Oglas:
Početna > Leksikon > U > Ugovor o zalogu
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

Ugovor o zalogu


A B C Č D E F G H I J K L M N O P R S Š T U V W X Z Ž (2110 pojmova)

Ugovor o zalogu (engl. security contract,  njem. Pfandvertrag);

1. ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) prema vjerovniku (zalogoprimac) da mu preda neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasništva kako bi se prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti iz njezine vrijednosti ako mu tražbina ne bude isplaćena o dospjelosti. Ujedno se vjerovnik (zalogoprimac) obvezuje primljenu stvar čuvati, i nakon prestanka tražbine neoštećenu vratiti zalogodavcu.

2. Ako se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću, založni je vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga. Pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založnik vjerovnik putem suda, a po pravilima određenim u Zakonu o vlasništvu i na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina, ako nije što drugo određeno zakonom. Založni vjerovnik može, bio njegov dužnik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoće li zahtijevati namirenje svoje tražbine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dužnika, ili istodobno i zaloga i dužnikove imovine. Zahtijeva li založni vjerovnik namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju tražbinu, dužnik mu ostaje dužan razliku; naprotiv, proda li se zalog za više od vjerovnikove tražbine, višak je dužnikov. Založni vjerovnik čije založno prvo tereti stvar ili pravo koje je sposobno da daje plodove ili druge koristi iz čije bi se vrijednosti mogla namiriti zalogom osigurana dospjela tražbina, ovlašten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravitelja koji će biti ovlašten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovčava ih, te da dobivene iznose polaže u sud radi namirenja iz toga pologa.

3. Svoje pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ovlašten je založni vjerovnik ostvarivati izvansudskim putem, ako je predmet založnoga prava pokretna stvar ili pravo koje se ne smatra nekretninom, a založni je dužnik u trenutku osnivanja založnoga prava ili naknadno izričito u pisanom obliku dopustio takvo namirivanje. Ako je pokretna stvar ili pravo koje se ne smatra nekretninom dano u zalog za osiguranje tražbine iz trgovačkoga posla, založni je vjerovnik ovlašten izvansudskim putem ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga, ako založni dužnik nije takvo namirenje izričito isključivo u trenutku osnivanja zaloga. Kad je založni vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, ovlašten ga je ostvarivati putem javne dražbe (javnoga nadmetanja), a na neki drugi način jedino ako ima na temelju pravnoga posla ili zakona pravo da ga ostvaruje na taj način ili je to u danim okolnostima jedini mogući način za ostvarenje prava na namirenje. Ako je založnom vjerovniku, koji je ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, založena takva pokretna stvar ili pravo koje ima burzovnu ili tržišnu cijenu, on je ovlašten radi namirenja prodati zalog za tu cijenu iz slobodne ruke, a putem osobe koja je javno ovlaštena za prodaju na burzi, odnosno za javne prodaje takvih stvari i prava. Ako je u zalog dan novac, založni je vjerovnik ovlašten svoju dospjelu tražbinu osiguranu tim zalogom namiriti zadržavši za sebe odgovarajući iznos. Isto vrijedi i kad vjerovnik namiruje svoju dospjelu tražbinu iz novca koji primi na ime založene mu tražbine ili na ime kamata odnosno drugih povremenih davanja koja daje založena tražbina, ili iz založenih plodova koje nekretnina daje posjedovanjem nekoga pravnoga odnosa. Ako je založni vjerovnik ovlašten za sebe ubrati plodove od pokretne stvari koja mu je predana u zalog, vrijednost ubranoga prebija se po samom zakonu u trenutku ubiranja s tražbinom osiguranom zalogom, pa ma i ona nije dospjela; založni je dužnik ovlašten u svako doba zahtijevati da mu vjerovnik o svom trošku izda priznanicu o tom prijeboju. Isto na odgovarajući način vrijedi i za vrijednost drugih koristi koje je založni vjerovnik ovlašteno imao od založne stvari. Vjerovnik koji je neovlašteno ostvarivao svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, ili ga je ostvarivao na način na koji nije bio ovlašten, odgovara za svaku štetu koja bi odatle proizašla.

Definicija je preuzeta iz Rječnika trgovačkog prava u izdanju Masmedia.




Ugovor iz Maastrichta
Ugovor o diskontu mjenica
Ugovor o faktoringu
Ugovor o forfaitu
Ugovor o franzšizingu
Ugovor o građenju
Ugovor o inženjeringu
Ugovor o isključivoj distribuciji
Ugovor o isključivoj kupnji
Ugovor o komisiji
Ugovor o koncesiji
Ugovor o konzaltingu
Ugovor o konzorciju
Ugovor o leasingu
Ugovor o menedžmentu
Ugovor o nalogu
Ugovor o opciji
Ugovor o ostavi (čuvanju)
Ugovor o posredovanju
Ugovor o posudbi
Ugovor o prijenosu dobitka
Ugovor o prodaji
Ugovor o razmjeni
Ugovor o savjetodavnim uslugama
Ugovor o savjetodavnom inženjeringu
Ugovor o sefu
Ugovor o trgovačkom zastupanju
Ugovor o ulaganju
Ugovor o ustupanju udjela u društvu s ograničenom odgovornošću
Ugovor o vođenju poslova društva
Ugovor o zajednici dobitka
Ugovor o zajmu
Ugovor o zakupu
Ugovor o zalogu
Ugovor u korist trećeg
Ujednačena lista pokazatelja poslovnog uspjeha
Ukamaćivanje
Ukupni novčani tok
Ukupni prihod
Ulazne barijere