Destinacije
Destinacije - arhiva
Budućnost je svijetla i… zelena
Autor: Zdravko Krajačić
Fotografije: Astoria arhiva
Izvor: LivingStone
“Zelena gradnja“- sintagma koja znači rad u suradnji s prirodom, a ne protiv nje. Ako se upotrebljavaju ekološki prihvatljive tehnike, neškodljivi materijali i energetsko efikasna rješenja, svaki prostor može postati “zeleniji“.
Temeljna načela zelene gradnje trebala bi biti utkana u sve odluke koje se donose prije početka izgradnje bilo koje zgrade. Izgradnja škole ili obiteljske kuće može, u tom pogledu, imati iznenađujuće mnogo zajedničkog. U svakom su slučaju lokacija i razumijevanje prirodnog okruženja osnova za sve sljedeće korake.
Zelena gradnja je drugačiji način razmišljanja o zgradama i našim domovima. Među ostalim u tom nas konceptu zanimaju načini učinkovitije upotrebe energije, osvjetljenja prirodnom dnevnom svjetlošću, kvaliteta zraka u prostorijama i uglavnom sve što omogućava zdravije te sretnije uvjete rada i života u prostoru. Istraživanja pokazuju da škole u kojima se postižu bolji rezultati u edukativnom procesu i trgovine, koje ostvaruju veći dohodak po četvornom metru, stoje, među ostalim, i u izravnoj korelaciji s elementima zelene gradnje.
Klimatizacijski uređaji navodnjavaju park
Možda zvuči ironično, ali graditi u čim manjem opsegu, izvoditi što manje intervencije u prostoru i dostići što veću efikasnost prostora zna biti u suprotnosti sa željama investitora. Stoga se nameće pitanje kako se najviša građevina na svijetu, Burj Dubai, uklapa u koncept zelene gradnje budući da staklo i pijesak ne bude takve “zelene“ asocijacije na prvi pogled. Spomenemo li, međutim, da se vlaga iz kilometarskih klimatizacijskih kanala skuplja i upotrebljava za neovisni sistem navodnjavanja svih hortikulturnih površina u zgradi, shvatit ćemo da ništa nije bilo prepušteno slučaju.
Ali to je samo početak. Novi grad Masdar u Abu Dhabiju je najambiciozniji projekt koji se zasniva na održivom razvoju na svijetu u ovom trenutku. Glavni “dirigent“ projekta je Sir Norman Foster. Mogli bismo reći da zvučni projekti privlače zvučna imena, no u ovom slučaju kompleksnost i vizionarstvo nadilaze sve dosada znane projekte. Nije posrijedi klasično “pokazivanje“ kako biti najviši, najveći, najskuplji... jednostavno, u gradnji grada koji će biti sjedištem Svjetske agencije za obnovljive izvore energije mislilo se na sve.
Zato je i službeni slogan: “Zero-carbon, zero-waste city“. Suvišno je spominjati da tehnologija motora s unutarnjim izgaranjem s kraja 19. stoljeća nema što tražiti u tom gradu budućnosti. Sunce je, kao simbolični pokretač svega, doslovni izvor energije, kad je energija u pitanju, za sve što će cijeli grad trebati. A treba mu doista puno. Na površini od 6 četvornih kilometara živjet će 50 000 ljudi, a bit će tu i sjedište Sveučilišta Masdar Institute of Science and Technology. Zato se cijela povijest grada započinje pisati gradnjom solarne elektrane koja će energijom opskrbljivati grad od početka izgradnje.
Osvjetljenje – glavni izazov
Na prvi pogled izgleda kao da si sve to mogu priuštiti oni koji imaju puno novaca. Službena je politika Dubaia da se sav novac zarađen naftom, dakle, fosilnim gorivom, ulaže u moderne tehnologije i obnovljive izvore energije. Među ostalim i zbog takvih pionirskih pothvata napredna “zelena“ tehnologija postaje sve dostupnija.
Standardizacija energetsko efikasnih, a istodobno oblikovno zanimljivih rješenja, jest posebice istaknuta u segmentu oblikovanja svjetlosnih rješenja. To nam omogućava stvaranje novih vrijednosti i upotrebu različitih materijala radi postizanja željenih efekata. Korištenja najnovijih “LIFI“ plazma izvora svjetlosti daje nam gotovo neograničene mogućnosti minimiziranja dimenzija svjetiljki, velikih ušteda energije i dugovječnosti.
U poplavi “zelenih“ rješenja potrebno je razlučiti što donosi kvalitetne rezultate, a što nas može s lakoćom učiniti žrtvama marketinga.
U Americi su zato još 1998. godine razvili LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) standarde. Postavljanjem zajedničkih standarda i načina mjerenja uspostavljen je temelj koncepta zelene gradnje. Promocija interdisciplinarnosti te podizanje svijesti investitora i institucija o dobrobitima koncepta zelene gradnje, osnovni su koraci potrebni za promjenu uvriježenog mišljenja. Znanje pri tome postaje element koji sve više čini razliku, jer znanje omogućava velike uštede bez gubitka “crvene niti“ i udaljavanja od izvornoga koncepta nekog projekta.
Hrvatska ne kaska
Nije naodmet reći kako Hrvatska ne zaostaje za tendencijama, koje “vuku naprijed“, i za napredno mislećim promotorima “zelenog svijeta“. Sve što smo spomenuli još je daleko od obligatornog u nas, ali spoznaja da su i daleko prije postojanja Nacionalnog savjeta za zelenu gradnju postojali krugovi arhitekata i investitora čija se vizija budućnosti u mnoštvu detalja podudara s konceptom zelene gradnje, daje nam nadu u svijetlu i zelenu budućnost.
