Destinacije
Destinacije - arhiva
Ključ Hrvatske u vratima Dalmacije
Autor: Maja Gulin
Fotografije: TZ Grada Kinina
Izvor: LivingStone
Knin mnogi vezuju tek uz Domovinski rat, no njegov značaj, duga slavna i dostojanstvena prošlost, sva ispisana hrvatskim rukopisom, poput velebne tvrđave koja se uzdiže na brdu Spas, seže sve do 7. stoljeća.
Iako se na prvi pogled čini kao jednostavan radni zadatak, ispričati u 5400 znakova priču o kraljevskom gradu Kninu, nije nimalo lako. Jer kad se jednom odškrinu vrata slavne i burne prošlosti ovoga grada, nebrojeni zanimljivi i važni podaci, priče, osobe i događaji, svaki odabir učine teškim i dvojbenim. Svaki spomenik u Kninu, svaka crkva, samostan priča slavnu “štoriju“ o postanku hrvatskog kraljevskog grada, smještenog na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije, na križanju važnih putova između unutrašnjosti i mora. Zato je Knin i poznat po nazivima Vrata Dalmacije i Ključ Hrvatske. A ta su se “vrata“ s “ključem“ Hrvatske smjestila u prostranom kraškom polju omeđenom planinama kroz koje protječe čak sedam rijeka i rječica.
Zvonimirov grad osnovali su Hrvati dolaskom u ove krajeve krajem šestog i početkom sedmog stoljeća, kada su zaposjeli dio brda Spas na kojem se nalazilo rimsko naselje Ninia.
I najstariji i najmlađi
Iako su mnogi gradovi u Hrvatskoj stariji od Knina, oni svoj postanak bilježe kao naselja starih Ilira ili kao grčke i rimske kolonije ili municipiji. No postanak Knina i njegov razvitak vezan je isključivo uz dolazak Hrvata. Zato za grad, u kojem je u 11. stoljeću stolovao hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, s pravom možemo kazati da je autohtoni hrvatski grad i jedan od najstarijih hrvatskih gradova.
Nedaleko od Knina je i mjesto Biskupija, jedno od najznačajnijih hrvatskih arheoloških nalazišta, a samo ime i ostaci čak pet velikih crkava govore da je to nekada moralo biti važno središte crkvene vlasti.
Povijest prvi put bilježi Knin u 10. stoljeću, kada je pod nazivom Tignino spomenut u ispravi kralja Krešimira I. Od osnutka ima izuzetan strateški značaj u kontroli okolnog prostora i prometnih pravaca. Idealan geostrateški položaj Knina, smještenog na vrhu brda Spas, uvjetovao je da Knin u ranom srednjem vijeku postane sijelo župana, hrvatskih vojvoda, kraljeva i banova, a jedno vrijeme i sjedište hrvatskog biskupa. Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir proglašava ga u 11. stoljeću stalnom prijestolnicom hrvatske države. Tako kninski kastrum postaje upravno, administrativno i vojno središte. Iako je po nastanku jedan od najstarijih, po dobnoj strukturi stanovnika Knin je danas najmlađi grad u Hrvatskoj - od 17 tisuća stanovnika oko šest tisuća je mlađe od 19 godina.
Tvrđava nad tvrđavama
Na najvišem sjeveroistočnom platou brda Spas, na strmoj litici koja se spušta prema rijeci Krki, najvjerojatnije još u 9. stoljeću, sagrađena je utvrda Tignino. Sigurno utočište postalo je potom i srednjovjekovno urbano naselje, jezgra kasnijeg kompleksa kninske tvrđave, kao i cjelokupnog gradskog prostora.
Još i danas ta je velebna utvrda, podijeljena na pet dijelova, ono što će svaki posjetitelj koji dolazi u kraljevski grad prvo zamijetiti. Po svom položaju, obrambenoj snazi i naoružanju svojedobno je bila najmoćnija utvrda u Dalmaciji. Važno je reći i da je kninska utvrda druga po veličini fortifikacijska utvrda u Europi, izuzetno razvedena i očuvana u svim svojim dijelovima. Ona je živući spomenik kninske prošlosti, ali i središte kninske kulture s muzejom, galerijskim prostorom, suvenirnicom i restoranom, smještenim u prostoru bivše stražarnice. Kninska je tvrđava jedan od najvažnijih segmenata kulturnog turizma na ovom području. Uz crkvicu sv. Barbare, na tvrđavi se nalazi i zvono, koje je 1994. Kninjanima poklonio papa Ivan Pavao II.
