aprecijaciju kune i spuštanje tečaja ispod 7,19 kuna za euro. Uz povećan volumen trgovanja od strane bankarskog i korporativnog sektora trgovanje se do kraja tjedna odvijalo između 7,20 i 7,23 kuna za euro, uz izraženiju potražnju za eurima prema kraju tjedna. U ovome tjednu trgovanje na deviznom tržištu bi se trebalo stabilizirati na razinama između 7,20 i 7,23 kuna za euro. Stoga će i srednji tečaj HNB-a vrlo vjerojatno ostati na sadašnjim razinama ili zabilježiti tek blagi rast. Tijekom idućih mjesec dana, uobičajeni priljev deviza od turizma te znatno niži robni uvoz (manja potražnja za devizama) sprječavat će značajniji rast tečaja iznad trenutnih razina. Međutim, ove godine bi, zbog visoke kunske likvidnosti sustava, sezonski utjecaji trebali biti manje izraženi.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Potražnja za kunama te početak novoga održavanja obvezne pričuve doveli su do podizanja ZIBOR-a na najkraće rokove (iznad 2% po prvi put nakon početka prosinca prošle godine). Dulja dospijeća i dalje ne bilježe promjene, odražavajući tako da je pomak u kamatnim stopama privremen, obzirom na visoki stupanj likvidnosti. Ministarstvo financija će vrlo vjerojatno i ovaj tjedan preskočiti aukciju trezorskih zapisa, a očekujemo povratak najkraćih dospijeća ZIBOR-a na razine oko 1 posto. Likvidnost sustava i dalje će ostati visoka, a banke će kao i prethodnih mjeseci u nedostatku atraktivnijih ulaganja nastaviti s praksom deponiranja viškova kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je protekao uz znatne oscilacije tečaja EUR/HRK primarno pod utjecajem izdanja državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala. Nakon rasta do 7,23 kuna za euro na samom početku tjedna, utorak je donio blagu aprecijaciju kune i spuštanje tečaja ispod 7,19 kuna za euro. Uz povećan volumen trgovanja od strane bankarskog i korporativnog sektora trgovanje se do kraja tjedna odvijalo između 7,20 i 7,23 kuna za euro, uz izraženiju potražnju za eurima prema kraju tjedna. U ovome tjednu trgovanje na deviznom tržištu bi se trebalo stabilizirati na razinama između 7,20 i 7,23 kuna za euro. Stoga će i srednji tečaj HNB-a vrlo vjerojatno ostati na sadašnjim razinama ili zabilježiti tek blagi rast. Tijekom idućih mjesec dana, uobičajeni priljev deviza od turizma te znatno niži robni uvoz (manja potražnja za devizama) sprječavat će značajniji rast tečaja iznad trenutnih razina. Međutim, ove godine bi, zbog visoke kunske likvidnosti sustava, sezonski utjecaji trebali biti manje izraženi.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=609412 19.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=609412#19.7.2010
Vezano uz cijene goriva, porasle su i cijene prometa i to 4,5%, gdje se ističe rast cijena goriva i maziva za osobna vozila od 12,2 posto. U suprotnom smjeru, dakle na pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su pale 2,5% te pad cijena odjeće i obuće za 6,0% u odnosu na lipanj 2009. godine. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića posljedica su nastojanja trgovaca da brojnim akcijama sniženja cijena privuku kupce, dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.

Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa svibnjem ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,1 posto. Pri tome su padu najviše pridonijele niže cijene odjeće i obuće (-2,2%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,4%).

U mjesecima koji slijede inflatorni pritisci će i dalje biti slabi na što će najviše utjecati niska domaća potražnja. Međutim, na jesen možemo očekivati intenziviranje inflatornih pritisaka. Naime, oporavak na inozemnim tržištima utječe na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijene električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Vezano uz cijene goriva, porasle su i cijene prometa i to 4,5%, gdje se ističe rast cijena goriva i maziva za osobna vozila od 12,2 posto. U suprotnom smjeru, dakle na pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su pale 2,5% te pad cijena odjeće i obuće za 6,0% u odnosu na lipanj 2009. godine. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića posljedica su nastojanja trgovaca da brojnim akcijama sniženja cijena privuku kupce, dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.

Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa svibnjem ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,1 posto. Pri tome su padu najviše pridonijele niže cijene odjeće i obuće (-2,2%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,4%).

U mjesecima koji slijede inflatorni pritisci će i dalje biti slabi na što će najviše utjecati niska domaća potražnja. Međutim, na jesen možemo očekivati intenziviranje inflatornih pritisaka. Naime, oporavak na inozemnim tržištima utječe na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijene električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=608845 16.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=608845#16.7.2010
Strani turisti, čiji se udio u ukupnim dolascima i noćenjima povećao u odnosu na prethodne mjesece (što je očekivano budući da se približava glavni dio turističke sezone) te iznosi 87,2%, povećali su i broj dolazaka i broj noćenja na godišnjoj razini (broj dolazaka stranih turista se povećao 1,2%, a noćenja 6%). Navedeno pokazuje da se inozemno tržište polako počelo oporavljati pa se strani turisti češće nego prošle godine odlučuju na putovanja u inozemstvo. Osim toga, na povoljne rezultate utječe i činjenica da smo velikom dijelu tržišta dostupni automobilom. Domaći gosti smanjili su broj turističkih dolazaka 6%, a noćenja 8,4% što je posljedica činjenice da su planovi domaćih turista pod utjecajem još uvijek nepovoljnih pokazatelja iz realnog sektora i s tržišta rada.
U prvih pet ovogodišnjih mjeseci ukupni broj dolazaka turista smanjio se 3,2% u odnosu na prvih pet mjeseci 2009. godine, čemu je pridonio pad dolazaka i domaćih (-10%) i stranih (-0,4%) turista. Turistička noćenja su u istom razdoblju zabilježila minimalan pad (-0,1%), pri čemu su domaći turisti smanjili noćenja 10%, a domaći su povećali noćenja 3 posto.

Iako se po fizičkim pokazateljima u prva četiri mjeseca činilo da turistička sezona neće opravdati ovogodišnja očekivanja, svibanj je donio bolje rezultate, posebno ako se promatraju strani turisti koji tijekom glavna dva turistička mjeseca (srpanj i kolovoz) čine i preko 90% ukupnih gostiju. Ipak, još je neizvjesno kakva će biti potrošnja. Iako je oporavak na inozemnim tržištima već počeo te se pozitivni učinci mogu očekivati i kod turističkih putovanja, fiskalna kriza koja je primarno zahvatila Grčku utječe na rast neizvjesnosti i optimizam u ostalim zemljama eurozone (zbog troška krize kojeg će plaćati ostale članice i opasnosti od usporavanja gospodarskog oporavka) pa bi i strani turisti sukladno tome mogli prilagoditi svoju potrošnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Strani turisti, čiji se udio u ukupnim dolascima i noćenjima povećao u odnosu na prethodne mjesece (što je očekivano budući da se približava glavni dio turističke sezone) te iznosi 87,2%, povećali su i broj dolazaka i broj noćenja na godišnjoj razini (broj dolazaka stranih turista se povećao 1,2%, a noćenja 6%). Navedeno pokazuje da se inozemno tržište polako počelo oporavljati pa se strani turisti češće nego prošle godine odlučuju na putovanja u inozemstvo. Osim toga, na povoljne rezultate utječe i činjenica da smo velikom dijelu tržišta dostupni automobilom. Domaći gosti smanjili su broj turističkih dolazaka 6%, a noćenja 8,4% što je posljedica činjenice da su planovi domaćih turista pod utjecajem još uvijek nepovoljnih pokazatelja iz realnog sektora i s tržišta rada.
U prvih pet ovogodišnjih mjeseci ukupni broj dolazaka turista smanjio se 3,2% u odnosu na prvih pet mjeseci 2009. godine, čemu je pridonio pad dolazaka i domaćih (-10%) i stranih (-0,4%) turista. Turistička noćenja su u istom razdoblju zabilježila minimalan pad (-0,1%), pri čemu su domaći turisti smanjili noćenja 10%, a domaći su povećali noćenja 3 posto.

Iako se po fizičkim pokazateljima u prva četiri mjeseca činilo da turistička sezona neće opravdati ovogodišnja očekivanja, svibanj je donio bolje rezultate, posebno ako se promatraju strani turisti koji tijekom glavna dva turistička mjeseca (srpanj i kolovoz) čine i preko 90% ukupnih gostiju. Ipak, još je neizvjesno kakva će biti potrošnja. Iako je oporavak na inozemnim tržištima već počeo te se pozitivni učinci mogu očekivati i kod turističkih putovanja, fiskalna kriza koja je primarno zahvatila Grčku utječe na rast neizvjesnosti i optimizam u ostalim zemljama eurozone (zbog troška krize kojeg će plaćati ostale članice i opasnosti od usporavanja gospodarskog oporavka) pa bi i strani turisti sukladno tome mogli prilagoditi svoju potrošnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=608418 15.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=608418#15.7.2010
Naime, vlasnička ulaganja i zadržana dobit u promatranom su razdoblju zabilježila rast s 28,3 milijuna eura u prvom tromjesečju 2009. na 311,0 milijuna eura u prvom tromjesečju 2010. Dok je u prvom tromjesečju prošle godine zabilježeno povlačenje zadržane dobiti, u prvom ovogodišnjem tromjesečju nastavljen je trend rasta koji je prevladavao ostatak prošle godine. S druge strane, ostala ulaganja su pala gotovo 70 posto. Prema HNB-u, u rastu novih vlasničkih ulaganja ističu se ona ostvarena putem dokapitalizacije u financijskom sektoru. To potvrđuju i podaci po djelatnostima gdje izravne investicije u financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, u prvom tromjesečju čine više od polovice ukupnih investicija (56,9%).

