Početna > Nekretnine > Infrastruktura > Prioritet spoj Sv.Kuzam - Križišće
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

Prioritet spoj Sv.Kuzam - Križišće


9.1.2012 14:20:00 | Autor/Izvor: Darko Pajić/Novi list/PressCut

Otvorena je cesta D-404, Rivom Boduli i dalje oko tržnice se uz podosta nezadovoljstva korisnika vozi jednosmjerno, a nakon dvije i pol godine pripreme i gradnje završeno je oko 80 metara spojne ceste između Giottine i Ulice Erazma Barčića. Tako bi se na kraju tekuće godine mogla sumirati prilično siromašna bilanca novih cestovnih projekata na području Rijeke. Malo se najavljivalo, malo se toga u 2011. i napravilo, pa ni dobitak za građane nije značajan. Cesta D-404 kao najduže iščekivani projekt pretvorila se u najveće razočaranje, jer na novom istočnom izlazu iz Rijeke ima jako malo prometa, dnevno oko 5.000 vozila, što je barem pet ili šest puta manje nego na riječkoj obilaznici.
 
Jednako je slabo korišten i tunelski priključak prema Tower centru, pa se ispostavilo da cesta D-404 ima daleko manju korist za građane, a tek bi trebala biti u punoj mjeri valorizirana u kontekstu preuzimanja teretnog prometa riječke luke. U veljači iduće godine planira se dovršenje izgradnje nove zgrade i graničnog prijelaza na kontejnerskom terminalu Brajdica, pa bi tada trebao biti otvoren i spoj ceste D-404 s Brajdicom na novom čvoru kod zapadnog portala tunela Pećine. Iskorištenost ceste D404 ni sada ne bi trebalo samo kritizirati, jer se pokazalo da je upravo ova prometnica povećala komercijalnu i realnu vrijednost lučkih skladišta na Škrljevu, gdje se već izmjestio dio kontejnera, te je iskazan ozbiljan interes filipinske tvrtke ICTSI kao strateškog partnera riječke luke za investiranjem u Škrljevo. Svega toga vjerojatno ne bi bilo bez ceste D-404.

Važne cestovne projekte u 2011. godini ne treba sagledavati samo kroz nove izgrađene prometnice, jer je veliku važnost imao i gubitak na nekim davno realiziranim projektima. Riječ je o riječkoj obilaznici i činjenici da je nedavno na dionici Škurinje-Orehovica uvedeno ograničenje brzine od svega 60 kilometara na sat, čime je bitno umanjena protočnost ove "brze" ceste, iako statistika pokazuje da u dvije godine od otvaranja punog profila nije bilo najtežih nezgoda s poginulima, pa se cesta može svrstati među sigurne prometnice. Najava događaja u idućoj godini također nije previše bogata.

Najvažnije bi trebalo biti otvorenje posljednje istočne dionice riječke obilaznice od Sv. Kuzma do Križišća u dužini od desetak kilometara, koje se očekuje u studenom ili prosincu. Moguća je i opcija prijevremenog otvorenja dijela ove ceste, a to je puštanje u promet dionice Sv. Kuzam-Hreljin u srpnju iduće godine neposredno prije ulaska u prometnu špicu turističke sezone. Osim te ceste nedavno je počela i gradnja 2. faze županijske ceste 5025 na dionici od čvora Rujevica do Hosti, koja je dio dionice Rujevica-Marinići duge 2.760 metara, koja je u nadležnosti Grada Rijeke i planira se dovršiti negdje u jesen iduće godine. Riječ je o prometnici koja mora spojiti čvor Rujevica na riječkoj obilaznici s novim Centrom za gospodarenje otpada na Marišćini, projekt koji najranije može biti gotov 2014. godine, jer dionice od Marinića do Marišćine u nadležnosti Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo još uvijek nisu blizu izgradnje.

U Hrvatskim cestama također planiraju realizirati i gradnju nekoliko rotora, jedan u Industrijskoj zoni Kukuljanovo na raskrižju kod "Lidla", "Bauhausa" i "Lesnine", drugi na Martinkovcu, a treći na gornjoj cesti iznad Opatije na križanju prema Voloskom i Matuljima. Na kraju treba spomenuti i jedan projekt čija gradnja nije tako sigurna u idućoj godini. Riječ je o cesti D-403 koja će trotračnim tunelom Rujevica (1.300 metara) spajati čvor Škurinje na riječkoj obilaznici i novi kontejnerski terminal riječke luke na Zagrebačkoj obali. Za odgovor na pitanje o početku gradnje tek treba vidjeti koliko će vremena biti potrebno za projektiranje, kao i kada će početi izgradnja kontejnerskog terminala, ali se svakako treba nadati da realizacija neće biti toliko komplicirana i dugotrajna kao u slučaju ceste D-404.

Početak gradnje tunela Učka

Prema planovima BINA Istre izgradnja druge cijevi tunela Učka trebala bi početi u drugoj polovini iduće godine. Riječ je o generacijskom pothvatu, pa valja podsjetiti da je prva cijev Učke (5.062 metra) otvorena 27. rujna 1981. godine. Druga cijev Učke ključni je objekt pripadajuće dionice punog profila istarskog ipsilona između Rogovića i Matulja dužine oko 45 kilometara. Koliko bi gradnja mogla trajati nezahvalno je prognozirati. U idealnim uvjetima druga cijev Učke mogla bi biti otvorena negdje 2015. godine.