Fotografije: Astoria arhiva
Izvor: LivingStone
“Zelena gradnja“- sintagma koja znači rad u suradnji s prirodom, a ne protiv nje. Ako se upotrebljavaju ekološki prihvatljive tehnike, neškodljivi materijali i energetsko efikasna rješenja, svaki prostor može postati “zeleniji“.
Temeljna načela zelene gradnje trebala bi biti utkana u sve odluke koje se donose prije početka izgradnje bilo koje zgrade. Izgradnja škole ili obiteljske kuće može, u tom pogledu, imati iznenađujuće mnogo zajedničkog. U svakom su slučaju lokacija i razumijevanje prirodnog okruženja osnova za sve sljedeće korake.
Zelena gradnja je drugačiji način razmišljanja o zgradama i našim domovima. Među ostalim u tom nas konceptu zanimaju načini učinkovitije upotrebe energije, osvjetljenja prirodnom dnevnom svjetlošću, kvaliteta zraka u prostorijama i uglavnom sve što omogućava zdravije te sretnije uvjete rada i života u prostoru. Istraživanja pokazuju da škole u kojima se postižu bolji rezultati u edukativnom procesu i trgovine, koje ostvaruju veći dohodak po četvornom metru, stoje, među ostalim, i u izravnoj korelaciji s elementima zelene gradnje.
Klimatizacijski uređaji navodnjavaju park
Možda zvuči ironično, ali graditi u čim manjem opsegu, izvoditi što manje intervencije u prostoru i dostići što veću efikasnost prostora zna biti u suprotnosti sa željama investitora. Stoga se nameće pitanje kako se najviša građevina na svijetu, Burj Dubai, uklapa u koncept zelene gradnje budući da staklo i pijesak ne bude takve “zelene“ asocijacije na prvi pogled. Spomenemo li, međutim, da se vlaga iz kilometarskih klimatizacijskih kanala skuplja i upotrebljava za neovisni sistem navodnjavanja svih hortikulturnih površina u zgradi, shvatit ćemo da ništa nije bilo prepušteno slučaju.
Ali to je samo početak. Novi grad Masdar u Abu Dhabiju je najambiciozniji projekt koji se zasniva na održivom razvoju na svijetu u ovom trenutku. Glavni “dirigent“ projekta je Sir Norman Foster. Mogli bismo reći da zvučni projekti privlače zvučna imena, no u ovom slučaju kompleksnost i vizionarstvo nadilaze sve dosada znane projekte. Nije posrijedi klasično “pokazivanje“ kako biti najviši, najveći, najskuplji... jednostavno, u gradnji grada koji će biti sjedištem Svjetske agencije za obnovljive izvore energije mislilo se na sve.
Zato je i službeni slogan: “Zero-carbon, zero-waste city“. Suvišno je spominjati da tehnologija motora s unutarnjim izgaranjem s kraja 19. stoljeća nema što tražiti u tom gradu budućnosti. Sunce je, kao simbolični pokretač svega, doslovni izvor energije, kad je energija u pitanju, za sve što će cijeli grad trebati. A treba mu doista puno. Na površini od 6 četvornih kilometara živjet će 50 000 ljudi, a bit će tu i sjedište Sveučilišta Masdar Institute of Science and Technology. Zato se cijela povijest grada započinje pisati gradnjom solarne elektrane koja će energijom opskrbljivati grad od početka izgradnje.
Osvjetljenje – glavni izazov
Na prvi pogled izgleda kao da si sve to mogu priuštiti oni koji imaju puno novaca. Službena je politika Dubaia da se sav novac zarađen naftom, dakle, fosilnim gorivom, ulaže u moderne tehnologije i obnovljive izvore energije. Među ostalim i zbog takvih pionirskih pothvata napredna “zelena“ tehnologija postaje sve dostupnija.
Standardizacija energetsko efikasnih, a istodobno oblikovno zanimljivih rješenja, jest posebice istaknuta u segmentu oblikovanja svjetlosnih rješenja. To nam omogućava stvaranje novih vrijednosti i upotrebu različitih materijala radi postizanja željenih efekata. Korištenja najnovijih “LIFI“ plazma izvora svjetlosti daje nam gotovo neograničene mogućnosti minimiziranja dimenzija svjetiljki, velikih ušteda energije i dugovječnosti.
U poplavi “zelenih“ rješenja potrebno je razlučiti što donosi kvalitetne rezultate, a što nas može s lakoćom učiniti žrtvama marketinga.
U Americi su zato još 1998. godine razvili LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) standarde. Postavljanjem zajedničkih standarda i načina mjerenja uspostavljen je temelj koncepta zelene gradnje. Promocija interdisciplinarnosti te podizanje svijesti investitora i institucija o dobrobitima koncepta zelene gradnje, osnovni su koraci potrebni za promjenu uvriježenog mišljenja. Znanje pri tome postaje element koji sve više čini razliku, jer znanje omogućava velike uštede bez gubitka “crvene niti“ i udaljavanja od izvornoga koncepta nekog projekta.
Hrvatska ne kaska
Nije naodmet reći kako Hrvatska ne zaostaje za tendencijama, koje “vuku naprijed“, i za napredno mislećim promotorima “zelenog svijeta“. Sve što smo spomenuli još je daleko od obligatornog u nas, ali spoznaja da su i daleko prije postojanja Nacionalnog savjeta za zelenu gradnju postojali krugovi arhitekata i investitora čija se vizija budućnosti u mnoštvu detalja podudara s konceptom zelene gradnje, daje nam nadu u svijetlu i zelenu budućnost.