Možda kao nigdje drugdje, u Zvonimirovu gradu, upravo tu na kninskoj utvrdi, možete osjetiti dašak slavne i burne prošlosti te osluhnuti priče koje u tišini izviru iz vjekovima starog kamena. A te priče govore nam o razvijenom društvenom, političkom i vjerskom životu na ovim prostorima od prapovijesti do danas te se mogu potvrditi i brojnim arheološkim nalazima. Upravo u Kninu djelovao fra Lujo Marun, jedan od začetnika hrvatske arheologije, rodom Skradinjanin. Osnivanjem prvog Muzeja hrvatskih spomenika u 19. stoljeću, fra Lujo Marun sačuvao je bogatu prošlost ovog kraja od zaborava i na taj način odškrinuo vrata besmrtnosti.
Turizam je budućnost
Grad Knin krase brojni kulturno-povijesni spomenici, ali i ljepota prirode. Obilje vode najveće je prirodno bogatstvo ovoga, zapravo krševitoga, kraja. U božanskoj rijeci Krki, koja će se podno Knina raspjevati u najljepšu rapsodiju slapova, jezera, kanjona, bukova i brzaca, uz koju živi nekoliko stotina vrsta ptica obitava i endemska vrsta pastrve s crnim pjegama. Među kninskim ribolovcima kruži priča o primjerku teškom 2,5 kilograma uhvaćenom prije dvije godine, pa je možda i to razlog što će se iduće godine u Kninu održati svjetsko prvenstvo u lovu na potočnu pastrvu.
Krka je danas mnogima atraktivna zbog raftinga i vožnje kanuom, ali česti gosti Kninjana su i planinari iz Hrvatske i inozemstva koji odlaze na Dinaru, planinu s najvišim vrhom u Hrvatskoj. Od prirodnih ljepota izdvaja se Gospodska pećina, izuzetan arheološki, speleološki i prirodni fenomen. Svakako valja spomenuti i Krčić, veliki slap podno kojega izvire rijeka Krka, simbioza ušća i izvora u jednome. Prirodni fenomen koji se rijetko gdje, ako uopće i jest, ponovio u svijetu!
Uz ljubitelje povijesti i prirode, Knin sve više posjećuju i lovci, posebno talijanski koji tu love od početka lovne sezone u listopadu pa sve do ožujka.
Nije stoga čudno da se u Kninu otvaraju novi hoteli (uz privatan smještaj i postojeći hotel Mihovil, prije godinu dana otvoren je i hotel Ivan), da je sve brojnija ponuda apartmana i soba. U turističkoj ponudi grada iznimno su zanimljivi team building susreti. Za “poslovnjake“ se uz integracijske igre, organiziraju i utrka na magarcima te srednjovjekovna večera na kninskoj utvrdi.
Fotografije: TZ Grada Kinina
Izvor: LivingStone
Knin mnogi vezuju tek uz Domovinski rat, no njegov značaj, duga slavna i dostojanstvena prošlost, sva ispisana hrvatskim rukopisom, poput velebne tvrđave koja se uzdiže na brdu Spas, seže sve do 7. stoljeća.
Iako se na prvi pogled čini kao jednostavan radni zadatak, ispričati u 5400 znakova priču o kraljevskom gradu Kninu, nije nimalo lako. Jer kad se jednom odškrinu vrata slavne i burne prošlosti ovoga grada, nebrojeni zanimljivi i važni podaci, priče, osobe i događaji, svaki odabir učine teškim i dvojbenim. Svaki spomenik u Kninu, svaka crkva, samostan priča slavnu “štoriju“ o postanku hrvatskog kraljevskog grada, smještenog na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije, na križanju važnih putova između unutrašnjosti i mora. Zato je Knin i poznat po nazivima Vrata Dalmacije i Ključ Hrvatske. A ta su se “vrata“ s “ključem“ Hrvatske smjestila u prostranom kraškom polju omeđenom planinama kroz koje protječe čak sedam rijeka i rječica.
Zvonimirov grad osnovali su Hrvati dolaskom u ove krajeve krajem šestog i početkom sedmog stoljeća, kada su zaposjeli dio brda Spas na kojem se nalazilo rimsko naselje Ninia.
I najstariji i najmlađi
Iako su mnogi gradovi u Hrvatskoj stariji od Knina, oni svoj postanak bilježe kao naselja starih Ilira ili kao grčke i rimske kolonije ili municipiji. No postanak Knina i njegov razvitak vezan je isključivo uz dolazak Hrvata. Zato za grad, u kojem je u 11. stoljeću stolovao hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, s pravom možemo kazati da je autohtoni hrvatski grad i jedan od najstarijih hrvatskih gradova.
Nedaleko od Knina je i mjesto Biskupija, jedno od najznačajnijih hrvatskih arheoloških nalazišta, a samo ime i ostaci čak pet velikih crkava govore da je to nekada moralo biti važno središte crkvene vlasti.