Osim financijskog posredovanja, najviše ulaganja usmjereno je u trgovinu na malo i popravak predmeta za kućanstvo (81 milijun eura). Sukladno navedenom može se zaključiti da većina FDI otpada na uslužne sektore čije je poslovanje orijentirano domaćem tržištu. Sektor koji je prijašnjih godina uz financijsko posredovanje privlačio najviše izravnih inozemnih ulaganja, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, u prvom je tromjesečju zabilježio tek 3,4 milijuna eura izravnih ulaganja. Promatrajući FDI po zemljama porijekla, najznačajniji investitor je ponovno Austrija sa 195,8 milijuna eura, što je 45,1% ukupnih izravnih ulaganja.

Kako smo i očekivali, relativno slab priljev izravnih inozemnih ulaganja nastavio se i u ovoj godini. Do kraja godine ne očekujemo značajniji oporavak FDI, iako bi s nastavkom oporavka gospodarstva eurozone i padom averzije prema riziku interes stranih investitora za Hrvatsku mogao porasti. Ipak, ukupan iznos za cijelu godinu bit će na sličnoj razini kao i prošle godine. Značajniji rast FDI možemo očekivati ulaskom Hrvatske u EU, međutim dugoročni rast treba se temeljiti na uspješnoj provedbi strukturnih reformi i poboljšanju investicijske klime.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Naime, vlasnička ulaganja i zadržana dobit u promatranom su razdoblju zabilježila rast s 28,3 milijuna eura u prvom tromjesečju 2009. na 311,0 milijuna eura u prvom tromjesečju 2010. Dok je u prvom tromjesečju prošle godine zabilježeno povlačenje zadržane dobiti, u prvom ovogodišnjem tromjesečju nastavljen je trend rasta koji je prevladavao ostatak prošle godine. S druge strane, ostala ulaganja su pala gotovo 70 posto. Prema HNB-u, u rastu novih vlasničkih ulaganja ističu se ona ostvarena putem dokapitalizacije u financijskom sektoru. To potvrđuju i podaci po djelatnostima gdje izravne investicije u financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, u prvom tromjesečju čine više od polovice ukupnih investicija (56,9%).

Osim financijskog posredovanja, najviše ulaganja usmjereno je u trgovinu na malo i popravak predmeta za kućanstvo (81 milijun eura). Sukladno navedenom može se zaključiti da većina FDI otpada na uslužne sektore čije je poslovanje orijentirano domaćem tržištu. Sektor koji je prijašnjih godina uz financijsko posredovanje privlačio najviše izravnih inozemnih ulaganja, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, u prvom je tromjesečju zabilježio tek 3,4 milijuna eura izravnih ulaganja. Promatrajući FDI po zemljama porijekla, najznačajniji investitor je ponovno Austrija sa 195,8 milijuna eura, što je 45,1% ukupnih izravnih ulaganja.

Kako smo i očekivali, relativno slab priljev izravnih inozemnih ulaganja nastavio se i u ovoj godini. Do kraja godine ne očekujemo značajniji oporavak FDI, iako bi s nastavkom oporavka gospodarstva eurozone i padom averzije prema riziku interes stranih investitora za Hrvatsku mogao porasti. Ipak, ukupan iznos za cijelu godinu bit će na sličnoj razini kao i prošle godine. Značajniji rast FDI možemo očekivati ulaskom Hrvatske u EU, međutim dugoročni rast treba se temeljiti na uspješnoj provedbi strukturnih reformi i poboljšanju investicijske klime.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=607965 14.7.2010 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=607965#14.7.2010 10:20:00
Naime, ukupni depoziti krajem ovogodišnjeg svibnja bili su za 3,1% viši nego prošle godine. Kao i proteklih mjeseci, na rast kunske vrijednosti ukupnih depozita utjecala je blaga aprecijacija kune u odnosu na euro (za 0,9% godišnje). Štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka krajem svibnja iznosili su 173,1 milijardu kuna, te u odnosu na prethodni mjesec bili viši za 0,9 posto. Time je prekinuto razdoblje od pet mjeseci njihova pada. Rast ukupne vrijednosti štednih i oročenih depozita na mjesečnoj razini istovremeno je rezultat rasta njihove kunske ali i devizne komponente. Devizni depoziti, s udjelom od gotovo 80% u ukupnim štednim i oročenim depozitima, tijekom svibnja su porasli na 137,7 milijardi kuna (0,9% više nego u travnju). Prvi put nakon petnaest mjeseci ukupni kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili su rast na mjesečnoj razini (0,6%), te tako krajem svibnja iznosili 35,4 milijardi kuna.

Promotrimo li godišnje promjene ukupnih štednih i oročenih depozita, tijekom svibnja je zabilježen njihov najsnažniji rast u dosadašnjem dijelu godine (2,6%). Također, s rastom njihove devizne komponente uz istovremeni pad kunske komponente i u svibnju je nastavljen proces supstitucije kunske štednje deviznom štednjom. Štedni i oročeni devizni depoziti su tako rasli za 11,9% godišnje. Istovremeno, nastavljen je pad kunskih štednih i oročenih depozita po dvoznamenkastim stopama (22,6% godišnje), no ipak zamjetno niže no prethodnih mjeseci.

Gledano prema sektorima, godišnji rast štednih i oročenih depozita stanovništva bio je nešto snažniji no prethodnih mjeseci (7,4%). Nadalje, štedni i oročeni depoziti trgovačkih društava nastavili su bilježiti pad već devetnaesti mjesec za redom (6,8%). Već peti mjesec za redom nastavljen je rast depozitnog novca na godišnjoj razini. Krajem svibnja isti je iznosio 32,5 milijardi kuna te time za 5,8% bio viši nego prošlogodišnjeg svibnja. S druge strane, na mjesečnoj razini je zabilježen pad depozitnog novca (3,9%).

Iako su podaci za svibanj pokazali blagi rast ukupnih depozita poslovnih banaka, obzirom na nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru, ograničene štedne mogućnosti sektora stanovništva te otežano financiranje obveza poduzeća u nastavku godine ne očekujemo značajniji oporavak depozita.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Naime, ukupni depoziti krajem ovogodišnjeg svibnja bili su za 3,1% viši nego prošle godine. Kao i proteklih mjeseci, na rast kunske vrijednosti ukupnih depozita utjecala je blaga aprecijacija kune u odnosu na euro (za 0,9% godišnje). Štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka krajem svibnja iznosili su 173,1 milijardu kuna, te u odnosu na prethodni mjesec bili viši za 0,9 posto. Time je prekinuto razdoblje od pet mjeseci njihova pada. Rast ukupne vrijednosti štednih i oročenih depozita na mjesečnoj razini istovremeno je rezultat rasta njihove kunske ali i devizne komponente. Devizni depoziti, s udjelom od gotovo 80% u ukupnim štednim i oročenim depozitima, tijekom svibnja su porasli na 137,7 milijardi kuna (0,9% više nego u travnju). Prvi put nakon petnaest mjeseci ukupni kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili su rast na mjesečnoj razini (0,6%), te tako krajem svibnja iznosili 35,4 milijardi kuna.

Promotrimo li godišnje promjene ukupnih štednih i oročenih depozita, tijekom svibnja je zabilježen njihov najsnažniji rast u dosadašnjem dijelu godine (2,6%). Također, s rastom njihove devizne komponente uz istovremeni pad kunske komponente i u svibnju je nastavljen proces supstitucije kunske štednje deviznom štednjom. Štedni i oročeni devizni depoziti su tako rasli za 11,9% godišnje. Istovremeno, nastavljen je pad kunskih štednih i oročenih depozita po dvoznamenkastim stopama (22,6% godišnje), no ipak zamjetno niže no prethodnih mjeseci.

Gledano prema sektorima, godišnji rast štednih i oročenih depozita stanovništva bio je nešto snažniji no prethodnih mjeseci (7,4%). Nadalje, štedni i oročeni depoziti trgovačkih društava nastavili su bilježiti pad već devetnaesti mjesec za redom (6,8%). Već peti mjesec za redom nastavljen je rast depozitnog novca na godišnjoj razini. Krajem svibnja isti je iznosio 32,5 milijardi kuna te time za 5,8% bio viši nego prošlogodišnjeg svibnja. S druge strane, na mjesečnoj razini je zabilježen pad depozitnog novca (3,9%).

Iako su podaci za svibanj pokazali blagi rast ukupnih depozita poslovnih banaka, obzirom na nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru, ograničene štedne mogućnosti sektora stanovništva te otežano financiranje obveza poduzeća u nastavku godine ne očekujemo značajniji oporavak depozita.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=607537 13.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=607537#13.7.2010
Na Zavodu je u promatranom mjesecu registrirano 17.177 novoprijavljenih nezaposlenih osoba, što je 7,5% više nego u svibnju te 11,2% više nego u lipnju 2009. godine. Iz evidentirane nezaposlenosti izašlo je 27.775 osoba, od kojih je 17.207 osoba evidenciju napustilo zbog zapošljavanja, a ostatak iz drugih razloga (zbog neredovitoga javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, umirovljenja itd.). Navedena kretanja rezultirala su padom zapošljavanja u lipnju za 6,2% u odnosu na svibanj te rastom od 9,7% u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Rastu ukupnog zapošljavanja i dalje značajno doprinosi rast zapošljavanja na sezonskim poslovima, što je očekivana pojava u promatranom dijelu godine, obzirom na početak turističke sezone. U prvoj polovici godine na sezonskim je poslovima tako zaposleno ukupno 20.393 osoba, što je 12,0% više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći udio u ukupnom zapošljavanju očekivano imaju radnici u segmentu pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (27,6%), zatim trgovini (17,2%) i prerađivačkoj industriji (14,0%).

