Početna > Nekretnine > Industrijski projekti > Od trešanja može živjeti cijela obitelj
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

Od trešanja može živjeti cijela obitelj


4.3.2010 | Autor/Izvor: Reporter/PressCut

Od postanka, Općina Kravarsko pokušava u zadnjih 15 godina, uz osnovnu djelatnost izgradnje infrastrukture, pokrenuti1 poljoprivrednu proizvodnju na našem području - kaže načelnik Općine Vlado Kolarec. - Ova je studija ustanovila kako u nas mogu biti rentabilni jedino voćarstvo i stočarstvo. Dakako, ne intenzivno stočarstvo. No, voćarstvo je interesantno, jer se sela u našoj općini nalaze iznad 150 do 210 m nadmorske visine, pa je i klima povoljna za uzgoj pojedinih voćnih vrsta. Kod nas ima manje kasnih mrazova, ali i tuče i magle.

A zemlja je kvalitetna, upravo za voćarstvo. Vodeći se preporukama te studije počeli smo prije 3 godine s realizacijom programa voćarstva na našem području. Tu nam je mnogo pomogao tadašnji član Poglavarstva Jurica Pavelić. Zaključili smo kako je najisplativija sadnja trešanja koje na relativno malim površinama postižu dobar urod, pa i kvalitetan prihod.

Tako, na primjer, posađene na 1 hektaru, trešnje u četvrtoj-petoj godini donose lijepe prihode domaćinstvu: od 5 do 10 tisuća kuna mjesečno. Stanovnici općine Kravarsko imaju manje površine zemljišta i cijeli je projekt rađen sa tim preduvjetima. Naime, kaže Vlado Kolarec, nisu željeli poticati ljude da kupuju novu zemlju. Inače, za jabuke je potrebno od 4 do 10 hektara kako bi proizvodnja bila rentabilna.

Kod trešanja je to sasvim drukčije: proizvodnja je isplativa već na pola hektara, pa maksimalno do 2 hektara. Još je jedna prednost trešanja: kako kod berbe treba puno ljudi, berbu na ovim manjim parcelama to može obaviti jedna obitelj.-Uz pomoć Franje Kotara i Damira Lučića, agronoma iz Velike Gorice, koji je ovih dana kod nas kupio drvenu kuću i misli se s obitelji doseliti na naše brege, krenuli smo s planom sadnje voćnjaka - kaže načelnik Općine.

Nismo još precizirali hoće li to biti samo trešnje ili i neke druge voćke, sve ovisi o željama, ali i stvarnim mogućnostima ulaganja mještana. Sadnice od 50 do 70 kn. Uz činjenicu kako voćnjake subvencioniraju Zagrebačka županija i Republika Hrvatska, pomoć je općine dobro došla. Općina subvencionira kupnju sadnica, navodnjavanje, te postavljanje ograde. A općinski je rovokopač stalno u pogonu. Voćari sami kupuju sadnice, a onda dolaze u općinu i predočenjem računa ostvaruju subvenciju.- Sada smo nešto smanjili iznose subvencije, no, u prvoj smo fazi, kad smo krenuli sa sadnjom voćnjaka na 8 hektara, davali čak 80 posto sredstava za sadnice trešanja i breskvi.

Preferirali smo kupnju tzv. teških sadnica koje su u vrijeme sadnje bile stare 2-3 godine. Kako su voćnjaci posađeni prije godinu dana, već smo lani, nakon dva-tri mjeseca od sadnje,na voćkama imali prvi rod od 15 do 20 trešanja po sadnici. Ove godine očekujemo na trešnjama urod do 5 kila po sadnici. Ljudi će tako relativno brzo doći do novaca kojega onda mogu dalje investirati u realizaciju kompletnog programa. Sadnice su koštale od 50 do 70 kuna.

Kupovano je više različitih vrsta trešanja. Razlog? Želimo vidjeti, tumači načelnik općine, koja će vrsta najbolje uspijevati, pa da se onda njoj priklonimo. A ljudi mogu dodatnim cijepljenjem proširiti početni nasad. Ima još prednosti: razne sorte trešanja dozrijevaju u različito vrijeme, pa je tako berba produžena na dva mjeseca, što onda olakšava i plasman, mače, zbog djelotvornijeg plasmana, u općini je formirana braniteljska zadruga, a ima i dosta branitelja koji sade voćnjake.

Ta bi zadruga trebala okupiti sve proizvođače imanje trgovačke sustave. A za 10 godina, kad će imati oko do 100 hektara voćnjaka, pretežno pod trešnjama, mogli bi biti interesantni i većim sustavima. Saznajemo kako ljudi uz trešnje sade breskve i kruške viljamovke. Kruška je zanimljiva za plasman, a ono što se ne proda može se preraditi u isto tako tražene voćne rakije.  Ljudi oprezno ulaze u voćarstvo - kaže Vlado Kolarec.

Voćarstvo je izloženo velikim rizicima: tuča, mraz i slične prirodne nepogode. Inače, voćarstvo je kod nas tradicija. Prije dvadesetak godina svako je domaćinstvo imalo od 20 do 100 voćaka,obično starih sorti u voćnjacima uz kuću. Bili su to voćnjaci za potrebe jedne obitelji, a sadašnjom nam je akcijom cilj da ljudi krenu sa proizvodnjom za tržište, da od toga posla mogu živjeti cijele obitelji. Zato smo svima koji su zainteresirani omogućili i školovanje za voćare.

Vjerujem da će se sve više ljudi početi baviti voćarstvom. Jer, od trešanja posađenih na jednom hektaru obitelj od 5,6 članova može cijelu godinu normalno živjeti i imati godišnje do 100 tisuća kuna. Naravno, perspektiva je još bolja, samo da se stabilizira sadašnje stanje na tržištu, pa i kupovna moć stanovništva. Računajte sami: ako je lani otkupna cijena 1 kg trešanja bila u Europi 2 eura, te, ako imate 500 do 1000 trešanja, a po stablu berete 30-40 kila...

Dakako, i voćari s Kravarskog željno očekuju izgradnju hladnjače i distributivnog centra. Kažu kako sami ne mogu ići u izgradnju vlastitih hladnjača, ali kako bi im distributivni centar i hladnjača bili veliki poticaj. Osobito za ljude koji su još malo skeptični, ponajviše stoga što se boje plasmana, odnosno nesigurne prodaje voća.

Vikendaši postaju stanovnici. Općina sufinancira i stočarstvo. Plaćaju kompletnu oplodnju krava i krmača, no, sve je manje interesa. Kaže načelnik Kolarec kako danas na cijelom području općine nemaju više od 250 do 300 krava. A prije 20 godina tu je bilo i nekoliko tisuća grla, te puno više krmača. Na pomoć općine mogu računati i pčelari, što stvara zatvoreni ciklus kvalitetnijeg bavljenja voćarstvom.

Saznajemo kako sada na okolnim bregima šestero pčelara ima po 100 i više košnica. Zanimljive su još neke brojke: Općina ima oko 2100 stanovnika. Živi tu 610 domaćinstava, a procjenjuje se kako imaju još barem toliko vikendaša. No, posljednjih je godina, ponosan je načelnik Vlado Kolarec, više od polovice tih vikendica pretvoreno u kuće za stanovanje. A veliki su hit stare (i nove) drvene kuće.