Vijesti:
Oglas:
Početna > Vijesti > Vijesti dana > Hrvatima se još ne isplati štedjeti u inozemstvu
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

Hrvatima se još ne isplati štedjeti u inozemstvu


7.1.2011 10:46:00 | Autor/Izvor Vjesnik/PressCut

Štednja u bankama u inozemstvu, barem kada je riječ o zemljama Europske unije, za hrvatske građane zasad nije isplativa, jer su kamatne stope na oročene depozite u Hrvatskoj znatno više nego u većini zemalja EU-a, za razliku pak od kamatnih stopa na kredite koje su u zemljama Unije znatno niže nego u Hrvatskoj. O povoljnim kamatnim stopama na štednju u Hrvatskoj već su više puta ukazivali i u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), i to nakon brojnih upita očekuje li se odljev štednje hrvatskih građana u inozemstvo s početkom ove godine, kada je na snagu stupio Zakon o deviznom poslovanju. Kamatne stope na štednju u nekim zemljama regije trenutačno su, istina, povoljnije nego u Hrvatskoj, no tu ne treba nikako izostaviti pitanje rizičnosti svake pojedine zemlje.

Naime, analitičari podsjećaju da je građanima u donošenju odluke o štednji najhitnija percepcija rizika pojedine zemlje i bankarskog sustava, a važnu ulogu, naravno, igra i jednostavnost te brzina pristupa vlastitim financijama. Bankari u Hrvatskoj ističu i da su se depoziti nerezidenata u Hrvatskoj posljednjih godina uvelike povećavali, što bi značilo da su se kamatne stope na štednju i sigurnost banaka u Hrvatskoj pokazali zanimljivima za strane štediše, ali i investitore koji su odlučili držati svoj kapital u Hrvatskoj. No što je potrebno učiniti ako netko ipak odluči štedjeti u inozemstvu ili se za to pak odluči u slučaju da kamate na oročene depozite u nekim zemljama EU-a postanu atraktivnije nego danas? Mora li osobno otvoriti račun te koje dokumente mora imati da bi mogao otvoriti štedni račun?

Na ta pitanja odgovore smo dobili od banaka koje posluju u Hrvatskoj, a podružnice i matice imaju u inozemstvu. Otvara li hrvatski građanin štedni račun primjerice u Austriji, doznajemo od Erste banke u Beču, trebao bi osobno doći u poslovnicu u toj zemlji, jer mora potpisati ugovor o otvaranju štednje. Osim toga, ističu u austrijskoj poslovnici, potrebno je predočiti dokumente s fotografijom, primjerice, putovnicu ili osobnu iskaznicu. Iz Hypo Grupe u Austriji pak kažu da nema posebnih procedura za strane investitore koji žele štedjeti u Austriji pa tako ni za hrvatske, koji su dobrodošli. Dakako, pri ugovaranju štednih depozita banka se drži uobičajene procedure za sprječavanje pranja novca i to vrijedi za sve klijente, stoga od stranih klijenata traže na uvid putovnicu i potvrdu od banke iz koje se novac prebacuje na štedni račun u Austriji.

U Zagrebačkoj banci (Unicredit), zbog visokog povjerenja klijenata u stabilnost hrvatskog bankarskog sustava, ali i zbog trenutačnih konkurentnijih kamatnih stopa na štednju u odnosu na slične modele konzervativnijeg investiranja u zapadnoj Europi, u ovom trenutku ne očekuju znatniji interes klijenata za štednju na području eurozone. Napominju da trenutno ne postoji tehnička mogućnost otvaranja štednih računa preko jedne članice internacionalne grupe u drugoj u inozemstvu, no eventualne upite klijenata će rješavati individualno sa svakim pojedinim klijentom, nastojeći mu pritom pri svakom zahtjevu pružiti savjetodavnu podršku.

Što se tiče isplativosti štednje, primjerice, u Austriji, isplativost najbolje objašnjava konkretan primjer prema kojem će hrvatski građanin koji oroči u Austriji, primjerice, 10.000 eura na godinu dana, uz kamatnu stopu od 1,25 posto nakon tog razdoblja dobiti 125 eura. Tome još treba pridodati i porez koji se plaća na prihod od kamate u Austriji, koji iznosi 25 posto, a od 1.srpnja će u svim članicama EU-a iznositi 35 posto. Dakle, svatko tko oroči sredstva u Austriji trenutačno plaća porez na prihod od kamate u iznosu od 25 posto, a od 1. srpnja moći će birati hoće li plaćati porez na prihod od kamate od 25 ili 35 posto (što se uvodi u svim zemljama EU-a).

U Erste banci u Hrvatskoj na standardnu oročenu štednju u iznosu od 10.000 eura na godinu dana i jedan dan kamatna stopa iznosi četiri posto, a klijent će nakon tog razdoblja ukupno raspolagati s 1401 eurom, što je dakle, više nego u Erste banci u Austriji. Silvija Bareša iz Societe Generale Splitske banke kaže da u podružnici te banke u, primjerice, Sloveniji, ako nerezident želi sklopiti ugovor o štednji, mora otvoriti račun za nerezidente u jednoj od poslovnica banke za koji mu je pored popunjenog zahtjeva za otvaranje računa potreban i valjani osobni dokument (osobna iskaznica ili putovnica), te mora imati porezni broj u Sloveniji i porezni broj države u kojoj ima prijavljeno prebivalište.

Na osnovu otvorenog računa u banci sklapa ugovor o depozitu uvažavajući pritom zakon o pranju novca i financiranju terorizma, ističe Bareša. Dodaje da su kamatne stope na oročeni iznos od 10.000 eura na godinu dana u Francuskoj, odnosno u banci matici (Societe Generale) između jedan i dva posto, dok se u Hrvatskoj kamatna stopa kreće oko 3,5 posto. Štednja u većini zemalja EU-a hrvatskim se građanima, ako je suditi po visini kamatnih stopa, zasad ne isplati, jer su kamatne stope u Hrvatskoj više iako su se prošle godine znatno smanjile u odnosu na 2009. godinu, kada su u Hrvatskoj dosegle rekordne iznose.

Strane kreditne institucije ne mogu u Hrvatsku do njezina ulaska u EU
Kada je riječ o agencijama koje bi mogle hrvatskim građanima pružati usluge posredovanja u otvaranju štednje i podizanju kredita u inozemstvu, u HNB-u kažu da strane (nerezidentne) kreditne institucije ne smiju neposredno pružati usluge u Hrvatskoj sve do njezina ulaska u EU (i tada samo nerezidentne kreditne institucije iz EU-a) te, prema Zakonu o kreditnim institucijama, ne bi bilo dopušteno ni pružanje tih usluga preko agencija koje bi se osnivale radi posredovanja, odnosno povezivanja hrvatskih građana sa stranim kreditnim institucijama kod kojih bi se otvarali računi i podizali krediti. Napominju da se neposrednim pružanjem usluga stranih kreditnih institucija u Hrvatskoj ne smatraju pojedinačni pravni poslovi koje će hrvatski građani u okviru liberalizacije deviznog poslovanja izravno zaključivati sa stranim bankama u inozemstvu pri otvaranju deviznih računa ili kod realizacije kredita.