Obzirom na navedena kretanja očekujemo da bi Državni zavod za statistiku trebao objaviti registriranu stopu nezaposlenosti od 16,6 posto. Budući da je tržište rada podložno sezonskim promjenama, trenutni pad nezaposlenosti vjerojatno će zamijeniti njen rast u zadnjem tromjesečju. S obzirom da je potrebno proći određeno vrijeme kako bi gospodarski oporavak djelovao na oporavak tržišta rada, a što očekujemo u drugoj polovici godine, početke opravka tržišta rada i značajniji rast zapošljavanja vidimo tijekom prvog tromjesečja 2011. godine.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na Zavodu je u promatranom mjesecu registrirano 17.177 novoprijavljenih nezaposlenih osoba, što je 7,5% više nego u svibnju te 11,2% više nego u lipnju 2009. godine. Iz evidentirane nezaposlenosti izašlo je 27.775 osoba, od kojih je 17.207 osoba evidenciju napustilo zbog zapošljavanja, a ostatak iz drugih razloga (zbog neredovitoga javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, umirovljenja itd.). Navedena kretanja rezultirala su padom zapošljavanja u lipnju za 6,2% u odnosu na svibanj te rastom od 9,7% u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Rastu ukupnog zapošljavanja i dalje značajno doprinosi rast zapošljavanja na sezonskim poslovima, što je očekivana pojava u promatranom dijelu godine, obzirom na početak turističke sezone. U prvoj polovici godine na sezonskim je poslovima tako zaposleno ukupno 20.393 osoba, što je 12,0% više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći udio u ukupnom zapošljavanju očekivano imaju radnici u segmentu pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (27,6%), zatim trgovini (17,2%) i prerađivačkoj industriji (14,0%).

Obzirom na navedena kretanja očekujemo da bi Državni zavod za statistiku trebao objaviti registriranu stopu nezaposlenosti od 16,6 posto. Budući da je tržište rada podložno sezonskim promjenama, trenutni pad nezaposlenosti vjerojatno će zamijeniti njen rast u zadnjem tromjesečju. S obzirom da je potrebno proći određeno vrijeme kako bi gospodarski oporavak djelovao na oporavak tržišta rada, a što očekujemo u drugoj polovici godine, početke opravka tržišta rada i značajniji rast zapošljavanja vidimo tijekom prvog tromjesečja 2011. godine.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=607062 12.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=607062#12.7.2010
Tendencija rast ne iznenađuje s obzirom na opreznost investitora u uvjetima visokih potreba države za refinanciranjem te rast kratkoročnog javnog duga po osnovi izdanja trezorskih zapisa. Osim relativno visokih potreba za zaduživanjem države, visoki interes za trezorskim zapisima odražava visoku likvidnost sustava odnosno izostanak drugih mogućnosti plasiranja novčanih viškova. Iako u ovome tjednu nije bilo dospijeća trezorskih zapisa, upisano je ukupno 323 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa pri čemu je zahtijevani prinos porastao samo kod šestomjesečnog dospijeća i to na 3,3% dok su kunski trezorski zapisi s dospijećem 91 dan zabilježili pad na 2 posto. Najveći interes iskazan je za najduljim dospijećem kojima su prinosi ostali na dosadašnjim razinama.

U tjednu pred nama završava jedno, a počinje drugo razdoblje obvezne pričuve. Stoga, očekujemo kratkoročni, ali blagi porast kamatnih stopa na najkraće rokove uz izostanak većih volumena trgovanja.

Veći dio tjedna trgovanje na deviznom tržištu bilo je stabilno između 7,19 i 7,20 kuna za euro. Međutim s približavanjem kraja tjedna ponovno su se intenzivirali aprecijacijski pritisci na kuna, obzirom na špekulacije o izlasku države na domaće tržište kapitala odnosno pred moguće izdanje obveznice. Tržišni tečaj ponovno se nakratko u uvjetima povećane ponude deviza spustio i ispod 7,19 kuna za euro.
Tijekom sljedećeg tjedna ne očekujemo značajnije promjene na domaćem deviznom tržištu pa bi se i tečaj EUR/HRK mogao zadržati ispod razine od 7,20 kuna za euro. Nakon izdanja državne obveznice, trgovanje na deviznom tržištu bi se trebalo vratiti na razine iznad 7,20 kuna za euro. Međutim, značajniji rast tečaja ograničen je priljevom deviza od turizma, daljnjim padom uvoza roba i smanjenim zaduživanjem korporativnog sektora na inozemnim tržištima kapitala.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Tendencija rast ne iznenađuje s obzirom na opreznost investitora u uvjetima visokih potreba države za refinanciranjem te rast kratkoročnog javnog duga po osnovi izdanja trezorskih zapisa. Osim relativno visokih potreba za zaduživanjem države, visoki interes za trezorskim zapisima odražava visoku likvidnost sustava odnosno izostanak drugih mogućnosti plasiranja novčanih viškova. Iako u ovome tjednu nije bilo dospijeća trezorskih zapisa, upisano je ukupno 323 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa pri čemu je zahtijevani prinos porastao samo kod šestomjesečnog dospijeća i to na 3,3% dok su kunski trezorski zapisi s dospijećem 91 dan zabilježili pad na 2 posto. Najveći interes iskazan je za najduljim dospijećem kojima su prinosi ostali na dosadašnjim razinama.

U tjednu pred nama završava jedno, a počinje drugo razdoblje obvezne pričuve. Stoga, očekujemo kratkoročni, ali blagi porast kamatnih stopa na najkraće rokove uz izostanak većih volumena trgovanja.

Veći dio tjedna trgovanje na deviznom tržištu bilo je stabilno između 7,19 i 7,20 kuna za euro. Međutim s približavanjem kraja tjedna ponovno su se intenzivirali aprecijacijski pritisci na kuna, obzirom na špekulacije o izlasku države na domaće tržište kapitala odnosno pred moguće izdanje obveznice. Tržišni tečaj ponovno se nakratko u uvjetima povećane ponude deviza spustio i ispod 7,19 kuna za euro.
Tijekom sljedećeg tjedna ne očekujemo značajnije promjene na domaćem deviznom tržištu pa bi se i tečaj EUR/HRK mogao zadržati ispod razine od 7,20 kuna za euro. Nakon izdanja državne obveznice, trgovanje na deviznom tržištu bi se trebalo vratiti na razine iznad 7,20 kuna za euro. Međutim, značajniji rast tečaja ograničen je priljevom deviza od turizma, daljnjim padom uvoza roba i smanjenim zaduživanjem korporativnog sektora na inozemnim tržištima kapitala.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=606500 9.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=606500#9.7.2010
Velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti može se djelomično objasniti i činjenicom da se oko polovica osoba koje su na HZZ-u registrirane kao nezaposlene u anketi izjašnjavaju da nisu nezaposleni, pri čemu je u posljednje četiri godine taj udio sve veći. Aktivno stanovništvo u prvom tromjesečju iznosilo je 1,760 milijuna (15 tisuća manje nego u istom tromjesečju lani), od toga zaposlenih 1,563 milijuna, što je 45 tisuća manje nego u prvom tromjesečju 2009. S gotovo dva milijuna neaktivnih osoba, u Hrvatskoj se omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva popeo na 1,12, to jest na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,12 neaktivnih osoba, što negativno utječe na produktivnost i povećava troškove države. To potvrđuje i stopa aktivnosti koja iznosi samo 47,1%, dok je stopa zaposlenosti 41,8 posto.

S obzirom na spol, rastu stope anketne nezaposlenosti doprinijelo je povećanje broja nezaposlenih i žena i muškaraca, ali je broj nezaposlenih žena porastao znatno manje nego muškaraca i na godišnjoj i na kvartalnoj razini. Stopa aktivnosti veća je kod muškaraca (53,6) nego kod žena (41,4), kao i stopa zaposlenosti (48,0% kod muškaraca u usporedbi s 36,5% kod žena). S obzirom da je zbog sezonskog zapošljavanja broj registriranih nezaposlenih i registrirana stopa nezaposlenosti pala, možemo očekivati da će i anketna stopa nezaposlenosti u drugom tromjesečju biti nešto niža nego u prvom.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti može se djelomično objasniti i činjenicom da se oko polovica osoba koje su na HZZ-u registrirane kao nezaposlene u anketi izjašnjavaju da nisu nezaposleni, pri čemu je u posljednje četiri godine taj udio sve veći. Aktivno stanovništvo u prvom tromjesečju iznosilo je 1,760 milijuna (15 tisuća manje nego u istom tromjesečju lani), od toga zaposlenih 1,563 milijuna, što je 45 tisuća manje nego u prvom tromjesečju 2009. S gotovo dva milijuna neaktivnih osoba, u Hrvatskoj se omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva popeo na 1,12, to jest na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,12 neaktivnih osoba, što negativno utječe na produktivnost i povećava troškove države. To potvrđuje i stopa aktivnosti koja iznosi samo 47,1%, dok je stopa zaposlenosti 41,8 posto.

