Početna > Nekretnine > Promet nekretninama > HŽ se želi riješiti Gredelja
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

HŽ se želi riješiti Gredelja


18.11.2011 10:56:00 | Autor/Izvor: Branka Suvajac/Business.hr/PressCut

Priče o problemima TŽV Gredelja, tvrtke u sastavu Hrvatske Željeznice holdinga, dosegnule su novu razinu nakon što je Business.hr došao do informacije da ga se HŽ holding želi riješiti, odnosno da se priča o privatizaciji te tvrtke. Dok iz Gredelja strahuju od privatizacije po principu da će ih netko kupiti za kunu, pa kasnije preprodati, iz HŽ-a nam scenarij o privatizaciji ne demantiraju. Naprotiv, kažu kako je Uprava HŽ holdinga već poduzela konkretne korake prema kojima bi pojedine tvrtke kćeri trebalo privatizirati.

Da bi se omogućio daljnji razvoj HŽ-ovih tvrtki kćeri, treba izraditi strateški plan za svako društvo koji će uključivati i preporuku o reintegraciji ili privatizaciji, kaže za Business.hr glasnogovornica HŽ holdinga Mihaela Tomurad Sušac, dodajući da je donesen plan restrukturiranja OV-a (Održavanje vozila) kojem slijedi spajanje s OW-om (Održavanj e vučnih vozila). Ta društva neće biti privatizirana jer, kako kaže, uvijek prate osnovni posao. Paralelno će se provesti privatizacija ostalih tvrtki kćeri, a među njima i  nekima perspektivnog TZV Gredelja. Izradit će se dinamički plan privatizacije tih društava. TZV Gredelj je, primjerice, sve prisutniji na stranim tržištima, a dokaz njegove uspješnosti su novi elektromotorni vlakovi za čiju su serijsku proizvodnju spremni.

Restrukturiranjem tvrtki kćeri želi se postići njihova što bolja tržišna pozicija, kaže Tomurad Sušac. Mir do Nove godine. Da se Gredelju sprema privatizacija, upućeni su naslutili nakon što je postalo razvidno da je HZ holding neke poslove, za koje pojedinci smatraju da ih može odraditi i Gredelj (koji je uostalom i zamišljen kao tvrtka servis HŽ-a), počeo dodjeljivati drugima. Iz HŽ-a na pitanje zašto se takve stvari događaju odgovaraju da se određeni poslovi, a riječ je o tzv. lakom održavanju, efikasnije organiziraju u tvrtkama koje imaju pogone diljem Hrvatske i koje mogu manji popravak željezničkog vozila obaviti na mjestu isključenja vozila, u roku 5-6 sati. Stoga je segmentacija tog tržišta isključivo uvjetovana tehničko-tehnološkim, a ne nekim drugim razlozima, kaže Tomurad Sušac. Otkaza u Gredelju, kako se neslužbeno može čuti iz te tvrtke, neće biti - do Nove godine. Nakon toga nitko ništa ne obećava, a i sve ovisi o izborima Ni u HŽ-u nam ne daju konkretan odgovor na to pitanje.

Budući da poslovna orijentacija TZV Gredelja, nakon preseljenja u nove pogone u Vukomercu, nije i ne smije biti dominantna ovisnost o održavanju postojećeg voznog parka, nego proizvodnja željezničkih vozila, dijelova i sklopova, poslovni će rezultat svakako ovisiti o iskoraku i na strana tržišta. Sve to bit će garancija zadržavanja radnih mjesta, općenit je odgovor koji smo dobili iz HZ-a na upit što će biti sa 1467 radnika koje Gredelj zapošljava u Zagrebu nakon Nove godine, odnosno izbora. Gredelj je donedavno proizvodio na dvije lokacije u Zagrebu, a sada su svi proizvodni kapaciteti iz središta Zagreba preseljeni u Vukomerec. U taj je projekt uloženo 650 milijuna kuna, od čega 250 milijuna kuna u novu opremu i tehnologiju. Zemljište na prijašnjoj lokaciji prodano je za 640 milijuna kuna. Prodajom i ostvarivanjem drugih prihoda ukupan prošlogodišnji prihod iznosio je 1,2 milijarde kuna.

Stagnacija prihoda
Kada se promatraju prihodi samog poslovanja, oni su lani iznosili 580 milijuna kuna, što znači da u prošloj godini nije bilo rasta. Dobit je od 2006. godine na nuli pa ni prošla godina, izuzme li se prodaja zemljišta, nije bila drukčija. Što se tiče ove godine, u Gredelju kažu da je još relativno rano govoriti o rezultatima, ali smatraju da ni ova neće biti drukčija od prijašnjih. Strahujući od toga da će nekomu biti prodani za kunu, iz Gredelj a se navodno uzdaju u pobjedu Kukuriku koalicije, točnije Radimira Čačića, koji ima velike planove sa željeznicama, koje uz energetiku, turizam i okoliš smatra jednom od četiriju najvažnijih razvojnih poluga gospodarstva.

Željko Starčević, predsjednik Sindikata radnika TŽV Gredelja, kaže kako svi problemi te tvrtke proizlaze iz države, odnosno samog HŽ-a Nas gazda uništava, kaže za Business. Hr) objašnjavajući kako je HZ do prije nekoliko godina imao hladnog pogona prema Gredelju 400-tinjak milijuna kuna, a sada je ta svota pala na 114 milijuna kuna na godinu. Osim toga, presušile su i narudžbe HŽ-a od te tvrtke kćeri. Osvrnuo se Starčević tako na HŽ-ovo spominjanje nabave sedam vlakova za gradsko-prigradski prijevoz u pogonima TŽV Gredelja vrijedne 105 milijuna kuna, što bi navodno trebalo pridonijeti spašavanju radnih mjesta u Gredelju. Studija je, kaže Starčević, najprije predviđala izradu 93 vlaka, pa se ta brojka smanjila na 43, da bi se na kraju sve svelo na sedam vlakova, od kojih su dva već u pogonu.

Strah od Siemensa
Prvotna brojka od 90-ak vlakova Gredelju bi bila dovoljna, kaže, da dulje živi na onome što uprihodi od njihove izrade. Kada je njemačka kancelarka Angela Merkel u kolovozu ove godine posjetila Hrvatsku, medije su preplavili napisi o njezinoj poruci kako njemački investitori jedva čekaju ulagati u Hrvatsku. Osim energetskih divova RWE-a i E.ON-a, kao investitor jako zainteresiran za širenje poslovanja u Hrvatskoj spomenut je i Siemens. Suradnju te tvrtke s Končarem i Gredeljem Merkel je istaknula kao primjer uspješne hrvatsko-njemačke suradnje. No, u Gredelju postoji bojazan da bi ih Siemens, obistine li se razgovori Merkelice i Kosor, mogao istisnuti iz priče.

Ne znamo točno koja je direktiva i što su njih dvije razgovarale, ali Merkel se bori za svoje tržište, a mi bismo kao mala država dali vlastitu rit. Končar i Gredelj svojih se proizvoda ne moraju sramiti, oni su među najboljima u Europi. Koja god vlast došla, mora se ozbiljno okrenuti domaćoj proizvodnji, kaže Starčević, koji upozorava na opasnost koju za domaće tvrtke predstavljaju strani operateri na hrvatskim prugama. U trenutačnoj situaciji mi smo isključivo zbog HŽ-a, koji je uz ministra prometa i državu izričiti krivac za Gredeljeve probleme, kazao je.