Povijest prvi put bilježi Knin u 10. stoljeću, kada je pod nazivom Tignino spomenut u ispravi kralja Krešimira I. Od osnutka ima izuzetan strateški značaj u kontroli okolnog prostora i prometnih pravaca. Idealan geostrateški položaj Knina, smještenog na vrhu brda Spas, uvjetovao je da Knin u ranom srednjem vijeku postane sijelo župana, hrvatskih vojvoda, kraljeva i banova, a jedno vrijeme i sjedište hrvatskog biskupa. Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir proglašava ga u 11. stoljeću stalnom prijestolnicom hrvatske države. Tako kninski kastrum postaje upravno, administrativno i vojno središte. Iako je po nastanku jedan od najstarijih, po dobnoj strukturi stanovnika Knin je danas najmlađi grad u Hrvatskoj - od 17 tisuća stanovnika oko šest tisuća je mlađe od 19 godina.
Tvrđava nad tvrđavama
Na najvišem sjeveroistočnom platou brda Spas, na strmoj litici koja se spušta prema rijeci Krki, najvjerojatnije još u 9. stoljeću, sagrađena je utvrda Tignino. Sigurno utočište postalo je potom i srednjovjekovno urbano naselje, jezgra kasnijeg kompleksa kninske tvrđave, kao i cjelokupnog gradskog prostora.
Još i danas ta je velebna utvrda, podijeljena na pet dijelova, ono što će svaki posjetitelj koji dolazi u kraljevski grad prvo zamijetiti. Po svom položaju, obrambenoj snazi i naoružanju svojedobno je bila najmoćnija utvrda u Dalmaciji. Važno je reći i da je kninska utvrda druga po veličini fortifikacijska utvrda u Europi, izuzetno razvedena i očuvana u svim svojim dijelovima. Ona je živući spomenik kninske prošlosti, ali i središte kninske kulture s muzejom, galerijskim prostorom, suvenirnicom i restoranom, smještenim u prostoru bivše stražarnice. Kninska je tvrđava jedan od najvažnijih segmenata kulturnog turizma na ovom području. Uz crkvicu sv. Barbare, na tvrđavi se nalazi i zvono, koje je 1994. Kninjanima poklonio papa Ivan Pavao II.
Možda kao nigdje drugdje, u Zvonimirovu gradu, upravo tu na kninskoj utvrdi, možete osjetiti dašak slavne i burne prošlosti te osluhnuti priče koje u tišini izviru iz vjekovima starog kamena. A te priče govore nam o razvijenom društvenom, političkom i vjerskom životu na ovim prostorima od prapovijesti do danas te se mogu potvrditi i brojnim arheološkim nalazima. Upravo u Kninu djelovao fra Lujo Marun, jedan od začetnika hrvatske arheologije, rodom Skradinjanin. Osnivanjem prvog Muzeja hrvatskih spomenika u 19. stoljeću, fra Lujo Marun sačuvao je bogatu prošlost ovog kraja od zaborava i na taj način odškrinuo vrata besmrtnosti.
Turizam je budućnost
Grad Knin krase brojni kulturno-povijesni spomenici, ali i ljepota prirode. Obilje vode najveće je prirodno bogatstvo ovoga, zapravo krševitoga, kraja. U božanskoj rijeci Krki, koja će se podno Knina raspjevati u najljepšu rapsodiju slapova, jezera, kanjona, bukova i brzaca, uz koju živi nekoliko stotina vrsta ptica obitava i endemska vrsta pastrve s crnim pjegama. Među kninskim ribolovcima kruži priča o primjerku teškom 2,5 kilograma uhvaćenom prije dvije godine, pa je možda i to razlog što će se iduće godine u Kninu održati svjetsko prvenstvo u lovu na potočnu pastrvu.
Krka je danas mnogima atraktivna zbog raftinga i vožnje kanuom, ali česti gosti Kninjana su i planinari iz Hrvatske i inozemstva koji odlaze na Dinaru, planinu s najvišim vrhom u Hrvatskoj. Od prirodnih ljepota izdvaja se Gospodska pećina, izuzetan arheološki, speleološki i prirodni fenomen. Svakako valja spomenuti i Krčić, veliki slap podno kojega izvire rijeka Krka, simbioza ušća i izvora u jednome. Prirodni fenomen koji se rijetko gdje, ako uopće i jest, ponovio u svijetu!
Uz ljubitelje povijesti i prirode, Knin sve više posjećuju i lovci, posebno talijanski koji tu love od početka lovne sezone u listopadu pa sve do ožujka.
Nije stoga čudno da se u Kninu otvaraju novi hoteli (uz privatan smještaj i postojeći hotel Mihovil, prije godinu dana otvoren je i hotel Ivan), da je sve brojnija ponuda apartmana i soba. U turističkoj ponudi grada iznimno su zanimljivi team building susreti. Za “poslovnjake“ se uz integracijske igre, organiziraju i utrka na magarcima te srednjovjekovna večera na kninskoj utvrdi.