S obzirom na spol, rastu stope anketne nezaposlenosti doprinijelo je povećanje broja nezaposlenih i žena i muškaraca, ali je broj nezaposlenih žena porastao znatno manje nego muškaraca i na godišnjoj i na kvartalnoj razini. Stopa aktivnosti veća je kod muškaraca (53,6) nego kod žena (41,4), kao i stopa zaposlenosti (48,0% kod muškaraca u usporedbi s 36,5% kod žena). S obzirom da je zbog sezonskog zapošljavanja broj registriranih nezaposlenih i registrirana stopa nezaposlenosti pala, možemo očekivati da će i anketna stopa nezaposlenosti u drugom tromjesečju biti nešto niža nego u prvom.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=606027 8.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=606027#8.7.2010
S obzirom na nešto snažniji rast kredita korporativnog sektora u potpunosti je otklonjen negativan utjecaj smanjenih kredita stanovništvu što je rezultiralo pozitivnim godišnjim stopama rasta ukupnih kredita. Krediti stanovništvu, koji su krajem svibnja iznosili 122,8 milijardi kuna i dalje imaju najznačajniji udio u strukturi ukupnih kredita (47,1%). Ipak, njihov udio u ukupnih kreditima sve je manji što je očekivano rezultat niske razine zaposlenosti, nižeg životnog standarda građana i manje potražnje za kreditima. Sa smanjenjem njihova udjela nastavljen je i pad ukupnih kredita stanovništvu na godišnjoj razini (1,6%). Stambeni krediti kao najznačajniji dio kredita stanovništvu (43,8%) tijekom svibnja su zabilježili rast na 53,8 milijardi kuna, što je za 2,7% više nego prošlogodišnjeg svibnja.

Nadalje, krediti poduzećima nastavljaju bilježiti rast i povećavaju svoj udio u strukturi ukupnih kredita. Promatrani su krediti krajem svibnja dosegnuli 102,9 milijardi kuna i time bili viši za 5,3% godišnje, što je najviša stopa rasta u posljednjih devet mjeseci. Krediti državi, koji su krajem svibnja iznosili 33,4 milijardi kuna, u odnosu na svibanj 2009. ostvarili su rast za 4,1 posto. U usporedbi sa prošlom godinom (kada su krediti državi rasli prosječno godišnje za oko 76%) godišnji rast kredita državi i dalje je razmjerno nizak, što se može pripisati visokoj razini prošlogodišnje baze s obzirom na snažan rast zaduživanja države tijekom prošlogodišnjeg svibnja (kada su krediti državi udvostručeni).

U uvjetima koji vladaju na domaćem tržištu još uvijek nije vidljiv značajniji oporavak potražnje za kreditima, a time ni značajniji rast ukupnog kreditiranja. Iz razloga što su primarno pod utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada, nije izgledan ni značajniji oporavak kredita odobrenih sektoru stanovništva. Slaba domaća potražnja te niska kreditna sposobnost poduzeća neće omogućiti velike pomake u kreditiranju poduzeća. Tek kada oporavak domaće potražnje počne djelovati na oporavak poduzeća očekuje se i značajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
S obzirom na nešto snažniji rast kredita korporativnog sektora u potpunosti je otklonjen negativan utjecaj smanjenih kredita stanovništvu što je rezultiralo pozitivnim godišnjim stopama rasta ukupnih kredita. Krediti stanovništvu, koji su krajem svibnja iznosili 122,8 milijardi kuna i dalje imaju najznačajniji udio u strukturi ukupnih kredita (47,1%). Ipak, njihov udio u ukupnih kreditima sve je manji što je očekivano rezultat niske razine zaposlenosti, nižeg životnog standarda građana i manje potražnje za kreditima. Sa smanjenjem njihova udjela nastavljen je i pad ukupnih kredita stanovništvu na godišnjoj razini (1,6%). Stambeni krediti kao najznačajniji dio kredita stanovništvu (43,8%) tijekom svibnja su zabilježili rast na 53,8 milijardi kuna, što je za 2,7% više nego prošlogodišnjeg svibnja.

Nadalje, krediti poduzećima nastavljaju bilježiti rast i povećavaju svoj udio u strukturi ukupnih kredita. Promatrani su krediti krajem svibnja dosegnuli 102,9 milijardi kuna i time bili viši za 5,3% godišnje, što je najviša stopa rasta u posljednjih devet mjeseci. Krediti državi, koji su krajem svibnja iznosili 33,4 milijardi kuna, u odnosu na svibanj 2009. ostvarili su rast za 4,1 posto. U usporedbi sa prošlom godinom (kada su krediti državi rasli prosječno godišnje za oko 76%) godišnji rast kredita državi i dalje je razmjerno nizak, što se može pripisati visokoj razini prošlogodišnje baze s obzirom na snažan rast zaduživanja države tijekom prošlogodišnjeg svibnja (kada su krediti državi udvostručeni).

U uvjetima koji vladaju na domaćem tržištu još uvijek nije vidljiv značajniji oporavak potražnje za kreditima, a time ni značajniji rast ukupnog kreditiranja. Iz razloga što su primarno pod utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada, nije izgledan ni značajniji oporavak kredita odobrenih sektoru stanovništva. Slaba domaća potražnja te niska kreditna sposobnost poduzeća neće omogućiti velike pomake u kreditiranju poduzeća. Tek kada oporavak domaće potražnje počne djelovati na oporavak poduzeća očekuje se i značajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=605585 7.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=605585#7.7.2010
Uzmemo li u obzir promjene na godišnjoj razini u svibnju je intenziviran rast izvoznih aktivnosti, što je očekivano rezultat oporavka inozemne potražnje u zemljama nama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Naime, vrijednost robnog izvoza bila je za 29,2% viša nego prošlogodišnjeg svibnja, što je ujedno i najveći godišnji rast izvoza od listopada 2006. godine.

Nadalje, nakon devetnaest mjeseci pada uvoznih aktivnosti, u svibnju je po prvi puta preokrenut trend te je vrijednost robnog uvoza blago porasla za 1,1% godišnje, što je zasigurno djelomično posljedica niske prošlogodišnje baze ali ipak predstavlja toliko očekivani pozitivni pomak prema početku oporavka domaće potražnje. Daleko snažniji rast izvoza od rasta uvoza pozitivno je djelovao na visinu deficita robne razmjene koji već devetnaesti mjesec za redom nastavlja s padom. Isti je tako tijekom svibnja smanjen za 27,2% godišnje. Istovremeno se pokazao i rast pokrivenosti uvoza izvozom na 64,1 posto.

U prvih pet mjeseci ove godine izvoz je zabilježio rast za 335,4 milijuna eura odnosno 10,5% godišnje, dok je istovremeno vrijednost uvoza niža za 431,3 milijuna eura ili 6,8% godišnje. Najveći doprinos rastu izvoza promatrajući kategorije NKD-a došao je od rasta izvoza u prerađivačkoj industriji koji obuhvaća 91% ukupne vrijednosti robnog izvoza. U promatranom sektoru je tako tijekom prvih pet mjeseci ove godine izvoz porastao za 12,8% godišnje, što je prvenstveno ostvareno rastom izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) za relativno visokih 65,5% godišnje. Na strani uvoza najveći doprinos njegovu padu je došao iz prerađivačkog sektora, koji čini oko 82% ukupne vrijednosti uvoza. U prvih pet mjeseci je u prerađivačkoj industriji uvoz bio niži za 8,2%, što je prvenstveno posljedica pada uvoza u segmentu strojeva i uređaja (za 28,9% godišnje), što je vjerojatno posljedica smanjenja investicija u fiksni kapital.

Naizgled povoljni trendovi u robnoj razmjeni (koji se očituju u smanjenju deficita) posljedica su isključivo cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena i povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoza. U nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Uzmemo li u obzir promjene na godišnjoj razini u svibnju je intenziviran rast izvoznih aktivnosti, što je očekivano rezultat oporavka inozemne potražnje u zemljama nama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Naime, vrijednost robnog izvoza bila je za 29,2% viša nego prošlogodišnjeg svibnja, što je ujedno i najveći godišnji rast izvoza od listopada 2006. godine.

Nadalje, nakon devetnaest mjeseci pada uvoznih aktivnosti, u svibnju je po prvi puta preokrenut trend te je vrijednost robnog uvoza blago porasla za 1,1% godišnje, što je zasigurno djelomično posljedica niske prošlogodišnje baze ali ipak predstavlja toliko očekivani pozitivni pomak prema početku oporavka domaće potražnje. Daleko snažniji rast izvoza od rasta uvoza pozitivno je djelovao na visinu deficita robne razmjene koji već devetnaesti mjesec za redom nastavlja s padom. Isti je tako tijekom svibnja smanjen za 27,2% godišnje. Istovremeno se pokazao i rast pokrivenosti uvoza izvozom na 64,1 posto.

U prvih pet mjeseci ove godine izvoz je zabilježio rast za 335,4 milijuna eura odnosno 10,5% godišnje, dok je istovremeno vrijednost uvoza niža za 431,3 milijuna eura ili 6,8% godišnje. Najveći doprinos rastu izvoza promatrajući kategorije NKD-a došao je od rasta izvoza u prerađivačkoj industriji koji obuhvaća 91% ukupne vrijednosti robnog izvoza. U promatranom sektoru je tako tijekom prvih pet mjeseci ove godine izvoz porastao za 12,8% godišnje, što je prvenstveno ostvareno rastom izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) za relativno visokih 65,5% godišnje. Na strani uvoza najveći doprinos njegovu padu je došao iz prerađivačkog sektora, koji čini oko 82% ukupne vrijednosti uvoza. U prvih pet mjeseci je u prerađivačkoj industriji uvoz bio niži za 8,2%, što je prvenstveno posljedica pada uvoza u segmentu strojeva i uređaja (za 28,9% godišnje), što je vjerojatno posljedica smanjenja investicija u fiksni kapital.

