početna -> razno -> bruxelles – grad veleposlanika, vrhunske čokolade i dobrog piva
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

Bruxelles – grad veleposlanika, vrhunske čokolade i dobrog piva

Tekst i fotografije: Marija Jakić

Ima nešto posebno u Belgiji - njezina veličina, tapiserija različitosti kulture, jezika i povijesti. Većinu njenog stanovništva čine na sjeveru Flamanci, oko 60%, koji govore nizozemski i na jugu Valonci, oko 30%, koji govore francuski. Već skoro dvjesto godina, od početka neovisnosti 1830. godine, te dvije velike skupine, obilježene povijesnim različitostima, zajedno žive međusobno usklađujući svoj patriotski duh. Belgijanci vole umjetnost, slave izvrsno pivo i čuvaju tajnu vrhunske čokolade. Cijene dobre stvari u životu i spremni su teško raditi da bi ih imali.

Bruxelles je glavni i najveći grad Kraljevine Belgije, jedan od sjedišta Europske unije, NATO-a i mnogih drugih međunarodnih institucija. Više je tu veleposlanika i novinara nego u bilo kojem gradu svijeta.

Grand place – srce Bruxellesa
Belgijanci su ponosni na svoj glavni grad, posebno na zelene površine i inventivnu arhitekturu koju grad duguje novim idejama, dok je, istovremeno i lojalan elegantnom nasljedstvu staroga svijeta. Grand place, glavni trg, oduvijek je bio srce Bruxellesa. Čine ga cehovske građevine koje ga okružuju od kojih su najpoznatije Kraljevska kuća (francuski: Maison du Roi; nizozemski: Broodhuis, tj. "Pekarski dom“), Briselska Gradska vijećnica, kuća pivarskog ceha – danas Muzej piva.

Svake dvije godine, od 1971., trg na nekoliko dana u kolovozu postaje "cvjetnim tepihom“ privlačeći posjetitelje šarolikošću boja i motiva. Noću ga njegova gotička i barokna pročelja obasjana rasvjetom čine da se doima poput zlata. U Bruxellesu su svoj dom, privremeni ili trajni, prepoznale i slavne osobe. Tako je svojevremeno tu živio i Victor Hugo, a Karl Marx je tijekom svog boravka napisao Komunistički manifest.

Belgijanci – rezerviranost ili razigranost?
Na prvi pogled Belgijanci se čine dostojanstveno rezervirani, no ispod te površine krije se razigranost. Jer, kako objasniti njihovu opčinjenost Manneken Pisom, 61 centimetar visokom brončanim statuom dječaka koji mokri, kojega su obožavatelji širom svijeta darovali s preko 250 odjevnih kombinacija u koje ga gradske vlasti preoblače.

Belgija je prijestolnica stripa. Malo tko nije čuo za Lucky Luka, Tintina, Cubitusa… Osim stripa, dugačka je tradicija i lutkarskih kazališta, u nekim obiteljima i po dvadeset generacija.

Belgijanci su strastveni u puno stvari, no strast prema hrani prednjači. Bruxelles ima više restorana po stanovniku nego Paris. Kroz stoljeća su se na ovim prostorima izmjenjivali razni narodi poput Rimljana, Vikinga, Nijemaca, Španjolaca, koji su ostavili traga u formiranju belgijske kuhinje, no ponajviše je utjecalo francusko kulinarstvo - belgijsku kuhinju prati glas da koristi francuski pristup kuhanju i njemačke porcije. Poznati specijaliteti su vafli (gaufres) i dagnje s pomfritom (moules frites), jelo uz koje svakako treba uživati u pivu. Belgijanci proizvode preko tristo vrsta piva, a neka se prave po recepturama starima nekoliko stoljeća poput Krieka ili samostanskog od kojih su najpoznatija trapist piva. Za neke vrste potrebno je osobno pokucati na vrata trapističkih samostana u kojima se proizvode u ograničenim količinama. No, isplati se.

Čokoljupci će ovdje doći na svoje. Vrhunska čokolada, besprijekorno aranžirana u mnoštvu malih prodavaonica gdje će vas osoblje strpljivo savjetovati dok birate svoju idealnu kombinaciju filigranski ukrašenih čokoladnih pralina.

Ljubitelji umjetnosti
Svoj prosperitet Bruxelles duguje srednjoj klasi. Plemenitaši su možda sagradili palače, no trgovci srednje klase su podigli grad i podržavali umjetnost. Belgijanci generalno obožavaju umjetnost, slikarstvo posebno. Možete uživati u preko četrdeset muzeja, primjerice u Kraljevskom muzeju lijepih umjetnosti možete vidjeti umjetnine koje ste vidjeli samo u knjigama.

Briselska arhitektura puno duguje umjetničkim pokretima - tu se ističe Art Nouva pokret s kraja devetnaestog stoljeća u čijem stilu je napravljeno mnogo zgrada. Otvoreni tlocrt, raspršenost svjetla i sjajan spoj zakrivljenih linija dekoracija s konstrukcijom građevine karakteristične su za građevine poznatog belgijskog arhitekta Victora Horte. U jednoj od secesijskih građevina je i Muzej glazbala s muzičkim instrumentima iz cijeloga svijeta. Organizatori muzeja smatrali su da se instrumenti trebaju vidjeti, ali i čuti, te su koristeći slušalice i infracrvenu tehnologiju omogućili slušanje 200 muzičkih inserata. Malo je poznata i činjenica da je upravo Belgijanac Adolphe Sax dao svoje ime saksofonu, instrumentu koji je izumio i njime izazvao revoluciju u glazbi, posebno jazzu i bluesu.

Nedaleko Grande placea nalazi se katedrala Svetog Mihaela i Gudule, izuzetno arheološko nalazište, čija povijest obuhvaća 12 stoljeća. Viktor Hugo opisao je ovu katedralu "najčišćim cvijetom gotike“. Ipak, nisu sve briselske znamenitosti iz prošlih stoljeća - gradskom panoramom dominira originalni spomenik Atomium, izgrađen u obliku molekule željeza u mjerilu 1:150 milijardi. S njegova vrha pruža se veličanstven pogled na Bruxelles. Atomium, to slavlje duha znanosti, izgrađen je 1958. godine za svjetski sajam.

U Bruxellesu možete i "proputovati“ Europom. Potrebno je samo posjetiti Mini-Europe, park minijatura u kojem se nalaze reprodukcije 350 zgrada iz 80 gradova Europske unije napravljene u omjeru 1:25. Tako na istom mjestu možete "posjetiti“ Eiffelov toranj, atensku Akropolu, londonski Dover Castle i zagrebačku crkvu Svetog Marka.