Naizgled povoljni trendovi u robnoj razmjeni (koji se očituju u smanjenju deficita) posljedica su isključivo cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena i povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoza. U nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=605137 6.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=605137#6.7.2010
Međutim, trgovina na malo koja je zbog visoke elastičnosti na recesijska kretanja jedan od najjače pogođenih sektora, pod izravnim je utjecajem nepovoljnih kretanja na tržištu rada i posebno visoke razine potrošačkog pesimizma. Zato ne čudi da je stopa realnog godišnjeg rasta od listopada 2008. godine, dakle 20 mjeseci, konstantno negativna. Iako podaci za pojedine djelatnosti još uvijek nisu dostupni, očekujemo da je padu najviše doprinio pad prodaje trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila, bijele tehnike i namještaja, dok su vjerojatno negativna kretanja najmanje izražena kod prodaje prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje još uvijek nije izgledan s obzirom na još uvijek prisutne nesigurnosti na tržištu rada u pogledu zadržavanja postojećih radnih mjesta. Nadalje, potrošači su svoje potrošačke navike prilagodili neizvjesnosti ostvarivanja dohotka pa odgađaju kupnju svih onih dobara koja im nisu neophodna. Tako i u sljedećim mjesecima možemo očekivati nastavak ''racionalne'' potrošnje. Tek u drugoj polovini godine očekujemo blage pozitivne pomake.

Naime, uspješna turistička sezona zasigurno bi djelovala na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju. Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom tako da je kratkoročno bez oporavka na tržištu rada teško očekivati značajniji oporavak trgovine na malo. Za cijelu ovu godinu očekujemo da će pad u maloprodaji premašiti 2 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Međutim, trgovina na malo koja je zbog visoke elastičnosti na recesijska kretanja jedan od najjače pogođenih sektora, pod izravnim je utjecajem nepovoljnih kretanja na tržištu rada i posebno visoke razine potrošačkog pesimizma. Zato ne čudi da je stopa realnog godišnjeg rasta od listopada 2008. godine, dakle 20 mjeseci, konstantno negativna. Iako podaci za pojedine djelatnosti još uvijek nisu dostupni, očekujemo da je padu najviše doprinio pad prodaje trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila, bijele tehnike i namještaja, dok su vjerojatno negativna kretanja najmanje izražena kod prodaje prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje još uvijek nije izgledan s obzirom na još uvijek prisutne nesigurnosti na tržištu rada u pogledu zadržavanja postojećih radnih mjesta. Nadalje, potrošači su svoje potrošačke navike prilagodili neizvjesnosti ostvarivanja dohotka pa odgađaju kupnju svih onih dobara koja im nisu neophodna. Tako i u sljedećim mjesecima možemo očekivati nastavak ''racionalne'' potrošnje. Tek u drugoj polovini godine očekujemo blage pozitivne pomake.

Naime, uspješna turistička sezona zasigurno bi djelovala na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju. Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom tako da je kratkoročno bez oporavka na tržištu rada teško očekivati značajniji oporavak trgovine na malo. Za cijelu ovu godinu očekujemo da će pad u maloprodaji premašiti 2 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=604725 5.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=604725#5.7.2010 Najveći pad zabilježen je kod investicija u fiksni kapital - 13,9%, a još više zabrinjava što je pad rekordno visok i što je u baznom razdoblju ostvaren visok pad od 12,4 posto. Takva kretanja posljedica su smanjenja investicijske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja potrošnje, dok istovremeno naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru još uvijek nema. Štoviše, podaci u građevinarstvu za prvo tromjesečje pokazuju očekivano intenziviranje negativnih trendova pa je promatrajući bruto dodanu vrijednost građevinarstvo zabilježilo pad od 18,7%. Potrošnja kućanstava nastavila je padati, ali sporijom dinamikom nego prethodnih mjeseci, čemu je zasigurno pridonijela i visoka prošlogodišnja baza (s obzirom da je u prvom tromjesečju 2009. godine potrošnja kućanstava pala 9,9%).

Osobna potrošnja u prvom je tromjesečju ove godine bila niža za 4,1% u odnosu na isto tromjesečje lani. Na pad osobne potrošnje upućivao je pad trgovine na malo od 6,5% potaknut visokom razinom potrošačkog pesimizma, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (koja su doživjela vrhunac upravo u prvom tromjesečju), padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te slabijom kreditnom aktivnošću banaka. Potrošnja države treće je uzastopno tromjesečje zabilježila godišnji pad, i to 1,1 posto. Jedina sastavnica BDP-a koja je zabilježila rast u prvom tromjesečju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon pet tromjesečja pada porastao 3,6 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,8%) to svakako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz.

U drugom tromjesečju negativni trendovi bi se trebali nastaviti. To potvrđuju podaci iz realnog sektora i s tržišta rada. Nezaposlenost, iako manja nego u prvom tromjesečju, zbog pozitivnog utjecaja sezonskog zapošljavanja, i dalje je znatno viša nego u istom razdoblju prošle godine, što smanjuje dohodak raspoloživ za potrošnju. Posljedično, potrošnja kućanstava trebala bi nastaviti padati, iako vjerojatno nešto slabijim intenzitetom s obzirom na utjecaj baznog razdoblja. Ne treba očekivati niti rast državne potrošnje budući da manji priljev prihoda od očekivanog stvara pritiske na smanjenje rashoda.

Očekivani nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno će utjecati na investicijsku potrošnju, dok bi jedino rast izvoza (potaknut blagim oporavkom potražnje na inozemnim tržištima) uz daljnji pad uvoza (zbog slabe domaće potražnje) mogao imati pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a. Tako u drugom tromjesečju očekujemo približno jednaku stopu pada kao i u prvom tromjesečju, dok prve blage pozitivne stope rasta možemo očekivati u drugoj polovici godine (od 0,5% do 1%), a trebale bi biti rezultat stabilizacijskih mjera ekonomske politike, uspješne turističke sezone, blagog oporavka domaće potrošnje (uslijed ukidanja niže stope "kriznog poreza") i povećanja stranih investicija, potaknutih optimizmom radi okončanja pregovora Hrvatske o pristupu EU.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Najveći pad zabilježen je kod investicija u fiksni kapital - 13,9%, a još više zabrinjava što je pad rekordno visok i što je u baznom razdoblju ostvaren visok pad od 12,4 posto. Takva kretanja posljedica su smanjenja investicijske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja potrošnje, dok istovremeno naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru još uvijek nema. Štoviše, podaci u građevinarstvu za prvo tromjesečje pokazuju očekivano intenziviranje negativnih trendova pa je promatrajući bruto dodanu vrijednost građevinarstvo zabilježilo pad od 18,7%. Potrošnja kućanstava nastavila je padati, ali sporijom dinamikom nego prethodnih mjeseci, čemu je zasigurno pridonijela i visoka prošlogodišnja baza (s obzirom da je u prvom tromjesečju 2009. godine potrošnja kućanstava pala 9,9%).

Osobna potrošnja u prvom je tromjesečju ove godine bila niža za 4,1% u odnosu na isto tromjesečje lani. Na pad osobne potrošnje upućivao je pad trgovine na malo od 6,5% potaknut visokom razinom potrošačkog pesimizma, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (koja su doživjela vrhunac upravo u prvom tromjesečju), padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te slabijom kreditnom aktivnošću banaka. Potrošnja države treće je uzastopno tromjesečje zabilježila godišnji pad, i to 1,1 posto. Jedina sastavnica BDP-a koja je zabilježila rast u prvom tromjesečju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon pet tromjesečja pada porastao 3,6 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,8%) to svakako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz.

U drugom tromjesečju negativni trendovi bi se trebali nastaviti. To potvrđuju podaci iz realnog sektora i s tržišta rada. Nezaposlenost, iako manja nego u prvom tromjesečju, zbog pozitivnog utjecaja sezonskog zapošljavanja, i dalje je znatno viša nego u istom razdoblju prošle godine, što smanjuje dohodak raspoloživ za potrošnju. Posljedično, potrošnja kućanstava trebala bi nastaviti padati, iako vjerojatno nešto slabijim intenzitetom s obzirom na utjecaj baznog razdoblja. Ne treba očekivati niti rast državne potrošnje budući da manji priljev prihoda od očekivanog stvara pritiske na smanjenje rashoda.

Očekivani nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno će utjecati na investicijsku potrošnju, dok bi jedino rast izvoza (potaknut blagim oporavkom potražnje na inozemnim tržištima) uz daljnji pad uvoza (zbog slabe domaće potražnje) mogao imati pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a. Tako u drugom tromjesečju očekujemo približno jednaku stopu pada kao i u prvom tromjesečju, dok prve blage pozitivne stope rasta možemo očekivati u drugoj polovici godine (od 0,5% do 1%), a trebale bi biti rezultat stabilizacijskih mjera ekonomske politike, uspješne turističke sezone, blagog oporavka domaće potrošnje (uslijed ukidanja niže stope "kriznog poreza") i povećanja stranih investicija, potaknutih optimizmom radi okončanja pregovora Hrvatske o pristupu EU.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=603659 1.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=603659#1.7.2010
U Hrvatskoj je prema očekivanjima u svibnju stopa nezaposlenosti pala na 17,2% (sa 17,9% u travnju), što je posljedica zapošljavanja na sezonskim poslovima, posebice u turizmu. Međutim, u odnosu na svibanj prošle godine broj nezaposlenih viši je za 15,7% što je posljedica negativnih trendova na tržištu rada odnosno trenda rasta nezaposlenosti koji je počeo u trećem tromjesečju 2009. godine.
Stopa nezaposlenosti u Poljskoj iznosila je u svibnju 11,9%, što predstavlja pad u odnosu na travanj kada je iznosila 12,3 posto.

Smanjenje stope nezaposlenosti bilo je posljedica sezonskog zapošljavanja, za koju se očekuje se da će sve do jeseni utjecati na pad nezaposlenosti, nakon čega bi stopa nezaposlenosti trebala ponovno dosegnuti stope između 12,5% i 12,8 posto. Slično je i u Slovačkoj gdje je, nakon što je u veljači dosegnuta najviša razina u posljednjih pet godina (13%), stopa nezaposlenosti u sljedeća tri mjeseca bilježila konstantan pad. Stopa nezaposlenosti u Češkoj u svibnju je prvi put ove godine pala ispod 9%, što je posljedica rasta zapošljavanja na sezonskim poslovima, posebice u poljoprivredi i građevinarstvu. Broj nezaposlenih osoba smanjio se za 25,3 tisuće.

Međutim, pad nezaposlenosti također je posljedica stvaranja novih radnih mjesta u industriji što je u svakom slučaju pozitivna vijest za tržište rada, koje je ipak još uvijek daleko od oporavka s obzirom da se već tijekom ljeta očekuje rast nezaposlenosti. Iako je broj nezaposlenih u Rumunjskoj u travnju i svibnju u padu, godišnji rast broja nezaposlenih i dalje je izrazito visok. Tako je u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine u Rumunjskoj bilo evidentirano 33,2% više nezaposlenih. Ipak sa 7,7% (svibanj) Rumunjska i dalje ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Europskoj Uniji. S obzirom da je u ovoj godini najavljeno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, a naznake oporavka realnog sektora još se ne vide, u nastavku godine očekuje se nastavak rasta nezaposlenosti.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U Hrvatskoj je prema očekivanjima u svibnju stopa nezaposlenosti pala na 17,2% (sa 17,9% u travnju), što je posljedica zapošljavanja na sezonskim poslovima, posebice u turizmu. Međutim, u odnosu na svibanj prošle godine broj nezaposlenih viši je za 15,7% što je posljedica negativnih trendova na tržištu rada odnosno trenda rasta nezaposlenosti koji je počeo u trećem tromjesečju 2009. godine.
Stopa nezaposlenosti u Poljskoj iznosila je u svibnju 11,9%, što predstavlja pad u odnosu na travanj kada je iznosila 12,3 posto.

Smanjenje stope nezaposlenosti bilo je posljedica sezonskog zapošljavanja, za koju se očekuje se da će sve do jeseni utjecati na pad nezaposlenosti, nakon čega bi stopa nezaposlenosti trebala ponovno dosegnuti stope između 12,5% i 12,8 posto. Slično je i u Slovačkoj gdje je, nakon što je u veljači dosegnuta najviša razina u posljednjih pet godina (13%), stopa nezaposlenosti u sljedeća tri mjeseca bilježila konstantan pad. Stopa nezaposlenosti u Češkoj u svibnju je prvi put ove godine pala ispod 9%, što je posljedica rasta zapošljavanja na sezonskim poslovima, posebice u poljoprivredi i građevinarstvu. Broj nezaposlenih osoba smanjio se za 25,3 tisuće.

Međutim, pad nezaposlenosti također je posljedica stvaranja novih radnih mjesta u industriji što je u svakom slučaju pozitivna vijest za tržište rada, koje je ipak još uvijek daleko od oporavka s obzirom da se već tijekom ljeta očekuje rast nezaposlenosti. Iako je broj nezaposlenih u Rumunjskoj u travnju i svibnju u padu, godišnji rast broja nezaposlenih i dalje je izrazito visok. Tako je u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine u Rumunjskoj bilo evidentirano 33,2% više nezaposlenih. Ipak sa 7,7% (svibanj) Rumunjska i dalje ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Europskoj Uniji. S obzirom da je u ovoj godini najavljeno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, a naznake oporavka realnog sektora još se ne vide, u nastavku godine očekuje se nastavak rasta nezaposlenosti.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=603130 30.6.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=603130#30.6.2010
Prema vrstama građevina, i dalje se primjećuje trend pada udjela sati odrađenih na zgradama (47,8% u travnju). Prema vrsti gradnje, na novim građevinama je odrađeno 59,3% ukupnih sati rada dok je na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju odrađeno 40,7 posto. Gledajući kumulativno, tijekom prva četiri mjeseca ove godine obujam građevinskih radova niži je za 18,1% u odnosu na isto razdoblje lani.
I izdana odobrenja za građenje u travnju su zabilježila pad i na godišnjoj i na mjesečnoj razini. Tako je u promatranom mjesecu izdana 861 dozvola, što je 3,5% manje nego u ožujku. U odnosu na travanj prošle godine izdano je čak 212 dozvola manje (-19,8%). S obzirom a da su u ožujku i travnju nastavljeni, a u travnju čak i intenzivirani negativni trendovi broja izdanih građevinskih dozvola, može se zaključiti da je minimalan godišnji rast u veljači (0,1%) bio tek kratkotrajni predah od konstantnog pada koji traje od kolovoza prošle godine.

Godišnji pad izdanih odobrenja za nove stambene zgrade za 26,1% pokazuje da na tržištu još uvijek postoji relativno velik broj neprodanih stanova. Broj izdanih građevinskih dozvola za nestambene zgrade manji je 23,4% u odnosu na travanj 2009. godine. U strukturi izdanih dozvola prema vrstama građevina 83,7% dozvola izdano je za gradnju zgrada, a 16,3% za ostale građevine, dok je prema vrstama građenja 80% dozvola izdano za novogradnju, a 20% za rekonstrukcije. Prema izdanim odobrenjima za građenje stambenih zgrada u travnju predviđena je izgradnja 1182 stana s prosječnom površinom od 96,4 četvorna metra, pri čemu je najviše dvosobnih stanova (335).
Podaci o obujmu građevinskih radova i izdanim građevinskim dozvolama u travnju ove godine još jednom su pokazali da je građevinski sektor jedan od recesijom najteže pogođenih sektora. S obzirom da investicijska aktivnost (ni privatna ni državna) još uvijek nije započela oporavak, slična kretanja možemo očekivati i u narednim mjesecima.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prema vrstama građevina, i dalje se primjećuje trend pada udjela sati odrađenih na zgradama (47,8% u travnju). Prema vrsti gradnje, na novim građevinama je odrađeno 59,3% ukupnih sati rada dok je na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju odrađeno 40,7 posto. Gledajući kumulativno, tijekom prva četiri mjeseca ove godine obujam građevinskih radova niži je za 18,1% u odnosu na isto razdoblje lani.
I izdana odobrenja za građenje u travnju su zabilježila pad i na godišnjoj i na mjesečnoj razini. Tako je u promatranom mjesecu izdana 861 dozvola, što je 3,5% manje nego u ožujku. U odnosu na travanj prošle godine izdano je čak 212 dozvola manje (-19,8%). S obzirom a da su u ožujku i travnju nastavljeni, a u travnju čak i intenzivirani negativni trendovi broja izdanih građevinskih dozvola, može se zaključiti da je minimalan godišnji rast u veljači (0,1%) bio tek kratkotrajni predah od konstantnog pada koji traje od kolovoza prošle godine.

Godišnji pad izdanih odobrenja za nove stambene zgrade za 26,1% pokazuje da na tržištu još uvijek postoji relativno velik broj neprodanih stanova. Broj izdanih građevinskih dozvola za nestambene zgrade manji je 23,4% u odnosu na travanj 2009. godine. U strukturi izdanih dozvola prema vrstama građevina 83,7% dozvola izdano je za gradnju zgrada, a 16,3% za ostale građevine, dok je prema vrstama građenja 80% dozvola izdano za novogradnju, a 20% za rekonstrukcije. Prema izdanim odobrenjima za građenje stambenih zgrada u travnju predviđena je izgradnja 1182 stana s prosječnom površinom od 96,4 četvorna metra, pri čemu je najviše dvosobnih stanova (335).
Podaci o obujmu građevinskih radova i izdanim građevinskim dozvolama u travnju ove godine još jednom su pokazali da je građevinski sektor jedan od recesijom najteže pogođenih sektora. S obzirom da investicijska aktivnost (ni privatna ni državna) još uvijek nije započela oporavak, slična kretanja možemo očekivati i u narednim mjesecima.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=602675 29.6.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=602675#29.6.2010 Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad. Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodatnom vrijednošću odnosno onih industrija koje će posljedično dovesti do više proizvodnosti i zaposlenosti. Na ublažavanje pad zasigurno djeluje i pad zaliha u prethodnom razdoblju te učinak baznog razdoblja, ali ni navedeni čimbenici nisu dovoljni za sprječavanje daljnjeg pada industrijske proizvodnje.
U mjesecima koji slijede, ne treba očekivati značajniji oporavak industrijske proizvodnje. Tek u drugoj polovini godine, kada se domaća potražnja počne oporavljati te uz jači utjecaj pozitivnih kretanja iz vanjskog okruženja, očekujemo početak oporavka industrijske proizvodnje. Međutim, u svjetlu fiskalne krize rast inozemne potražnje mogao bi biti bitno sporiji od dosadašnjih očekivanja. Na razini cijele godine prema našim očekivanjima rast industrijske proizvodnje mogao bi iznositi oko 0,5 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad. Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodatnom vrijednošću odnosno onih industrija koje će posljedično dovesti do više proizvodnosti i zaposlenosti. Na ublažavanje pad zasigurno djeluje i pad zaliha u prethodnom razdoblju te učinak baznog razdoblja, ali ni navedeni čimbenici nisu dovoljni za sprječavanje daljnjeg pada industrijske proizvodnje.
U mjesecima koji slijede, ne treba očekivati značajniji oporavak industrijske proizvodnje. Tek u drugoj polovini godine, kada se domaća potražnja počne oporavljati te uz jači utjecaj pozitivnih kretanja iz vanjskog okruženja, očekujemo početak oporavka industrijske proizvodnje. Međutim, u svjetlu fiskalne krize rast inozemne potražnje mogao bi biti bitno sporiji od dosadašnjih očekivanja. Na razini cijele godine prema našim očekivanjima rast industrijske proizvodnje mogao bi iznositi oko 0,5 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=602326 28.6.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=602326#28.6.2010
U odnosu na prošlogodišnji svibanj promatrana je kategorija zabilježila rast za 9,5 milijardi kuna odnosno visokih 14,8 posto. Uzmemo li u obzir činjenicu da su međunarodne pričuve uglavnom izražene u eurima, godišnji rast kunske protuvrijednosti ukupne inozemne aktive donekle je i ublažen budući da je domaća valuta zabilježila pad u odnosu na euro (za 1,4% godišnje). Slijedeća kategorija ukupne aktive sa značajno nižim udjelom su potraživanja od banaka, koja su krajem svibnja iznosila 13,1 milijuna kuna i time za 1,0% bila niža u odnosu prošlogodišnji svibanj. Nadalje, potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, na godišnjoj su razini blago smanjena (0,3%). Krajem svibnja su tako zabilježena u vrijednosti od 4,0 milijuna kuna.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive HNB-a zabilježio je rast tijekom svibnja čime je prekinuto razdoblje od tri mjeseca pada. Naime, primarni je novac krajem svibnja iznosio 54,79 milijardi kuna, te time za 1,3% bio viši nego krajem travnja. U odnosu na prošlogodišnji svibanj primarni novac je povećan za 1,7 posto. Nadalje, inozemna pasiva HNB-a u svibnju je zabilježila rast za 0,6% na mjesečnoj razini te tako krajem mjeseca dosegnula 9,2 milijuna kuna. Ipak, na godišnjoj razini zabilježen je pad (za 5,0%).


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U odnosu na prošlogodišnji svibanj promatrana je kategorija zabilježila rast za 9,5 milijardi kuna odnosno visokih 14,8 posto. Uzmemo li u obzir činjenicu da su međunarodne pričuve uglavnom izražene u eurima, godišnji rast kunske protuvrijednosti ukupne inozemne aktive donekle je i ublažen budući da je domaća valuta zabilježila pad u odnosu na euro (za 1,4% godišnje). Slijedeća kategorija ukupne aktive sa značajno nižim udjelom su potraživanja od banaka, koja su krajem svibnja iznosila 13,1 milijuna kuna i time za 1,0% bila niža u odnosu prošlogodišnji svibanj. Nadalje, potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, na godišnjoj su razini blago smanjena (0,3%). Krajem svibnja su tako zabilježena u vrijednosti od 4,0 milijuna kuna.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive HNB-a zabilježio je rast tijekom svibnja čime je prekinuto razdoblje od tri mjeseca pada. Naime, primarni je novac krajem svibnja iznosio 54,79 milijardi kuna, te time za 1,3% bio viši nego krajem travnja. U odnosu na prošlogodišnji svibanj primarni novac je povećan za 1,7 posto. Nadalje, inozemna pasiva HNB-a u svibnju je zabilježila rast za 0,6% na mjesečnoj razini te tako krajem mjeseca dosegnula 9,2 milijuna kuna. Ipak, na godišnjoj razini zabilježen je pad (za 5,0%).


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=601589 24.6.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=601589#24.6.2010
Naime, prosječna neto plaća u travnju, a u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, bila je nominalno niža za 49 kuna odnosno 0,9 posto. Time je nastavljen opadajući trend prosječnih nominalnih neto plaća na godišnjoj razini, koji bilježimo već šesti mjesec za redom. Osim nominalnog, nastavljen je i realan pad prosječne neto plaće unatoč razmjerno niskim inflatornim pritiscima (prosječna godišnja stopa inflacije je u travnju iznosila 0,6%). Prosječne realne neto plaće su tako u usporedbi sa prošlogodišnjom veljačom bile niže za 1,5 posto. Pad nominalnih i realnih neto plaća rezultat je nastavka nepovoljnih kretanja u gospodarstvu, a koja se prelijevaju i na tržište rada. Osim toga, negativan utjecaj na visine plaća i dalje ostavlja poseban porez na plaće, mirovine te druge neto primitke.

Kao i kod neto plaća, pad je zabilježen i kod prosječnih bruto plaća koje su se u promatranom mjesecu spustile na 7.606 kuna. U odnosu na ožujak su tako prosječne bruto plaće smanjene za 225 kuna u apsolutnom iznosu, odnosno za 2,8% u relativnom iznosu. Time je, kao i kod neto plaća, zabilježen najsnažniji pad još od prosinca 2008. Posljedično, zabilježen je pad promatranih plaća i na godišnjoj razini. U odnosu na travanj 2009. prosječna bruto plaća je tako bila niža za 94 kune ili 1,28 posto.

S obzirom na spor oporavak gospodarstva te negativne trendove na tržištu rada koje očekujemo i u nastavku godine očekujemo nastavak pada prosječnih neto plaća. Dodatni poticaj tome zasigurno će ostaviti neisplaćivanje božičnica u državnim službama. Ipak, s obzirom na najavljeno ukidanje "kriznog" poreza te izmjene poreznih razreda i stopa njihov pad donekle će biti ublažen. Nadalje, moguće intenziviranje inflatornih pritisaka u drugom dijelu godine ostaviti će utjecaj i na realne neto plaće.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Naime, prosječna neto plaća u travnju, a u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, bila je nominalno niža za 49 kuna odnosno 0,9 posto. Time je nastavljen opadajući trend prosječnih nominalnih neto plaća na godišnjoj razini, koji bilježimo već šesti mjesec za redom. Osim nominalnog, nastavljen je i realan pad prosječne neto plaće unatoč razmjerno niskim inflatornim pritiscima (prosječna godišnja stopa inflacije je u travnju iznosila 0,6%). Prosječne realne neto plaće su tako u usporedbi sa prošlogodišnjom veljačom bile niže za 1,5 posto. Pad nominalnih i realnih neto plaća rezultat je nastavka nepovoljnih kretanja u gospodarstvu, a koja se prelijevaju i na tržište rada. Osim toga, negativan utjecaj na visine plaća i dalje ostavlja poseban porez na plaće, mirovine te druge neto primitke.

Kao i kod neto plaća, pad je zabilježen i kod prosječnih bruto plaća koje su se u promatranom mjesecu spustile na 7.606 kuna. U odnosu na ožujak su tako prosječne bruto plaće smanjene za 225 kuna u apsolutnom iznosu, odnosno za 2,8% u relativnom iznosu. Time je, kao i kod neto plaća, zabilježen najsnažniji pad još od prosinca 2008. Posljedično, zabilježen je pad promatranih plaća i na godišnjoj razini. U odnosu na travanj 2009. prosječna bruto plaća je tako bila niža za 94 kune ili 1,28 posto.

S obzirom na spor oporavak gospodarstva te negativne trendove na tržištu rada koje očekujemo i u nastavku godine očekujemo nastavak pada prosječnih neto plaća. Dodatni poticaj tome zasigurno će ostaviti neisplaćivanje božičnica u državnim službama. Ipak, s obzirom na najavljeno ukidanje "kriznog" poreza te izmjene poreznih razreda i stopa njihov pad donekle će biti ublažen. Nadalje, moguće intenziviranje inflatornih pritisaka u drugom dijelu godine ostaviti će utjecaj i na realne neto plaće.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=601281 23.6.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=601281#23.6.2010 Tijekom travnja rast je bio nešto intenzivniji no prethodnih mjeseci, a iznosio je 5,5% godišnje. Budući da je prošlogodišnjeg travnja zabilježen snažan pad novčane mase, relativno visoke stope rasta tijekom travnja djelom su rezultat i učinka baznog razdoblja. Nadalje, dodatan poticaj rastu novčane mase došao je od snažnog rasta depozitnog novca od 12,4% godišnje. Time je ujedno i otklonjen negativan efekt gotovog novca izvan banaka koji je zabilježio pad od 7,1% godišnje.
Monetarni agregat M4 odnosno ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem travnja je iznosio nešto više od 222 milijarde kuna. Usporedimo li navedeni iznos sa onim krajem ožujka vidimo kako su ukupna likvidna sredstva tek blago porasla za 11,9 milijuna kuna, dakle relativno su ostala gotovo nepromijenjena.
Kako je istovremeno zabilježen pad štednih i oročenih kunskih ali i deviznih depozita (za 1,0%, odnosno 0,6% mjesečno) te obveznica i instrumenata tržišta novca (za 2,4% mjesečno), relativno snažniji rast novčane mase otklonio je njihov negativan utjecaj, što je rezultiralo ukupnim likvidnim sredstvima bez značajnije mjesečne promjene.
Na godišnjoj je razini zabilježen rast promatranog agregata četvrti mjesec za redom. S obzirom na i dalje snažan rast deviznih depozita koji omogućuje nastavak prelijevanja kunskih depozita u devizne (koji čine oko 62% ukupnih likvidnih sredstava), u potpunosti je otklonjen negativan utjecaj snažnog pada kunskih depozita na visinu ukupnih likvidnih sredstava. Monetarni agregat M4 je tako porastao 1,5% godišnje.
Iako je na godišnjoj razini i dalje vidljiv rast monetarnih agregata (što je djelom rezultat niže prošlogodišnje baze), njihova kretanja na mjesečnoj razini još uvijek ne ukazuju na značajniji oporavak. Visoka razina nezaposlenosti te ograničeni štedni potencijal stanovništva i dalje negativno djeluju na kretanja depozita, a time i agregata. S obzirom da početke oporavka gospodarstva očekujemo tek u drugom polugodištu, prije toga nije izvjestan ni značajniji oporavak monetarnih agregata.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Tijekom travnja rast je bio nešto intenzivniji no prethodnih mjeseci, a iznosio je 5,5% godišnje. Budući da je prošlogodišnjeg travnja zabilježen snažan pad novčane mase, relativno visoke stope rasta tijekom travnja djelom su rezultat i učinka baznog razdoblja. Nadalje, dodatan poticaj rastu novčane mase došao je od snažnog rasta depozitnog novca od 12,4% godišnje. Time je ujedno i otklonjen negativan efekt gotovog novca izvan banaka koji je zabilježio pad od 7,1% godišnje.
Monetarni agregat M4 odnosno ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem travnja je iznosio nešto više od 222 milijarde kuna. Usporedimo li navedeni iznos sa onim krajem ožujka vidimo kako su ukupna likvidna sredstva tek blago porasla za 11,9 milijuna kuna, dakle relativno su ostala gotovo nepromijenjena.
Kako je istovremeno zabilježen pad štednih i oročenih kunskih ali i deviznih depozita (za 1,0%, odnosno 0,6% mjesečno) te obveznica i instrumenata tržišta novca (za 2,4% mjesečno), relativno snažniji rast novčane mase otklonio je njihov negativan utjecaj, što je rezultiralo ukupnim likvidnim sredstvima bez značajnije mjesečne promjene.
Na godišnjoj je razini zabilježen rast promatranog agregata četvrti mjesec za redom. S obzirom na i dalje snažan rast deviznih depozita koji omogućuje nastavak prelijevanja kunskih depozita u devizne (koji čine oko 62% ukupnih likvidnih sredstava), u potpunosti je otklonjen negativan utjecaj snažnog pada kunskih depozita na visinu ukupnih likvidnih sredstava. Monetarni agregat M4 je tako porastao 1,5% godišnje.
Iako je na godišnjoj razini i dalje vidljiv rast monetarnih agregata (što je djelom rezultat niže prošlogodišnje baze), njihova kretanja na mjesečnoj razini još uvijek ne ukazuju na značajniji oporavak. Visoka razina nezaposlenosti te ograničeni štedni potencijal stanovništva i dalje negativno djeluju na kretanja depozita, a time i agregata. S obzirom da početke oporavka gospodarstva očekujemo tek u drugom polugodištu, prije toga nije izvjestan ni značajniji oporavak monetarnih agregata.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=600880 21.6.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=600880#21.6.2010
Rast cijena od 6,0% zabilježen je u prometu , gdje se ističe rast cijena goriva i maziva za osobna vozila od 17,9 posto. U suprotnom smjeru, dakle na pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su pale 2,7% te pad cijena odjeće i obuće za 4,3% u odnosu na svibanj 2009. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića te odjeće i obuće posljedica su nastojanja trgovaca da brojnim akcijama sniženja cijena privuku kupce. Osim toga ovogodišnja sezonska sniženja su dulja i viša no prethodnih godina.

Na mjesečnoj razini, odnosno i usporedbi s travnjem ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju više su za 0,2 posto. Pri tome su rastu najviše pridonijele više cijene rekreacije i kulture (za 1,5%) te odjeće i obuće (za 1,3%), dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića zabilježile blagi pad od 0,1 posto.
U mjesecima koji slijede inflatorni pritisci će i dalje biti slabi na što će najviše utjecati niska domaća potražnja. Oporavak na inozemnim tržištima utječe na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, što još od početka godine utječe na cijene energenata u Hrvatskoj (iako cijene sirove nafte rastu znatno sporije na godišnjoj razini nego početkom godine). S obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u hrvatskom uvozu, rast cijena energenata nastavit će i dalje utjecati na godišnji rast cijena u Hrvatskoj.

Zajedno s oporavkom realnog sektora, čiji se početak očekuje u drugoj polovici godine, to će utjecati na nešto izraženije inflatorne pritiske u drugom dijelu godine. Isto tako, rast administrativno utvrđenih cijena, posebice najavljeno povećanje cijena električne energije, mogao bi utjecati na rast cijena drugih dobara i usluga. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Rast cijena od 6,0% zabilježen je u prometu , gdje se ističe rast cijena goriva i maziva za osobna vozila od 17,9 posto. U suprotnom smjeru, dakle na pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su pale 2,7% te pad cijena odjeće i obuće za 4,3% u odnosu na svibanj 2009. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića te odjeće i obuće posljedica su nastojanja trgovaca da brojnim akcijama sniženja cijena privuku kupce. Osim toga ovogodišnja sezonska sniženja su dulja i viša no prethodnih godina.

Na mjesečnoj razini, odnosno i usporedbi s travnjem ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju više su za 0,2 posto. Pri tome su rastu najviše pridonijele više cijene rekreacije i kulture (za 1,5%) te odjeće i obuće (za 1,3%), dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića zabilježile blagi pad od 0,1 posto.
U mjesecima koji slijede inflatorni pritisci će i dalje biti slabi na što će najviše utjecati niska domaća potražnja. Oporavak na inozemnim tržištima utječe na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, što još od početka godine utječe na cijene energenata u Hrvatskoj (iako cijene sirove nafte rastu znatno sporije na godišnjoj razini nego početkom godine). S obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u hrvatskom uvozu, rast cijena energenata nastavit će i dalje utjecati na godišnji rast cijena u Hrvatskoj.

Zajedno s oporavkom realnog sektora, čiji se početak očekuje u drugoj polovici godine, to će utjecati na nešto izraženije inflatorne pritiske u drugom dijelu godine. Isto tako, rast administrativno utvrđenih cijena, posebice najavljeno povećanje cijena električne energije, mogao bi utjecati na rast cijena drugih dobara i usluga. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=599131 16.6.2010 10:20:00 http://www.limun.hr/main.aspx?id=599131#16.6.2010 10:20:00
Kako prerađivačka industrija zapošljava gotovo 90% industrijskih radnika, glavni generator godišnjeg pada zaposlenih osoba u industriji bio je pad zaposlenih u navedenom sektoru. Pad u sektoru rudarstvo i vađenje bio je nešto niži te iznosio 5,0%, dok je u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i parom pad iznosio 2,5% godišnje. Prema GIG-u, najveći pad broja zaposlenih osoba zabilježen je u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju (9,9%). I sve ostale kategorije bilježile su pad zaposlenosti na godišnjoj razini, no nešto nižim stopama.

Proizvodnost rada u industriji, kao pokazatelj odnosa indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa broja zaposlenih u industriji, peti mjesec za redom bilježi rast, iako nešto sporije nego prethodnih mjeseci. Mjerena kumulativno, proizvodnost rada u industriji je u prva četiri mjeseca ove godine a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porasla za 7,0%. Nastavak snažnog rasta proizvodnosti rada u industriji bilježimo kao rezultat niske prošlogodišnje baze, obzirom da je tijekom prva četiri mjeseca 2009. godine proizvodnost konstantno bilježila snažan pad na godišnjoj razini.

Promatrano prema NKD klasifikaciji, najveći doprinos rastu ukupne proizvodnosti rada u industriji došao je iz prerađivačkog sektora, gdje je proizvodnost u prva četiri mjeseca ove godine rasla 7,5% godišnje. U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rast je iznosio 2,8%, dok je kod rudarstva i vađenja proizvodnost smanjena 3,4%. Prema GIG-u, proizvodnost rada najviše se povećala u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, za visokih 26,0%. U svim ostalim kategorijama (osim kod proizvodnje energije) zabilježen je rast proizvodnosti, no po znatno nižim stopama.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Kako prerađivačka industrija zapošljava gotovo 90% industrijskih radnika, glavni generator godišnjeg pada zaposlenih osoba u industriji bio je pad zaposlenih u navedenom sektoru. Pad u sektoru rudarstvo i vađenje bio je nešto niži te iznosio 5,0%, dok je u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i parom pad iznosio 2,5% godišnje. Prema GIG-u, najveći pad broja zaposlenih osoba zabilježen je u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju (9,9%). I sve ostale kategorije bilježile su pad zaposlenosti na godišnjoj razini, no nešto nižim stopama.

Proizvodnost rada u industriji, kao pokazatelj odnosa indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa broja zaposlenih u industriji, peti mjesec za redom bilježi rast, iako nešto sporije nego prethodnih mjeseci. Mjerena kumulativno, proizvodnost rada u industriji je u prva četiri mjeseca ove godine a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porasla za 7,0%. Nastavak snažnog rasta proizvodnosti rada u industriji bilježimo kao rezultat niske prošlogodišnje baze, obzirom da je tijekom prva četiri mjeseca 2009. godine proizvodnost konstantno bilježila snažan pad na godišnjoj razini.

Promatrano prema NKD klasifikaciji, najveći doprinos rastu ukupne proizvodnosti rada u industriji došao je iz prerađivačkog sektora, gdje je proizvodnost u prva četiri mjeseca ove godine rasla 7,5% godišnje. U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rast je iznosio 2,8%, dok je kod rudarstva i vađenja proizvodnost smanjena 3,4%. Prema GIG-u, proizvodnost rada najviše se povećala u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, za visokih 26,0%. U svim ostalim kategorijama (osim kod proizvodnje energije) zabilježen je rast proizvodnosti, no po znatno nižim stopama.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=598726 15.6.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=598726#15.6.2010